Hazreti Muhammed, s. a. v. s., je milost svijetovima, i u isto vrijeme i najmiliji Allahov, dž. š., rob. Kako god je on Allahov, dž. š., najdraži rob, također, i mu'mini njega najviše vole. Jer ljubav prema Poslaniku, s. a. v. s., je jedan od temelja imana. Vjerovjesnik, s. a. v. s., je kazao: „Nijedan od vas neće biti vjernik dok mu ja ne budem draži od njegovog roditelja, dijeteta i cijelog svijeta.“ (Buharija) 

Voljeti Pejgambera, s. a. v. s., je moguće sa primjenjivanjem propisa koji se nalaze u Kur'anu i sunnetu i sa prihvatanjem Muhammeda, s. a. v. s., za svoga uzora i vodiča. Onaj ko voli Pejgambera bit će zajedno sa njim na ahiretu. Svakako da je naš Pejgamber, s. a. v. s., dostojan jedne takve ljubavi. Jer on je Allahov Miljenik. On, s. a. v. s., da bi iskazao ovu istinu, je  lično kazao: „Znajte da sam ja Allahov Miljenik i Njegov Prijatelj i ne hvališem se time. Na Kijametskom danu bajrak zahvale bit će u mojoj ruci.“ (Tirmizi)

15. noć mjeseca Šabana (10. maj) je noć Lejletul Berat. Ova mubarek noć se još spominje pod nazivima ''Noć oslobađanja (od grijeha)'' i ''Noć rahmeta''.

Ko ovu noć provede u ibadetu imat će velike nagrade. Poslanik s.a.v.s. je noć Lejletul Berat provodio u ibadetu i učio sljedeću dovu:

''Utječem se od Tvog azaba tražeći utočište u tvom oprostu. Utječem se Tebi od Tebe. Ja sam nemoćan da ti izrazim hvalu. Ti si uzvišen onako kako si sam sebe opisao.'' (Bejhaki)

„Ono što vam Poslanik da to uzmite, a ono što vam zabrani toga se klonite. I bojte se Allaha. Zaista, Allah žestoko kažnjava.“ (Hašr 7)

Sunnet u jezičkom smislu znači put, navika, narav, karakter, ponašanje, vladanje, ophođenje. U smislu definicije sunnet označava riječi, dijela i pešutna odobravanja hazreti Poslanika, s. a. v. s. Ukratko, Sunnet je tumačenje Islama na način kako ga je Poslanik, s. a. v. s. živio. Drugim riječima, Sunnet je Kurʼan koji se živi, odnosno, njegova konkretizacija.

Mubarek riječi našeg Plemenitg Poslanika, s. a. v. s., nazivaju se „kavl-i sunnet“, njegovo ponašanje i ophođenje, izuzev onoga što je samo njemu naređeno, naziva se „fil-i sunnet“, a ono što je on vidio i šutnjom odobrio naziva se „takrir-i sunnet“.

Riječ miradž znači uzdići se, popeti se visoko. Noć Miradža je noć kada se Poslanik s.a.v.s. uzdigao na nebesa i bio primljen kod svog Gospodara.

U 27. noći mjeseca Redžeba, Poslanik s.a.v.s. je uz pratnju Džebraila a.s. prenesen iz Mekke u Kudus, u Mesdžidul Aksa. Tu se sreo sa mnogim poslanicima i sa njima klanjao namaz, predvodeći ga kao imam. Ovo putovanje se u Kur'anu naziva ''Isra'' i spomenuto je u prvom ajetu sure Isra.:

''Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom času noći preveo svog roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja naša pokazali''

Srce, na arapskom se kaže kalb, a dolazi od riječi koja znači okrenuti ili prevnuti se. Kalb označava parče mesa u ljudskome tijelu, ali i jedan dragulj koji je Allah, dž.š., pohranio u čovjeka. Materijalno srce se nalazi na lijevoj strani prsa. Manevi srce je izvor znanja, nadahnuća. Kada se u vjerskim izvorima govori o srcu, misli se na ovo drugo koje je skriveno četiri prsta ispod lijeve bradavice.
Jedna od njegovih posebnosti jeste da je sposobno mijenjati boje. Dakle, ono prelazi iz hala u hal, iz jednoga stanja u drugo. Na tu činjenicu, da srce mijenja stanja, ukazuje i Kur'an u suri Alu Imran:
"Gospodaru naš, ne dopusti srcima našim da skrenu, kada si nam već na Pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje!“ (Alu Imran, 8)

Određena vremena i mjesta su odlikovana nad drugim i imaju svojstvo svetosti. Njihova vrijednost je velika iz razloga što Allah želi da tako bude. A to Allahovo davanje sadrži brojne mudrosti i koristi za čovjeka. Važni događaji koji su se desili u određeno mubarek vrijeme i na mubarek mjestu čine ih još svetijim i važnijim. 

Mubarek mjeseci, dani i noći imaju posebnu vrijednost i sadrže mnoštvo kerameta. 

Cijeli kosmos, svi svjetovi i sva stvorenja ukazuju hurmet i poštovanje ovim mubarek vremenima. (Said Nursi, Sikke-i Tasdik-i Gajb)

Među vremenima koja je Allah odlikovao na drugima su tri mjeseca Redžeb, Šaban i Ramazan. Ova tri mjeseca u našoj vjeri imaju izuzetno veliku vrijednost.

KUR'AN je Allahova posljednja objava koju je Muhammedu, a.s., dostavio melek po imenu Džibril. Počinje sa surom Fatihom a završava sa Nasom. Kur'an je uputa svim ljudima i džinima kako da postignu sreću i zadovoljstvo na oba svijeta:

وَمَاهُوَإِلَّاذِكْرٌۭلِّلْعَٰلَمِينَ – Kalem, 52:  A on je samo Opomena i Uputa svjetovima.

Kur'an je sukcesivno objavljivan, ajet po ajet, cijele 23 godine. na taj način je odgovarao na pitanja koja su Poslaniku, a.s., postavljana, rješavao konkretne i aktuelne probleme.

Iman znači vjerovanje i potvrđivanje onoga što se očima ne vidi, odnosno kako se to stručno naziva: GAJB. Gajb nije nešto što je imaginativno; ono fakat postoji, međutim, ne može se opaziti i pojmiti sa pet čula kojima čovjek raspolaže. U gajb spada: Uzvišeni Allah, Meleki, džinni, Arš, Kurs, Levh-i Kahfuz, kader, Ahiret, Džennet, Džehennem. Sve navedeno mi ne vidimo niti opažamo sa nekim od čula, ali oni uistinu trenutno postoje. Temeljno, osnovno i najbitnije svojstvo jednog vjernika je čvrsto vjerovanje u gajb.

Koji namaz obavljaju i milostinju udjeljuju i koji u onaj svijet čvrsto vjeruju. (En-Neml, 3)

Namaz je jedan od 5 islamskih šartova. Namaz je također naredba Uzvišenog Allaha: Namaz obavljajte i zekat dajite i zajedno sa onima koji namaz obavljaju i vi obavljajte! (El-Bekare, 43)

Uslovi da bi namaz bio farz – obligatan:

  • Biti musliman: namaz nije obaveza nemuslimana jer uslov za namaz jeste iman u Allaha.
  • Biti pametan i razuman: umno poremećene i nezdrave osobe nisu dužne obavljati namaz. No međutim, ukoliko se osoba izliječi od ludila u toku namaskog vremena taj namaz joj spada u obavezu.
  • Biti punoljetan: nepunoljetna djeca nisu obavezna izvršavati namaz. No, roditelji su ti koji su dužni djecu navikavati na namaz već od njihove sedme godine. Poslanik (a.s.) kaže: naredite svojoj djeci obavljanje namaza kada navrše sedmu godinu života (TemelİlmihalBilgileri, Şemseddin Bektaşoğlu, Semerkand Yayınları)

Semerkand je pokrenut za sve one koji su zaljubljenici u Allaha bez obzira na mjesto gdje se nalazili te je tako stekao jedno posebno mjesto u srcima ljudi. Semerkand je u očima arifa jedna zastava hizmeta ljudima, jedan pomoćnik, prijateljsko sjećanje, izvor nadahnuća, znanja, humanosti i edeba.

Semerkand je srž duhovnosti. On je jedan božanski rahmet kojeg je Allah, dž.š. spustio na srca svojih voljenih robova.  Sa tim rahmetom mrtva srca se bude, razuzdani nefsovi preodgajaju, srca pokorna dunjaluku usmjeravaju ka Allahu, a oči liječe od duhovnog sljepila. Sa tim rahmetom čovjek postaje pravi insan,  spašava se robovanja stvarima i hevama(strastima) te zadobiva slobodu. Ukratko, sa tim rahmetom srca se čiste od loših osobina, čovjek se ukrašava lijepim ahlakom, zatim kuša pravu slast islama, sazrijeva i zadobiva milost za sebe i postaje sam milost za one oko sebe. Semerkand je jedna škola odgoja uspostavljena radi širenja ovog božanskog rahmeta i ljubavi  prema čitavom čovječanstvu.