Edebi u hizmetu

Šta je hizmet?


Svako dobročinstvo učinjeno radi Allahovog zadovoljstva je hizmet. Dobročinstvo može biti kako prema ljudima tako i prema drugim živim bićima.
Hizmet je ahlak poslanika, mešreb evlija, i zanimanje onih koji žele da putuju Allahu. Hizmet je ogledalo vjernika, mjerilo imana.
Uzvišeni Gospodar u ajeti kerimu kaže:
''O vjernici! Želite li znati šta je to što će vas spasiti od žestoke kazne? Da vjerujete u Allaha i Poslanika i da se na Allahovom putu borite sa životima i imecima'' (Saf, 61/10-11)
Poslanik s.a.v.s. je rekao:
''Najbolji od ljudi je onaj ko im najviše koristi.'' (Ebu Davud)
''Najveću nagradu u jednoj zajednici ima onaj ko im najviše hizmeti'' (Said b. Mansur, Sunen)
U vezi sa hizmetom Gavs k.s. kaže:
''Na putu hizmeta Allahovoj vjeri, radite zajedno sa nama. Ako nam vi ne pomognete, Allah će meleke učiniti našim pomoćnicima. Hizmet neće stati. Allah iz Svog rahmeta i merhameta hizmete daje vama.''

 

Hizmet mora biti radi Allaha


Hizmet je jedan uzvišeni mekam. Međutim, nijet u hizmetu je važan koliko i sam hizmet. Jer djelo može biti naizgled veliko, ali ako je učinjeno bez nijeta, kod Allaha nema nikakvu vrijednost . Isto tako hizmet koji se čini radi svog nefsa  nije ništa više od hezimeta (poniženja). Hizmet mora da bude isključivo radi Allaha.
Kada nijet nije ispravan, tu je odmah i rijaluk. Čovjek želi da se pokazuje. Tada za učinjene hizmete očekuje pohvalu i pažnju. U tom slučaju postupa po strastima nefsa i umjesto da čini hizmet on biva prepreka u hizmetu. A i kada učini neki hizmet on ne vodi računa o potrebnim edebima.
Suprotno tome osoba koja hizmeti sa ispravnim nijetom, ona će i u stanju ljutnje i u stanju radosti postupati sa edebom, a neće se povinovati strastima svog nefsa. Takvog insana nikakva kritika ni uvreda neće odvratiti od služenja na Allahovom putu.
Bitno je još znati, da hizmeti u kojima nije cilj Allahovo zadovoljstvo, ne daju rezultate. Ukoliko hizmet nije isključivo radi Allaha, sličit će na građevinu koja se gradi na pjeni. Temelji nikako neće moći da se uspostave.
Muhammed Dijauddin k.s. je jednom sohbećaru uputio slijedeći savjet:
''Ako želiš znati da li je tvoj hizmet radi Allaha ili nije, razmisli o slijedećem: Ako dođe veći alim od tebe i održi sohbet o nečemu, hoćeš li se radovati ili ćeš se rastužiti? Ako ti teško pada što moraš šutiti dok on priča, onda je to zavist. Ako dok on priča ti pomisliš 'Ja ne bih znao ovako dobro objasniti, sreća da je došao, neka se Muhammedov ummet okoristi' onda je to što činiš hizmet radi Allaha.''
Muridi koji hizmet čine, to trebaju raditi srcem i dušom. Ono što se čini preko volje nema nikakvu vrijednost, makar to bio i ibadet ili hizmet. Djelo mora da bude učinjeno sa ljubavlju i edebom.
Gavsi Sani k.s. je rekao:
''Hizmet mora da bude od srca. Sa ciljem služenja ummetu Muhammedovom s.a.v.s.''


Hikaja


Hadže Alaudin k.s. pripovjeda:
''Jedne prilike hz. Šah Nakšibend je bio u Karašu, a kod svoje kuće u Kasri Arifanu je ostavio jednog murida kojeg je zadužio sa hizmetima oko kuće. Murid je donosio drva, slagao pored kuće i mislio u sebi:
'Kako bi bilo divno da je Hadže hazretleri sada ovdje. Vidio bi kako hizmetim i moj hizmet bi dobio svoj smisao.'
U tom trenutku Šah Nakšibend k.s. je činio sohbet dervišima u Karašu. Tada se podigla perda i Allah ga upozna sa ovim događajem. U toku sohbeta, Šah Nakšibend k.s. ispriča i to što se dešavalo pored njegove kuće:
'Jedan murid donese drva našoj kući, ali to je učinio preko svoje volje. Drva koja je donio, naši ukućani ne prihvatiše. On ih je molio da prihvate, ali oni odbiše. Murid je bio zbunjen... Moguće da će nakon nekog vremena doći ovdje i pridružiti nam se.'
I nije prošlo tri dana a murid dođe u Karaš na mjesto gdje je Šah Nakšibend k.s. sjedio sa dervišima. Derviši ga upitaše zbog čega je došao i šta se tamo desilo, a on im ispriča baš onako kako je Šah Nakšibend ispričao.

Edeb u hizmetu


Edeb u hizmetu je iznad samog hizmeta. Svi ibadeti, dobročinstva i hizmeti donose korist samo ako se čine sa ihlasom i edebom. Kako god svaki ibadet ima svoj edeb isto tako i hizmet ima svoje edebe i usule. Zbog toga su velikani rekli:
''Hizmet je važan, ali edeb u hizmetu je još važniji.''
Koliko će jedan hizmet biti primljen/kabul kod Allaha zavisi od ihlasa i edeba u njemu. Mnoštvo je hizmeta koji u svojoj formi izgledaju izvanredno ali zbog nedostatka ihlasa i edeba, nemaju nikakvu vrijednost.
Gavsi Sani k.s. kaže: ''Ko želi da čini hizmet onako kako to Sadati žele, neka bude blag i nježan. ''
U jednoj drugoj izreci kaže: ''Ko traži vlastite interese u hizmetima koji se čine na Allahovom putu, neka zna da priprema sebi mjesto u džehennemu.''


Nijedan hizmet se ne potcjenjuje


Onaj ko hizmeti mora da zna da je svaki hizmet nimet i prilika. Ne smije da potcjenjuje ni jedan hizmet. Jer može se desiti da se u hizmetu koji svi vide malim nalazi nagrada koliko su nebesa i zemlja. Nikada se ne zna u kojem je hizmetu Allahovo zadovoljstvo.
Hizmet ehli ne misle na dobrobit svog nefsa nego na dobrobit hizmeta.
U hizmetu se sve čini za dobrobit hizmeta. Da bi jedan hizmet stao na noge treba biti spreman da se svoj nefs prostre pod noge, ako je to potrebno. Onaj ko na ovom putu pokaže poniznost i spusti glavu, njegova glava će dotaći Arš. Takvog insana voli Allah i njegovi ašici. A to mu je dovoljno.


Hizmet ehli su pažljivi i nasmijanog lica


Nježnost i ljubaznost su osobine koje se traže u hizmetu. Grubost i otresitost nikome nije donijela uspjeh. U ovom poslu djelovanje sa ljubavlju je šart. Ne postupa se shodno ponašanju osobe koja je naspram nas nego shodno poslu kojeg obavljamo. Ako su ljudi prema nama grubi i teški, nama ne preostaje ništa drugo nego da u ponašanju pokažemo još više sabura i blagosti.
U hizmetu nema osvete, mržnje, neprijateljstva, zavisti, izdaje i ishitrenog djelovanja. Ako neko pokušava da hizmeti oštrog jezika, namrgođenog lica, tvrdog srca i uske duše, on će umjesto hizmetu biti sebeb hezimetu (poniženju). Umjesto da ljude privoli on će im hizmet omrznuti, i umjesto da ih okupi on će ih rastjerati.
U hizmetu, braća se jedni prema drugima trebaju ponašati sa edebom i ljubavlju, a izbjegavati teške riječi i namrgođeno lice. Također treba jedni drugima da čine dovu. Jer ko svome bratu čini dovu on na sebe navlači Allahov rahmet. Cilj hizmeta je zbližavanje ljudskih srca.
Poslanik s.a.v.s. je rekao da onaj ko hizmeti na Allahovom putu treba da ima pri sebi slijedeće:
1.)    Da mu je nijet Allahovo zadovoljstvo
2.)    Da je poslušan imamu i nadređenom
3.)    Da udjeljuje braći od imetka koji mu je drag
4.)    Da se lijepo i blago odnosi prema braći u hizmetu
5.)    I da se drži daleko od fitne


Ko ovako radi njemu i spavanje i budnost donose hajr i sevape. Ko na taj put ide da bi se hvalisao i samopokazivao, te ne sluša imama i zavađa ljude i proizvodi fitnu, taj neće ostvariti nikakvo dobro.


Ovo je put na kojem se brat voli zajedno sa njegovim nedostacima, put na kojem se daje onom ko ne daje i posjećuje se onaj ko ne posjećuje. Ovo je put na kojem se hizmet čini i srcem i dušom a na kraju se istigfar donosi za vlastite nedostatke.
Onaj ko sebe vidi boljim od drugih, i očekuje od drugih hizmet, taj kod Allaha nema vrijednosti ni koliko je praška. Ko želi da ima vrijednost kod Allaha, treba da hizmeti drugima. Čovjeku je data ljubav da bi bio samilostan prema drugima. Nimeti su mu dati da bi bio darežljiv. Feraset mu je dat da bi bio pravedan. A kuvet i snaga su mu dati da bi Hakku činio ibadet a ljudima hizmet.
Gavsi Sani k.s. kaže:
''Ko želi da hizmeti drugima, neka očisti i odgoji sebe, to mu je dovoljno. Jer samo onaj ko odgoji svog nefsa može koristiti drugima i može predstavljati nešto lijepo. Allahovi dostovi su na Allahovom putu veliku korist donijeli ljudima zato što su sebe odgojili i očistili. Najveći hizmet je biti insan lijepog ahlaka i edeba."
Jedan od edeba murida jeste i to da sabura na ezijete koje doživljava od sofilera dok im hizmeti. Čak treba da im se izvinjava što ih nije uspio zadovoljiti. I da onima koji mu pričinjavaju teškoće i ezijet još više hizmeti i čini dobročinstvo.
 
Hizmet zahtjeva poniznost


U hizmetu se ne bira ni posao ni mjesto. Šta god da se da, to treba prigrliti sa iskrenošću i poniznošću. Bitno je biti unutar posla koji se čini radi Allaha. Ako neko smatra da treba biti samo na čelu hizmeta, te da nije za njega da se bavi jednostavnim poslovima, to znači da je ozbiljno duhovno bolestan.
Onaj ko je u hizmetu, svaki posao koji mu se daje treba da obavlja sa istom predanošću bez pravljenja ikakve razlike. Neko će danas biti vođa, sutra vođeni. S jedne strane može biti direktor a sa druge strane može biti potrebno da očisti wc, nosi drva i slično. Allahovi dostovi su svaki od ovih poslova radili srcem ne stideći se nikoga. Njih niti je rukovodstvo odvelo u kibur, niti su hizmet musafirima smatrali malim i nebitnim. Oni nikad nisu izbjegavali nijedan posao koji je u okviru dozvoljenog.
Hizmet ehli ne očekuju pohvalu.
Ljudi od hizmeta, druge ljude pretpostavljaju sebi i svom nefsu. Njihova vazifa u svakom trenutku je: služenje Allahovim robovima.
Hz. Abdurahman-i Tahi je rekao: ''Nastojte da ni od koga ništa ne tražite. I nikome ne naređujte da vam hizmeti. A vi hizmet činite Allahovim dostovima-kamil muršidima, dušom, srcem, imetkom i tijelom.''

Hizmet ehli su tolerantni


Murid koji je na hizmetu, u odnosu sa drugim muridima uvijek treba smatrati da su oni u pravu a on kriv. Ne treba biti protiv njih i stajati na stranu svog nefsa. Na sve treba gledati kao da imaju hak kod njega a on sam da nema hak ni kod koga.

Hizmet je požrtvovanost


U hizmetu ne postoji ''ja'' postoji samo ''mi''. Sa braćom u hizmetu možemo se i prepirati i raspravljati ali na kraju moramo doći do tačke na kojoj ćemo se razumjeti. Ne smijemo dozvoliti da prepirke budu povod fitni i da se zbog nefsa ljutimo jedni na druge. Najveća žrtva onog ko hizmeti jeste da ne misli na svog nefsa nego na hizmet.


Hizmet je svim ljudima


U hizmetu nema granice. Ne bira se ni mjesto ni ljudi. Ni džemat ni narod. Hizmet se čini svim Allahovim stvorenjima. Kako god je hizmet potreban vjernicima, potreban je i nevjernicima i griješnicima.
Cilj Allahovih dostova jeste da slijede mešreb Muhammeda s.a.v.s. On je bio rahmet svima, bez pravljenja razlike među ljudima. Svima je dobro činio. Ljude nije gledao prema tome da li su mu prijatelji ili neprijatelji nego ih je gledao kao Allahova stvorenja. I nikome nije prigovarao za učinjeno dobro. Njegov najveći sunnet je olakšavanje drugima, ispunjavanje njihovih potreba i uveseljavanje  ih.
Poslanik s.a.v.s. je cijelo čovječanstvo imenovao kao jednu porodicu i ukazao nam na važnost hizmeta svim ljudima. U hadisu kaže:
''Svi ljudi su jedna velika porodica. A najhajirniji u toj porodici je onaj ko im najviše koristi.'' (Ebu Jala)
Zbog toga su velikani rekli: ''Sve dok murid sve ljude ne bude vidio kao članove svoje porodice, neće postati pravi sufi.''

Hizmet treba da bude bez očekivanja naknade


Onaj ko poznaje Uzvišenog Allaha on se stidi da očekuje bilo kakvu naknadu za ibadete i dobročinstva učinjena na Njegovom putu. On je svjestan da je naknada sadržana i u samom činjenju djela. Samo naše postojanje je jedan nimet i 'naknada'. Allah nas je mogao stvoriti i kao životinje ili kao kamen, i niko ništa ne bi mogao na to reći. Dao nam je život i počastio nas da Mu robujemo. Dao nam ljubav, zikr, dovu, hizmet. To je najveća naknada koju čovjek može dobiti u životu. I još pored toga robovima koji sa ihlasom budu robovali, pripremio je džennet i u njemu neopisive ljepote.


Nefs želi da čovjeka odvrati od hizmeta


Svojstvo nefsa je da oponira, i u hizmetu i u drugim poslovima. Lijek za srce je zikr a lijek za nefsa je hizmet. Zbog toga muršidi muridima daju istovremeno i zikr i hizmet, kako bi očistili i srce i nefs. Hizmet koji se čini radi Allaha, slama leđa nefsu i dovodi čovjeka do kemalata.


Čineći hizmet ući u srce arifa


Hizmet arifu je jedno od najvrednijih djela. Jer njihova srca su mjesta Allahovog nazara. Ko se potrudi i uđe u jedno takvo srce, tamo će naći Allaha.
Uzvišeni Allah je hz. Davudu rekao: ''Kada sretneš nekoga ko Mene traži i želi, budi mu hizmećar!''
Hizmet je prečica do Allaha. Jer hizmetom čovjek ulazi u srce Allahovih voljenih robova – u srce na koje Allah neprestano nazar čini.
Velikog arifa Ebu Sulejman ed Daranija upitaše:
-    Kako si došao do te mertebe?
-    Činivši hizmet evlijama i uzevši himmet od njih, odgovori.

Hizmet Junus Emrea


Junus Emre k.s. je imao hizmet da donosi drva u tekiju svoga šejha. Kao i svaki put do tada, bez pogovora je prihvatio hizmet i obavljao ga besprijekorno. U tekiju je donosio drva prava poput kalema. Drugi muridi su to primjetili te ga pitaše šta je mudrost toga. On im odgovori:
''Na ovu kapiju ne može ući krivo drvo'' odgovorio je.
Njegov šejh Taptuk Emre je tražio od njega ovaj hizmet. A svaki hizmet je ujedno i vazifa i ispit za murida. Ispit iskrenosti, odanosti i požrtvovanosti.
Da nas Allah učini od robova koji hizmete kako je On zadovoljan. Amin!

 

Pretraga