Mahremijet i društvene mreže

Mahremijet je riječ koja u arapskom dolazi od riječi haram i znači haram ili zabranjeno. Svaka radnja koja je zabranjena zove se haram. Za tu stvar koja je haram može se takođe reći da je mahrem ili muharrem a za stanje zabranjenosti kaže se mahremijjet ili u drugom značenju nešto što se ne smije dirati.

Mahremijet ili tajnovitost u privatnom životu je nešto što je urođeno(fitret) kod čovjeka. Naša vjera posvetila je ovom osječaju značajnu pažnju i u vezi toga postavila određena pravila. Kuća nije samo mjesto u kom se čuvamo od hladnoće i toplote nego je i mjesto u kom se čuva mahremijjet. Mahremijjet je za osobe, porodice ili društva posebno polje koje se pokriva i ne smije se dirati. Čuvanje mahremijjeta je manifestacija stida koji se nalazi u čovjeku.

Poslanik a.s. stoga nas je poučio da se mahremijjet čuva, da se u kuće ne ulazi bez dozvole, nazivanju selama i kucanju na vrata te da se prozori zastru zavjesama i da se kroz njih ne zaviruje (Evlilik ve ayle,Huseyn Okur, Semerkand yayinlari st.38.). Velikani su rekli da neće imati časti i poštovanja  onaj ko nema mahremijjeta i time nas uputili da se čvrsto držimo pravila koja mahremijjet postavlja pred nas.

Ne smijemo zaboraviti da se mahremijjet ne odnosi samo na svijet izvan kuće nego i da članovi porodice moraju paziti i poštovati određena pravila. Članovi porodice u jednoj kući treba da paze jedan na drugog, ukoliko je moguće svako treba da ima svoju prostoriju i da ne ulaze jedni drugima bez izuna i dozvole.

 

Poštivanje privatnog života

Mahremijjet se ne narušava samo ulaskom u zabranjeni prostor,  fizičkim dodirima i napadima nego i pogledom, slušanjem telefona, ulaskom u tuđi kompjuter bez dozvole, uz to i čitanje spomenara, pisama ili ulazak i odgovaranje putem telefona bez dozvole spada u to polje. Sve ovo narušava privatnost i mahremijjet. Dakle ovo se odnosi na cjelovitu privatnost jedne osobe a spomenuto je u hadisi šerifu riječima: “Neka niko bez dozvole ne gleda u tuđu kuću, a ko pogleda bez dozvole kao da je ušao!“( Ebu Davud,Taharet,43)

Treba shvatiti da u ovim stvarima ni u kom slučaju nema igre i prolaza u polje zabranjenog bilo da je u pitanju bračni drug, prijatelj ili rođak, najiskreniji drug ili stranac. Ni jedan musliman ne smije bez dozvole ulaziti u tuđu kuću, prostoriju ili drugo zabranjeno polje i područje, ne smije da istražuje tuđu privatnost.

Naša vjera smatra da je lijep ahlak nešto što je prirodna osobina ili fitret insana tj. po samom stvaranju on treba da je čedan, častan i da ima stida, treba da je zadovoljan sa onim što mu je Allah dao i da ne baca oko na tuđe. Svoje polje privatnosti i mahremijjeta ne treba da pokazuje drugima.

Dakle naša vjera je sa pažnjom mnoge stvari označila terminima kao mahremijjet, haram, avret i sl.i sve ono što je označeno ovim izrazima ne treba iznositi u javnost.

 

Društvene mreže (socijalni mediji)

U ovo spadaju od raznih korisnika formirane društvene mreže kojima ima pristup više korisnika koje se danas realiziraju putem interneta.

Medijska slika i realnost se promjenila sa pojavom interneta i digitalnog svijeta. Korisnici više nisu samo konzumenti nego su postali i prizvođači medijskih sadržaja. Na ovaj način onaj ko želi može iskoristiti medij i podjeliti sa drugima sve što želi. Nove vrste medija na ovaj način su socijalizirane.

Ove vrste medijskih sredstava postale su da bi ljudi mogli lakše i slobodnije komunicirati. Sve ovo veoma lahko ušlo je u običaj ljudima jer ljudi imaju potrebu za druženjem, stupanjem u vezu, pričanjem te da sa nekim podijele ono što imaju i znaju.

Sa ovim pojavile su se i moge čudne relacije. Naprimjer prijateljstvo je dobilo neke sasvim nove čudne dimenzije. Prijateljstvo koje je ranije podrazumijevalo susrete i druženja licem u lice sad se realizira putem ekrana. Na ovaj način je pravo druženje gotovo napušteno i ustupilo je mjesto druženju putem medija. Čovjek je u svojoj sobi potpuno sam do nekih doba ali komunicira sa stotinama ljudi putem medija, sam a socijalan.

Naravno kod nas muslimana pod uticajem islamskog znanja i pogleda an svijet koje ono formira pojavljuju se razna kolebanja. Zar su najednom moralni i nemoralni sadržaji došli čovjeku na razdaljinu od samo jednog klika. Šta mi time dobivamo a šta gubimo kao pojedinci, porodice a posebno naša djeca? Zar će se se naša potreba za druženje sa dobrima zadovoljavati putem medija? Ovakva pitanja mogla bi se dalje umnožavati.

I pored ovih kolebanja, kultura koja nas okružuje i tehnologija gurnuli su nas u informacijsko doba. Društvene mreže postalo je gotovo nemoguće isključiti iz naših života. Ako biste vi lično postupili radikalno i isključili to iz života to ne možete očekivati od drugih ljudi.

Šta činiti ako je tako? Ono što mi predlažemo je da prvo prihvatimo da na svoja slaba leđa moramo natovariti i ovaj teret. Iza toga treba slijediti čitava serija savjeta.

Zašto je ovo novi teret, pa stoga što otvara novo polje u kom moramo braniti vrijednosti Islama kod sebe i svoje djece. Novi teret, jer zbog ovoga ne možemo u realnom životu uspostavljati i održavati veze sa dobrim osobama i dešavanjima( koji nam trebaju) a držati se daleko od neželjenih osoba i zbivanja( koja nam ne terbaju), naime putem medija to nije tako lako. 

 

Na šta treba obratiti pažnju kod društvenih mreža

Osnovne stvari o kojima musliman treba povesti računa vezano za društvene mreže su:

- Pri korištenju dr. mreža prvo na šta treba obratiti pažnju je mogučnost izbora tj. ne možemo birati ono što odgovara prohtjevima našeg nefsa nego samo ono na šta nas upućuje Islam i šerijatski propisi. Pri gledanju video zapisa, uzimanju prijatelja, dijeljenju informacija i poruka, obavljanju online sohbeta treba dobro paziti na halal i haram, šta je tu grijeh a šta sevab.

- U praćenju masovnih komentara voditi računa u kom smjeru se kreće rasprava. Ako ona ne prizvodi dobro treba odustati od praćenja i ne davati komentare, jer Resulullah s.a.v.s. je rekao :“Onaj ko vjeruje u Allaha i sudnji dan neka govori dobro ili neka šuti!“ (Buhari, Edeb,5673) Dakle jedina alternativa govoru koji nije hairli je šutnja, a ne izgovaranje svega što nam dođe u usta.

- Treba se ukloniti od polemika koje otvaraju vrata fitni i smutnji jer su to sredstva koja ruše mir i sreću pojedinca i zajednice. Kako stoji u Kur'ani kerimu „Fitna je gora od ubijanja.“( Bekara ,191) Polemika je opasna i zbog toga što može raspirivati vatru fitne i zbog toga što može ponižavati i lomiti srca onih koji se nalaze sa druge strane. Kako kaže hz. Mevlana k.s. : „Lomljenje srca gore je od rušenja hiljadu Kaba.

- Ne uzimati informacije u čiju ispravnost nismo sigurni niti ono što se zasniva na sumnjama i pretpostavkama. U Kur'ani kerimu stoji:“O vjernici klonite se većine pretpostavki(zann) jer je veći dio njih grijeh!“(Hudžurat,12) Sa ovim nam je sve jasno objašnjeno. To što je neka vijest izašla pred tebe i što svi uzimaju ušešče u tome ne znači da je ta vijest istinita te se stoga treba paziti učešća u takvim stvarima.

- Na društvenim mrežama treba se paziti i tedžessusa(špijuniranja) tj. istraživanja tuđe privatnosti i iznošenja iste u javnost, jer u Kur'ani kerimu stoji:“I ne istražujte mane i mahremijjet jedni drugima i ne ogovarajte jedni druge!“(Hudžurat,12)

- Ako je mahremijjet obavezan u svim poljima života na društvenim mrežama je još obavezniji. Stoga tuđe video zapise, audio zapise i ostale informacije bez dozvole vlasnika ne smijemo dijeliti. Treba imati poštovanja i čuvati ga.

- Čovjek nekad u želji da obavijesti o zlu postane neko ko ga reklamira pa se i ovakvih stvari treba čuvati.

- Informacije bez izvora su zamka u koju musliman ne treba da pada. Ne spašava nas od odgovornosti ako uđemo u razmjenu ovakvih informacija a zatim kažemo „Jaran mi je to poslao svidjelo mi se pa to podijelih“ 

- Naročito treba paziti kod prenošenja dinskih informacija poput hadisa bez izvora. Na intrenetu kruži mnoštvo neprovjerenih hadisa koji su velika opasnost za one koji ih prenose.

- Ne dijeliti slike ženskih osoba putem interneta jer ako je neka žena nama mahrem ona nije mahrem drugim ljudima.

- Ne dijeliti slike alima i evlija koje volimo, na ovaj način  one mogu postati sredstvo u rukama onih koji ih žele omalovažavati i vrijeđati. Srca ovakvih ljudi su bolesna pa od stolice na kojoj se sjedi do džubbeta koje se obuklo, sve postaje predmet zlih komentara i rasprava.

- Musliman  treba biti odgovorna osoba koja zna da treba položiti račun za sve što se radi. Najteže je međutim položiti račun za ljudske hakkove. Ulaziti u tuđi mahremijjet i pokazivati ono što je zabranjeno svakako je jedna od ovakvih radnji. Stoga se treba čuvati postupaka za koje ne možemo podnijeti račun.

 

Najveće prijetnje našoj djeci koje se nalaze na internetu

 

PORNOGRAFIJA: Dijete koje je stalno na internetu izloženo je opasnosti da vidi neprimjerene fotografije. Čak i ako se ne traže stranice koje sadrže ovakve prizore možemo se sa njima sresti bez naše volje.

NASILJE: U razmjeni informacija putem interneta dijete se može susresti sa prizorima koji sadrže elemente nasilja i divljaštva. Ovakvi prizori čine našu djecu osobama kojima to postaje normalno i koje i same počinju da čine ovakve stvari.

VEZANOST ZA IGRE: Zbog dimenzija interaktivnosti i stalnosti ovakav tip aktivnosti drži djecu svezanu za ekran. Dijete koje zbog igrica nije u stanju da prati normalne dnevne aktivnosti s vremenom gubi vezu sa stvarnim životom.

ONLINE PREVARANTI: Zbog manjka znanja i iskustva dijete nije doraslo da ulazi u razmjenu informacija putem interneta te vrlo lako pada u zamke koje postavljaju razni prevaranti.

SAJBER UZNEMIRAVANJE: Najveća opasnost je kad dijete zbog informacija koje dijele sa drugima, a koje su privatne prirode, dođe pod medijsko uznemiravanje i prijetnje. Zlikovci koji koriste informacije iz polja privatnosti koje dobijaju putem interneta u zadnje vrijeme prisiljavaju djecu putem prijetnji na razna nedjela kao što su lopovluk, otmice, prijetnje i ucjene. U zadnje vrijeme ovakve pojave bile su uzrok i mnogim samoubistvima.

Obaveza je roditelja da čuvaju dijete od svih ovih opasnosti koje mu prijete.

Da zaključimo za sve ljudske potrebe pa i komunikaciju putem interneta do kijametskog dana Islam je dao odgovore i pravila. Problem je samo u tome kako ta pravila povezati i primijeniti u realnom životu. Nije baš lahko uskladiti sebe a posebno djecu sa ovim pravilima, to traži se da se uloži značajan napor i gajret, samo ne zaboravimo sukladno zahmetu i naporu slijedi i nimet i nagrada. Ta nagrada je Allahovo zadovoljstvo i kuća vječnog uživanja.

VE AHIRU DEAVANA ENIL HAMDU LILLAHI RABBIL ALEMIN