Uzvišeni Allah u Kur'ani Kerimu kaže:

''A to što od vas stvara druge vašei spušta među vas ljubav i rahmet, to je od dokaza Njegovih. U tome je pouka za one koji razuma imaju. '' (Rum)

Porodica je temelj društva. Život na ovom svijetu je formiran i oblikovan prema porodici.

Poslanik s.a.v.s. je rekao:

''Muškarac bez žene je miskin/siromah.'' Prisutni upitaše: ''Čak i ako ima mnogo imetka?''

Poslanik s.a.v.s. odgovori:

''Da. Čak i da ima mnogo imetka.'' Zatim je nastavio:

''Žena bez muža je miskina/sirota.'' Prisutni ponovo upitaše:

Uzvišeni Allah u Kur'an i Kerimu kaže:  ''Vjernici su uistinu braća. Zato izmirujte braću i bojte se Allaha. Ne bi li vam se Allah smilovao.'' (Hudžurat)

Graditi bratsku vezu sa vjernicima i družiti se sa njima radi Allahovog zadovoljstva,  jedan je od najvažnijih puteva koji vode Allahovom zadovoljstvu. Naša vjera nam to naređuje i podstiče nas na to. Jer ljubav radi Allaha je jedna od najjačih imanskih veza. Postoji mnoštvo rivajeta koji govore o vrijednosti druženja sa vjernicima, muhabetu prema njima, i vrijednosti  međusobnog posjećivanja.

Većina naših dobrih prethodnika su rekli da je sevap i dobro djelo uspostaviti bratsku vezu sa što više vjernika. Stoga što u tom slučaju osoba u vremenu blagostanja živi veću ljepotu, a u vremenu teškoća im više podrške i pomoći, kao i pomoći na Allahovom putu.

Oni koji su se okupili oko jednog Rabbani alima, postavivši sebi za cilj hizmet ummetu, moraju dobro da znaju svoje vazife i edeb. Edeb u ovom poslu je temelj. U suprotnom ne može se ispoštovati hak prijateljstva i bratstva.

Uzvišeni Allah u Kur'anu časnom kaže:

O vjernici čuvajte sebe i porodicu svoju od vatre...“(Tahrim, 6.)

A Poslanik s.a.v.s. nas uči kako da se čuvamo od te vatre. U hadisu kaže: “ Naredite im da rade ono što Allah dž.š. voli, a zabranite im da rade ono što On ne voli.“( Sujuti)

Temeljni cilj formiranja porodice jeste obezbjeđivanje zdravog potomstva. Svi smo čobani i svi ćemo odgovarati za svoje stado. Dijete je plod roditelja, i oni pomoću djece, na neki način, nastavljaju da žive. Dobro dijete koje čini dove za roditelja nakon njegove smrti,  je najveće bogatstvo, jer biva uzrok da se čovjeku djela i dalje pišu.

Svako dijete je predisponirano i za dobro i za zlo, šta će prevagnuti zavisi od uticaja roditelja i sredine.

Između islamskog fetha i ratova, koji sa sobom nose razaranje, ubijanje i uništavanje a koji su nažalost postali svakodnevna slika današnje svjetske scene, postoji velika razlika. Shodno tome potrebno ju je dobro objasniti i ispravno shvatiti.  Prije svega, da bismo razumjeli svoju historiju, uslov je da razumijemo suštinu fetha. 

I to je ujedno jedini način da prevaziđemo krizu identiteta koju danas živimo.

Šta je ustvari feth? Feth je uzvisiti Allahovo ime u Njegovom carstvu i otvoriti ljudska srca i gradove za Njegov rahmet i adalet (pravdu). Dakle sve ono što je bila misija Poslanika s.a.v.s. i što je on činio tokom cijelog svog života. On s.a.v.s. je prvo osvojio i oslobodio ljudska srca a potom Mekku i u njoj Kabu. I jedan i drugi feth je činio sa istim ciljem. Borio se za čišćenje i oslobađanje bejtullaha od svega što nije Allah. Za čišćenje bejtullaha u Mekki (Kaba) i bejtullaha u čovjeku (srce). 

Znak muslimana

Istišara je dogovor, savjetovanje po bilo kojem pitanju sa čovjekom ili ljudima čije je znanje, stručnost i ahlak provjeren tj. siguran, sa ciljem pronalaska najboljeg mogućeg rješenja.

Istišara je znak muslimana. U Kur'anu časnom, u suri Šura, pohvaljeno je savjetovanje među vjernicima. U suri Imran u 159. ajetu Gospodar se obraća Poslaniku s.a.v.s. riječima: '' Savjetuj se (sa onima koji te slijede)''. Poslanik s.a.v.s. se, slijedeći ovaj ajet, savjetovao sa ashabima po svim pitanjima koja su bila izvan objave.

Prenosi se da je Ebu Hurejre r.a. rekao: ''Nisam vidio nikoga ko se više od Poslanika savjetovao sa prijateljima.'' U suštini, Poslanik s.a.v.s. nije imao potrebu za mišljenjem drugih, stoga što je bio nosioc objave i posjednik fetaneta (poslanička pronicljivost), međutim unatoč tome on s.a.v.s. je taj koji je najviše činio istišaru. Prema riječima, uleme to je činio kako bi ummetu bio primjer i kako bi im ukazao na važnost istišare.

Tako su muslimani, istinski vjernici, sljedbenici sunneta istišaru učinili nezaobilaznom praksom u svom svakodnevnom životu. Od porodičnih do državnih pitanja, svaki svoj posao rješavaju putem istišare. I tako dolaze do rješenja čak i u onim situacijama koje su naizgled nerješive.

Bitka na Uhudu se odvijala u tri etape:

1. U prvoj etapi muslimani su pobjeđivali, potjerali neprijatelja.

2. U drugoj etapi dolazi do preokreta i gine 70 ashaba, stoga što su većina strijelaca koji su pokrivali leđa muslimana prekršili naredbu Poslanika a.s. i napustili svoje položaje kako bi pokupili plijen.

3. U trećoj etapi muslimani se ponovo okupljaju oko Resulullaha s.a.v.s. i uspijevaju da odbiju napade nevjernika.

Nakon što su nevjernici doživjeli poraz na Bedru, ogorčeni, ulažu veliku zaradu i opremaju moćno naoružanu  vojsku od 3000 vojnika, zatim kreću prema Medini u želji za osvetom.

Kada je Resulullah s.a.v.s. obavješten o tome, sazvao je ashabe kako bi sa njima učinio istišaru. Jedna grupa njih, zajedno sa Resulullahom s.a.v.s. su zasupali mišljenje da treba voditi odbrambeni rat u okviru naselja dok su drugi, naročito oni koji su propustili Bedr, željeli da se uđe u frontalni sukob van grada.

Riječ ''fitna'' u arapskom jeziku, shodno kontekstu može nositi različita značenja. U jezičkom smislu nosi značenje poput ''biti iskušan, belaj, katastrofa, tuga, neprilike itd'' U teološkoj terminologiji fitna podrazumijeva svaku nevolju koja je iskušenje za roba. Isto tako svaki zulum koji dolazi od ljudi se naziva fitna. 

Fitna je stara koliko i ljudski rod. Prvi primjer fitne imamo u događaju koji se desio između šejtana i hz. Adema u džennetu. Drugi primjer je događaj između Habila i Kabila. 

U ahiri zemanu fitne će biti više nego ikad prije. Toliko da će obuhvatiti svako mjesto poput crne noći, i doprijet će do sviju, i do vjernika i do nevjernika. 

Najveća fitna koja će se desiti u ahiri zemanu jeste pojava Dedžala. Nakon dunjaluka ispiti i fitna se nastavljaju i u kaburskom životu. 

Poslanik s.a.v.s. fitnu upoređuje sa vatrom. I to je uistinu jedna vatra. Vatra koja uništava smiraj srca i jedinstvo među vjernicima. Ukoliko se na vrijeme ne prepozna zahvata cijelo društvo. 

Allah, dž.š., kaže: ”O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka sumnjičenja su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrloga brata svoga -  a vama je to odvratno -  zato se bojte Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je.” (Hudžurat, 12)

Riječ izgovorena prije nego se odvaga može odnijeti i uništiti svo naše blago koje smo stekli. Takvo je i ogovaranje(gibet). Ima takvih riječi koje izgovorimo ne razmišljajući i ne pridajući im važnost koje duhovno mogu uništiti naša sva dobra djela stjecana godinama.  Čak ima takvih riječi, da nas Allah sačuva, koje mogu biti uzrokom da čovjek u pri posljednjem izdisaju (son nefes) ode bez imana. Dakle, ogovaranje je takva jedna varta. Pejgamber, s.a.v.s., kaže: “Spaljivanje suhih drva vatrom nije brže od ogovaranja koje uništava čovjekova dobra djela.”

أَجْمَعِينَ وَصَحْبِهِ وَآلِهِ مُحَمَّدٍ سَيِّدِناَ عَلىَ وَالسَّلاَمُ وَالصَّلاَةُ الْعَالَمِينَ رَبِّ لِلّهِ اَلْحَمْدُ

Uzvišeni Gospodar u Kur’anu govoreći o osobinama vjernika kaže: “Ono što žele - vjernici će postići, 

oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju, i koji ono što ih se ne tiče izbjegavaju, 

i koji milostinju udjeljuju, i koji stidna mjesta svoja čuvaju - 

osim od žena svojih ili onih koje su u posjedu njihovu, oni, doista, prijekor ne zaslužuju - 

a oni koji i pored toga traže, oni u zlu sasvim pretjeruju - 

i koji o povjerenim im amanetima i obavezama svojim brigu brinu. (Muminun, 1-8) 

U Kur’anu se također kaže: “I da obaveze (obećanje) prema Allahu ne kršite.” (En’am, 152) 

Nijet je fikhski termin koji ima značenje namjere, nakane, odluke, čvrste volje, znanje srca za nešto odnosno srčano donošenje odluke tj. da srce zna zašto se radi neko određeno djelo/posao. Množina od riječi nijet je 'nijjat'. Put ka Hakku počinje srcem. Srce je centar odluke/nakane. Ta konačna odluka srca se naziva nijet. Nijet je početak svakog posla. Nijet je bolji od djela. Nijet je iskrenost, a iskrenost je ključ svih hajrata. Allah Uzvišeni u svakom našem poslu/djelu gleda u srce i u nijet koji je u našem srcu. 

Rekao je Pejgamber, s.a.v.s.: “Djela se vrednuju prema namjerama i svako će dobiti ono što je naumio…”  Kaže Imam Šafija da ovaj hadis predstavlja trećinu islama i još kaže: “Hadis o namjeri prožima se kroz sedamdeset poglavlja fikha.” Ebu Davud je ovako rekao: “Napisao sam 500.000 hadisa od Pejgambera. Dd toga sam odabrao 4.700 hadisa o propisima. Za čovjeka i njegovu vjeru su dovoljna slijedeća četiri: 

Pretraga