Prema miladi kalendaru 1. januar je dan oslobođenja Mekke. Tim povodom podsjetimo se događaja iz Poslanikovog s.a.v.s. života, fetha - pobjede najveće od svih pobjeda i oslobođenja Mekke, kao i oslobađanja srca.

Šta je Feth?

Feth je osvajanje gradova i zemalja sa ciljem širenja Allahove vjere, dostavljanja ljudima Allahove riječi. U arapskom jeziku riječ feth znači ''otvaranje, pokazivanje puta, donošenje presude, pobjeda''. U teološkoj terminologiji feth znači muslimansko osvajanje nemuslimanskih gradova sa određenim ciljem i u okviru određenih pravila.

Svi vjernici su jedna porodica koju veže veza zvana iman. Dužnost svakog vjernika jeste da se brine o drugom vjerniku, koliko je u mogućnosti. Jedno od najboljih djela jeste, radi Allaha brinuti se o bratu vjerniku i pomoći mu da riješi svoje probleme.

Od Ibn Omera r.a. se prenosi da je Resulullah s.a.v.s. rekao:

''Musliman je muslimanu brat. Ne čini mu zulum i ne ostavlja ga samog u opasnosti. Ko ispuni jednu potrebu svoga brata, Allah će ispuniti njegovu potrebu. Ko od brata muslimana otkloni jednu nevolju Allah će od njega na Sudnjem danu otkloniti nevolje. Ko pokrije sramotu brata muslimana, Allah će na Sudnjem danu pokriti njegove sramote.'' (Buhari)

 11-12. RABIULEVEL  (22-23 decembar) DAN POSLANIKOVOG ROĐENJA

Riječ  ''mevlud'' u  rječniku nosi značenje ''vrijeme i mjesto rođenja'', a među muslimanima podrazumijeva dan Poslanikovog a.s. rođenja – 12 Rabiulevel 571 godine po miladu. Prema vjerodostojnim predajama taj dan je bio ponedjeljak. Ibn Abbas r.a. kaže:

''Resulullah s.a.v.s. je na dunjaluk došao u ponedjeljak. U ponedjeljak mu je dato poslanstvo. Hidžru iz Mekke u Medinu je učinio u ponedjeljak, i u ponedjeljak je preselio na ahiret.'' (Ibn Redžeb el Hanbeli, Letaifu'l-Mearif)

U fikhskoj terminologiji rječi  ''haram, mahrem i mahremijet'' se koriste za sve ono što je zabranjeno. Međutim, riječi mahrem i mahremijet nose i jedno posebno značenje, pogotovo u oblastima koje tretiraju porodicu i porodično pravo. Termin mahrem se koristi za bližu rodbinu među kojima postoji trajna zabrana sklapanja braka. A ta zabrana sklapanja braka se naziva mahremijet. A riječ namahrem se koristi za muškarce i žene između kojih ne postoji zabrana sklapanja braka.

U kontekstu kada se spominje čovjekovo tijelo, riječ mahremijet se odnosi na zabranu gledanja i dodirivanja određenih dijelova tijela.

U čovjeku su istovremeno sadržana i svojstva šejtana (pri nefsu) i osobine meleka (pri ruhu). Čovjekova dužnost je da se suprotstavlja nefsu i šejtanu te da slijedi put razuma i put vjere. Međutim, to je nešto što zahtjeva stalnu borbu.

Uzvišeni Allah je milostiv prema svojim robovima i iz te milosti je poslao poslanike kako bi bili podrška ruhu i melekskim osobinama u borbi protiv nefsansko-šejtanskih svojstava.

Da Allah nije poslao poslanike, bilo bi nemoguće da ljudi spoznaju Gospodara i da mu ispravno ibadet čine. Uzvišeni Allah u Kur'anu kaže:

''A poslanike smo poslali sa objavom i dali smo im Knjigu kako bi ljude uputili na pravi put. '' (Hadid, 25)

''... i da nebi ljudi imali izgovor pred Allahom...'' (Kasas, 47)

Allah uzivšeni kaže:“Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni među sobom; vidiš ih kako se klanjaju i licem na tle padaju želeći Allahovu nagradu i zadovoljstvo, na licima su im znaci, tragovi od padanja licem na tle. Tako su opisani u Tevratu. A u Indžilu: Oni su kao biljka kad izdanak svoj izbaci pa ga onda učvrsti, i on ojača, i ispravi se na svojoj stabljici izazivajući divljenje sijača, da bi On s vjernicima najedio nevjernike. A onima koji vjeruju i dobra djela čine Allah obećava oprost i nagradu veliku.” (el-Feth, 29)

Ako bismo definisali ko je ashab najjednostavnija definicija bi bila da je ashab svaki musliman koji je sreo Poslanika, a.s., i umro kao musliman. Ovdje ćemo nama radi pouke navesti riječi jednog od ashaba Abdullaha ibn Mesuda koji je rekao: “Ko se hoće ugledati na nekoga neka se ugleda na one koji su umrli, jer za živog nije sigurno da neće izazvati smutnju.”

Sve stvoreno u kosmosu kreće se u skladu svojegravitacijske sile, a sâm kosmos se kreće po Božijoj odredbi. Svako to kretanje događa se u skla- du apsolutne moći Gospodara svjetova i vodi Njemu. Sve stvoreno spominje i veliča svoga Gospodara i na svoj način teži Njemu. Kada je riječ o čovjeku, on sa ljubavlju pohranjenom u svojoj čistoj prirodi (fitret) također teži svome Gospodaru. Došao je od svoga Gospodara i sigurno će se opet Njemu vratiti.
U osnovi svih tih kretanja nalazi se ljubav (muhabbet). Kada bi se ljubav odvojila od kosmosa i čovjeka, kosmos bi postao besmislen, besciljan i prazan, a ljudi bi postali beživotna trupla bez energije, nade i nastojanja. Može se reći da je ljubav srž i duša našeg života. Sve zapovijedi i naredbe našeg Gospodara izražavaju poziv bliskosti Njemu, upućen sa ljubavlju. Svaka naredba je poput duhovnog užeta koje približava Njemu, a svaka zabrana je uklanjanje prepreka koje mogu prekinuti uže ljubavi (muhabbeta) pruženo prema Njemu.

Iz hadisa u kojem se kaže: ''Znanje je farz svakom muslimanu i muslimanki'' (Bejhaki), biva jasno da je stjecanje znanja stroga obaveza svakom muslimanu, međutim koje je to znanje koje je farz, ostaje da se nauči.

Znanje koje se spominje u hadisu je dio ilma koji je farzi-ajn.A to je ono što treba da zna svaki musliman. Kad kažemo da je nešto farz, onda to znači da je nužno i potrebno do te mjere kao što nam je potrebna hrana, piće i zrak.

Kako god je farz činjenje određenih djela, isto tako je farz i usvojiti znanje o istim. A na mjesto onog što je farz ne može ništa drugo doći kao zamjena. Ukoliko neko ne izvrši jedan farz, koliko god da na mjesto toga učini nekog drugog dobra, to ne može nadoknaditi ni nadomjestiti mjesto farza.

Muharem je Allahov mjesec (Šehrullahi muharem) u kojem Allah obilno spušta Svoj rahmet, bereket, fejz i mnoge druge blagodati. 

Dan ašure je deseti dan mjeseca Muharema i taj dan kod Allaha ima posebno mjesto. U njemu je uzvišeni Allah svojim poslanicima dao razne počasti i uzdigao njihove stepene. Post u ovom danu ima veliku vrijednost. U vezi posta u mjesecu muharemu Poslanik s.a.v.s. je rekao:"Najbolji, najvredniji post, nakon mjeseca Ramazana, jeste post u mjesecu Muharemu. Najvredniji namaz, nakon farz namaza jeste noćni namaz." (Muslim)

U drugom hadisu kaže:

"Ako ćeš postiti post nafilu, posti u mjesecu Muharemu. Jer to je Allahov mjesec. U tom mjesecu ima jedan dan u kojem je Allah primio dovu jednom od naroda prijašnjih. U tom danu oprašta grijehe onima koji se kaju." (Tirmizi)

Kur'an i Kerimu Uzvišeni kaže: ''A kada oni koji su sebi štetu nanijeli, budu upitani: 'Šta ste učinili?' oni će odgovoriti 'Mi smo bili jadni na zemlji'. A meleki će ih upitati: 'Zar Allahova zemlja nije prostrana? Zašto niste hidžru učinili?' A njihovo boravište je džehennem!...'' (Nisa)

Prema riječima mufesira ovaj ajet govori da ukoliko na jednom mjestu nije moguće živjeti Allahovu vjeru, onda treba učiniti hidžru.

A prema riječima islamskih učenjaka svaka hidžra učinjena iz bilo kojeg vjerskog razloga, bilo da je to zbog traganja za znanjem, hadždža, džihada ili slično, smatra se kao hidžra učinjena Allahu dž.š. i Poslaniku s.a.v.s.

Pretraga