Poznati muslimanski učenjak, fekih malikijskog mezheba, muhaddis i ekspert u oblasti hadisa, te sufija i muršid – Muhammed Alevi El-Maliki, kako se najčešće oslovljava je rođen 1367. hidžretske godine, ili 1948. godine po gregorijanskome računanju vremena. Potiče i preko očeve i preko majčine strane od dinastije Idrisija sa sjedištem u Fesu, što znači da potiče iz porodice Allahova Poslanika ﷺ. Preciznije rečeno, preko očeve strane potiče od hazreti Hasana, a preko majčine od hazreti Husejna. Majka mu je bila porijeklom od šejha Abdulkadira Gejlanija. Njegov pradjed je došao u Meku i držao je dersove i predavanja u mekanskom Haremu, te obavljao dužnost kadije. I njegov djed Abbas je bio kadija u Meki.
Svoje prvo obrazovanje je sticao pred ocem – istaknutim alimom Sejjidom Alevijem koji je svojevremeno obavljao funkciju mekanskog muftije. Pred njim je memorisao Kur’an Časni u cijelosti i tako postao njegovim hafizom. Studirao je pred njim i arapsku jezikoslovnu znanost, književnost, logiku, fikh, tefsir, te je detaljno pročitao šest kanonskih hadiskih zbornika (kutbu sitte). Potom je školovanje nastavio u Medresetu ‘l-felah i Medresetu ‘s-savletijje. Uporedo je pohađao dersove u Svetom Hramu, koje su držali Abdullah b. Se’id el-Lahdži, Hasan b. Muhammed el-Meššat, Muhammed Jasin el-Fadani, Muhammed Nur Sejf el-Mekki, Hasan b. Se’id el-Jemeni, i neki drugi učenjaci.
Poslije se upisao na Al-Azhar u Kairu, na odsjek Usuli ‘d-din, gdje je i magistrirao i doktorirao. U Homsu je, kod šejha Abdulaziza Ujunussuda izučio sedam kiraeta i tako stekao idžazet i zvanje kurra hafiza. Obilazio je Siriju, Egipat, Sudan, Mauritaniju, Alžir, Tunis, Irak, Indoneziju, Indiju, Pakistan, i neke druge zemlje, te se sastajao s tamošnjim učenjacima. Zabilježeno je da je znanje uzeo od oko dvije stotine učenjaka. Među njima zapažamo istaknuta imena, kao što su Ebu ‘l-Fadl b. es-Siddik el-Gumari, Hasenejn Muhammed Mahluf, Abdullah Gennun, Muhammed Šefi’ Dijubandi, Abdulhalim Mahmud, Zafer Ahmed Tehanevi, Muhammed Zekerijja Kandehlevi, Muhammed Tahir b. Ašur, Sejjid Muhammed Salih el-Ferfur, Hasan eš-Ša’ir, Dijauddin Ahmed el-Kadiri, Sejjid Ahmed Jasin el-Hijari, Muhammed Mustafa el-Alevi eš-Šenkiti, Ibrahim el-Kahtani el-Buhari, Abdulgafur el-Abbasi en-Nakšibendi, Sejjid Muhammed Zabarah, Abdullah b. Alevi el-Attas, Muhammed b. Salim b. Hafiz, Abdulkadir es-Sekkaf, Habib Ahmed Mešhur el-Haddad, Ebu ‘l-Jusr ibn Abidin, Sejjid Muhammed el-Mekki el-Kettani, Hasan Habenneke el-Midani, Muhammed Se’id er-Rifa’i, Sejjid Muhammed el-Hafiz et-Tidžani, Sejjid Salih el-Dža’feri, Emin Mahmud Hattab es-Subki, Muhammed el-Akuri, Sejjid Muhammed Ebu ‘l-Ujun el-Halveti, Tajjib el-Džezairi, Jusuf Hamad en-Nil, Muhammed el-Muntesir el- Kettani, Ibrahim Ebu Nur, Tajjib Ebu Kinaje, Ebu Vefa el-Afgani, Abdulmu’id Han Hajdarabadi, Mustafa Rida Han, Habiburrahman el-Azami, Ebu ‘l-Hasan Ali en-Nedvi, Abdulfettah Ebu Gudde, i drugi. Dobivši idžazet od potonjeg učenjaka, dobio je najkraću hadisku silsilu koja ga vezuje za Allahova Poslanika ﷺ.
Bio je stručnjak za hadis, siru, malikijski fikh i tesavvuf. Od 1970. do 1979. godine je bio profesor na šerijatskom fakultetu koji je pripadao Univerzitetu kralj Abdulaziz, a koji je kasnije preimenovan u Ummu ‘l-kurra univerzitet. Oko pedeset godina je njegov otac držao predavanja u mekanskome Haremu, te ga je on zamijenio 1971. godine, nakon što je preselio na ahiret. Od 1995., pa sve do preseljenja na ahiret, predavao je u jednoj malezijskoj državi Terengganu na Darul-iman univerzitetu, u svojstvu gostujućeg profesora. Univerzitet Al-Azhar u Kairu mu je 2000. godine dodijelio titulu počasnog profesora. El-Maliki, koji je bio i član Rabitatu ‘l-‘alemi ‘l-islamijji je između 1979. i 1981. godine bio predsjednik komisije za natjecanje u učenju Kur’ana u Meki. Preselio je na ahiret u Meki, u petak, 29. oktobra 2004. godine, ili 15. ramazana 1425. hidžretske, pred samu zoru. Pokopan je pored mezara svog oca u mezarju Džennetu ‘l-mu’alla, nakon što mu je klanjana dženaza u mekanskom Haremu. Zanimljivo je da je svojim učenicima, nedjelju dana prije smrti saopštio da mu se smrt približila. Na dan preseljenja je pozvao učenike i rekao im da pored njega uče suru Jasin. Za to vrijeme on je poluglasno zikrio: „Allah, Allah…“
Bio je pripadnik balevijskog tarikata, a kome su pripadali i njegov otac i djed. Pored toga, stekao je idžazete za iršad po šazilijskom, nakšibendijskom, kadirijskom, rifaijskom, tidžanijskom, idrisijskom i suhraverdijskom redu. Svoje muride je odgajao po navedenim trikatima, ali se u osnovi držao balevijskog. Uvijek bi govorio svojim učenicima i napominjao ih: „Naš je put, put znanja, djelovanja, zikra i tebliga – upućivanja drugih.“
Napisao je jako mnogo djela, iz raznih oblasti: akaid, hadis, sira, usuli fikh, fikh, tesavvuf. Napisao je i djela u kojima je sabirao izreke muslimanskih učenjaka i velikana.
Djelo “Mišljenja koja treba korigovati” koje je preveo prof. Dženan Hasić, prevedeno je još na osamnaest jezika, koliko je to nama poznato. Dakle, bosanski jezik jeste devetnaesti jezik na kojem je ovo djelo ugledalo svjetlo dana. Djelo je izazvalo veliko interesovanje i dospjelo je u žižu zanimanja.
Odlomak iz ovog djela koji tretira TEVESSUL možete online besplatno pročitati ovdje: TEVESSUL
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.
Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
