Šta znači riječ ‘menzil’?
1. Jednodnevni put, konak, mjesto gdje se konači, gdje se staje na putovanju da bi se odmorilo.
2. Razdaljina koju pređe projektil/metak; tatarska pošta.
3. Odmorište, poštanska stanica (gdje su se mijenjali konji).
4. Daljina dejstva, domet (oružja).
5. Konačište, svratište, gostionica. Rastojanje između dva konačišta; jednodnevni put.
6. Cilj koji se želi postići.
MJESTO UPUČIVANJA LJUDI (IRŠAD)
Gavs Kasrevi, k.a., (Sejjid Abdulhakim el-Husejni) koji je rekao: ‘Prije bi ljudi tražili šejha, a danas šejhovi traže muride’, je odabrao Menzil, odnosno pokazano mu je da za svoje mjesto izabere Menzil, kako bi to bilo mjesto okupljanja svih onih koji su se priključili karavani lijepog ponašanja (ahlaka) i imana.
Gavs Kasrevi je svoje djetinjstvo proveo u učenju, postigao je veliko znanje pred svojim učiteljem Šah-i Hazne (Ahmed el Haznevijom, k.s.). Od tada je prošlo dosta vremena. Došlo je vrijeme da postane halifa. Gavs Kasrevi sanja jedan san u kojem čuje kako mu se govori: „Abdulhakime, reci Šah-i Hazni da te više puno ne zamara. Ti si zaslušio/dobio hilafet s pravom, neka ti više da to pravo koje ti pripada.“ Gavs Kasrevi je to ispričao svome muršidu. Šah-i Hazne je bio svjestan situacije. Obrati mu se: „Šejh Abdulhakime. I ja to znam, ali produžavam ti hizmet kako bi se okoristio od fejza i bereketa mjeseca ramazana. Budući da Sadati tako hoće, to je tvoje pravo.“ Godine 1938. daje mu se hilafet. Od tog se dana posvećuje spašavanju imana ljudi i do svoje smrti se trudio na tom putu. Sa iršadom nastavlja u selima Taruni, Bilvanis i Kasrik. Ipak, kao posljednju stanicu odabire Menzil.
U početku, Gavs Kasrevijevo područje iršada je bilo usko, a kasnije se jako proširilo. Iršad se iz Menzila širio iz dana u dan i proširio na čitavu zemlju (Tursku), pa i izvan nje. Menzil je tako postao kapija teobe (pokajanja) za one koju žele spas i izlazak iz grijeha, te za one koji žele stići Allahu. Ljudi od tarikata i iluma su ovaj put okarakterisali kao ‘spašavanje imana.’ Gavs Kasrevi je ukopan u Menzilu u turbe nazvano ‘Merkad’.
Šejh Ahmed el Haznevi, k.s., je rekao: „Ljubav (muhabbet) je jahalica sufija.“ Ljubav je ruža ovog puta. Nema ništa bez aška i ljubavi. Univerzum je stvoren iz ljubavi. U srži svega stoji muhabbet i ljubav.
Glavno pravilo dobivanja ljubavi i slasti od muršid-i kamila jeste čvrsto pridržavanje Pejgamberovog, s.a.v.s., sunneta.
Nakon Gavs Kasrevija na njegovo mjesto dolazi njegov sin Sejjid Muhammed Rašid odnosno Sejda Hazretleri. Bio je velika ličnost (zat) koji je uskladio svoj život sa sviješću da je Pejgamberov potomak. Njegov trud u slijeđenju sunneta se odražavao u njegovom životu. Pejgamber, a. s., je odabran za poslanika u četrdesetoj godini života, a i Sejda Hazretleri je u toj godini života dobio dozvolu za hilefet/postao je halifa svog muršida. Sav svoj život je posvetio spašavanju ummet-i Muhammedije. Pošto je bilo vrijeme spašavanja imana, svakoga bi uzimao pod svoj kišobran. Ko god bi došao u njegov dergjah bio je jednak. Svi su živjeli bratski u toj menzilskoj duhovnoj atmosferi. Do tada je bilo nepojmljivo da se ljudi različitih pozicija i različitog staleža okupe oko njega, bacajući na stranu svoje političko opredjeljenje i etničko porijeklo. Naravno da je teško opisati taj duhovni utjecaj Sadat-i Kirama. To znaju samo oni koji dožive i u svojim nutrinama osjete tu duhovnu klimu. Pejgamberove, s.a.v.s., riječi: “Nema prednosti Arap nad nearapom, niti nearap nad Arapom, niti crveni nad crnim, niti crni nad crvenim, osim po bogobojaznosti (takvaluku)”, možemo osjetiti i doživjeti u Menzilu. Sejda Hazretleri je živio na selu i nije pomišljao da silazi u grad nego je svojom duhovnom snagom ljude iz grada privlačio u Menzil. Rođen je u selu Sijanus pokrajina Siirt. Nakon dvije godine seli u selo Taruni. Da bi stekao znanje odlazi kod svoga učitelja Molla Muhjiddina u selo Havil i tu boravi godinu i po. Odatle odlazi u selo Dilibey, pa zatim Narin i selo Nuršin. Nakon toga seli u selo Kasrik, a potom u Gadir. Godine 1964. odlazi u vojsku i po povratku nastavlja sa hizmetom u dergjahu u selu Gadir. Nakon izvjesnog vremena seli u Menzil, odnosno Durak. U početku je Menzil bio neplodno zemljište i bio je zabačeno mjesto. Po dolasku u Menzil, Gavs Kasrevi je naredio sufijama da počnu kopati na jednom mjestu odakle je potekla voda. Zahvaljujući vodi neplodna zemlja je postala plodna i to mjesto je zaživilo. Nakon što je sa svih strana počeo da izvire bereket, Menzil je postao mjesto koje je moglo da ugosti musafire. Danas se u Menzilu tom vodom zalijevaju usjevi i bašte. Sije se pšenica, žanje, melje, pa se pravi hljeb i čorba koja se nudi musafirima bez da se od njih traži ijedna para.
Godine 1972. Sejjid Abdulhakim el Husejni seli sa ovog svijeta. Nakon toga, Sejda Hazretleri dolazi na njegovo mjesto i počinje njegov težak život. Tako mali Menzil u početku nije mogao da odgovori potrebama. On tad proširuje džamiju koju je sagradio njegov otac. Ni tada ga ne ostavljaju na miru. Osjeća posljedice državnog udara u Turskoj, te ga 18. jula 1983. godine vojska odvodi na ostrvo Gokćeada. Kada su ga smjestili u jednu kuću sa tri sobe, on je rekao: “Budite zahvalni, evo dobili smo još jednu sobu. Povećajmo svoju zahvalu. Pogledajte, sjedimo u prostranoj sobi, a uz to nas i vojska čuva. Prate nas sa svih strana…” Nakon izgnanstva na otoku Gokćeada, Sejda Hazretleri se vraća u Menzil. Poslije toga njegova halka iršada se još više proširuje. Nekolicina negatora kojima je to smetalo, među sufije koje su došle u Menzil u zijaret, ubacuju svog čovjeka koji prilikom ljubljenja ruke ubada Sejda Hazretlerija otrovnom iglom. Međutim, on mu je oprostio. Dvije godine nakon toga je preselio. Živio je u izgnanstvu, bio je otrovan i mnogo bolestan, ali ništa ga nije sprječavalo da čini iršad i upućuje ljude. Nakon što se vratio sa liječenja u Menzil, preselio je u svojoj 63. godini života.
Na njegovo mjesto dolazi njegov brat Gavs-i Sani Sejjid Abdulbaki el-Husejni. On nastavlja gdje je Sejjda Hazretleri stao. Nastavlja sa pejgamberskim zanimanjem, odnosno upućivanjem ljudi tj. činjenjem iršada. Živi život u potpunom slijeđenje šerijata i Pejgamberovog, a.s., sunneta. Njegov cilj je pomoći ljudima da u ovome ahiri zemanu sačuvaju svoj iman. Prije je bilo jako teško uči u tarikat. Čovjek nije smio imati propuštenih namaza, neriješenih međuljudskih odnosa itd. Danas je to olakšano, a sve kako bi se ljudi okoristili i kako bi spasili svoj iman.
Više o Menzilu pročitajte na ovim linkovima: Historijat Menzila i Muršid, iršad i Menzil.
Upitali su Molla Ibrahima, k.s., halifu od Gavsi Sanija, k.s.:
“Zbog čega si hz. Gavsi Sanija prihvatio za svog muršida?”
“Pratio sam njegovo ponašanje i nikada kod njega nisam vidio ni jedan pokret koji nije u skladu sa šerijatom.” odgovorio je.
Gavs-i Sani Sejjid Abdulbaki El-Husejni k.s. je preselio 12. jula 2023. godine. Preselio je klanjajući podne namaz na tešehudu. Dženazi je prisustvovalo oko 3 miliona ljudi. Njegovu biografiju i savjete možete pročitati na ovom linku: Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s.
Iza sebe ostavio šest muršida od kojih su tri u Menzilu i nastavljaju sa iršadom.
Šejh Sejjid Muhammed Saki El-Husejni k.s.
Šejh Sejjid Muhammed Fettah El-Husejni k.s.
Šejh Sejjid Muhammed Mubarek El-Husejni k.s.
Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
