Klanje kurbana u vjerskoj terminologiji podrazumijeva klanje životinje koja ispunjava određene uslove, sa nijetom ibadeta, u određenom vremenu. Klanje kurbana je jedan vjerski hukum i za to postoje dokazi u Kur’anu, sunnetu i jednoglasan stav uleme (idžma).
Uzvišeni Allah u Kur’an-i Kerimu kaže:
“Klanjaj se Allahu i kolji kurban.” (Kevser, 2)
U tefsiru ovog ajeta Muhammed b. Ka’b el-Kurazi kaže: ”Allahovi ajeti: ‘Mi smo tebi uistinu darovali Kevser. Stoga se klanjaj Gospodaru i kolji kurban!’ znače: Neki ljudi se klanjaju drugom osim Allahu i njemu prinose žrtve, tj. kolju kurban. A Mi smo tebi darovali Kevser, stoga neka tvoj namaz i tvoj kurban ne bude ni za koga, osim za Allaha.”
O vrijednosti klanja kurbana prenosi se sljedeći hadis:
Zejd b. Erkam, r.a., je upitao Poslanika, s.a.v.s.:
“O Allahov Poslaniče, šta znači ovo klanje kurbana?”
“To je sunnet vašeg oca Ibrahima, a.s.” odgovori Poslanik, s.a.v.s.
“A šta mi dobijamo od toga?” upita Zejd b. Erkam, r.a.
“Vi imate sevap za svaku dlaku kurbana i za svaku kap krvi. To će se na Sudnjem danu stavljati na mizan. To je radosna vijest za vas”, odgovori Poslanik, s.a.v.s. (Ibn Madže)
Za one koji imaju materijalne mogućnosti, a ne kolju kurban, Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
”Onaj ko posjeduje materijalne mogućnosti, a ne kolje kurban, neka se ne približava našem mesdžidu!” (Ibn Madže)
Klanje kurbana kroz historiju
Klanje kurbana počinje od djece Adema, a.s. On je svojim sinovima Habilu i Kabilu predložio da svaki od njih za Allaha izdvoji kurban, kako bi time riješili međusobne nesuglasice. Kabil je kao kurban donio jedan svežanj pšenice, a Habil je doveo najljepšeg i najboljeg ovna iz stada.
Kabil je imao lošu narav, a Habil je bio posjednik takvaluka. Habilov kurban je bio primljen, a Kabilov odbijen.
Priču o njima dvojici Uzvišeni Allah nam spominje u Kur’anu i kaže: ”Ispričaj im priču istinitu o Ademovim sinovima. Kad je svaki od njih prineo po jedan kurban, pa je jednom bio primljen, a drugom odbijen.” (Maida 5/27) Dakle, prvo klanje kurbana u historiji se desilo tada.
Poslanik, s.a.v.s., u jednom hadisu kaže: ”Najdraže djelo Allahu u danu kurban bajrama jeste klanje kurbana i puštanje krvi. Životinja koju zakoljete doći će na Sudnjem danu, a njegova puštena krv dospije do Allaha prije nego što kane na zemlju. Stoga neka životinja koju uzimate kao kurban bude lijepa.” (Tirmizi)
Urve b. Zubejr, r.a., je rekao: ”Kada jednom velikanu dajete hediju, dobro pazite da to ne bude nešto čega bi se mogli postidjeti. I ne prinosite kurban kojeg bi se mogli postidjeti. Allah je najveći od svih velikana i On je najdostojniji onom što je najljepše i najbolje.” (Muvatta)
Imam Gazali, r.a., u djelu Ihja kaže: ”U izvršavanju Allahovog emra postoji približavanje Njemu Uzvišenom. Stoga nastoj da kao kurban kolješ najbolju životinju, i nadaj se da će Allah za svaki dio mesa osloboditi dio tvog tijela. Jer tako je obećano. Ti ćeš od vatre biti oslobođen shodno veličini kurbana i količini mesa.”
Kurban – simbol pokornosti i predanosti
Klanje kurbana je jedan čin kojim čovjek potvrđuje da sve što mu je dato pripada apsolutnom Vlasniku.
Kurbanom rob izražava predanost i pokornost (teslimijet) Allahu, dž.š. Vrhunac ovog teslimijeta se desio u priči sa Ibrahimom i Ismailom, a.s.
Priča o hazreti Ismailu, a.s.
Darežljivost hazreti Ibrahima, a.s., je bila na takvom nivou da su svi ljudi, pa čak i meleki ostajali zadivljeni. On je za Gospodara bio vezan takvom pokornošću da je bio spreman za Njega žrtvovati sve, uključujući i svoj život.
Jednog dana reče sam sebi:
”Vallahi, ako jednog dana budem imao sina, žrtvovat ću ga za Allaha” i tako se zavjetova.
Od toga dana je prošlo mnogo vremena i Ibrahim, a.s., zaboravi na ove riječi. Od Allaha, dž.š., zatraži da mu podari evlad. Uzvišeni Allah mu usliša dovu i podari mu sina. Kada je Ismail, a.s., napunio sedam godina, Ibrahim, a.s., usni san u kojem mu bi rečeno:
”O Ibrahime, ispuni svoj zavjet!”
Uzvišeni Allah je tražio od Ibrahima, a.s., da sina zakolje kao kurban.
Kada je Ibrahim, a.s., Ismailu, a.s., rekao za ovu Gospodarovu naredbu, on svoju pokornost izrazi sljedećim riječima:
”Babuka moj, učini kako ti je naređeno! Inšallah, vidjet ćeš da sam od strpljivih.” (Saffat, 102)
U trenutku kad je Ibrahim, a.s., htio da izvrši zapovijed, i prinio sina kao kurban, Uzvišeni Allah mu se obrati:
”O Ibrahime, ti si pokazao svoju odanost. Mi uistinu, ovako nagrađujemo one koji dobročinstvo čine. Ovo je zaista otvoreno iskušenje.” (Saffat, 105)
Uzvišeni Allah tada posla životinju i Ibrahimu, a.s., bi naređeno da je zakolje umjesto Ismaila, a.s., što je on i učinio.
U vezi sa ovim slučajem prenosi se sljedeća predaja:
Kad je Ibrahim, a.s., htio da izvrši Allahovo naređenje i zakolje Ismaila kao kurban, svezao ga je poput ovna, položio na tlo pored jedne litice i okrenio mu lice ka zemlji, kako ga ne bi obuzela samilost i pokolebala naspram Allahovog emra.
Zatim je uzeo nož, stavio ga na Ismailov vrat i velikom brzinom počeo da pomjera naprijed nazad, međutim nož nije sjekao.
Tada Ismail, a.s., reče:
“Babuka moj, odveži mi ruke i noge, jer neću da izgleda kao da ja ne želim ovo.”
Zatim je ispružio i ruke i noge, i lice okrenuo prema zemlji. Tada Ibrahim, a.s., pritisnu nož svom snagom na Ismailov vrat. Međutim, nož Allahovim emrom i dalje nije sjekao.
U tom trenutku Ismail, a.s., se ponovo oglasi:
“Babuka moj, jesi li to slab zbog ljubavi prema meni, pa ne možeš da siječeš?”
Ibrahim, a.s., se tada naljuti i baci nož. Nož udari u kamen i prepolovi ga na pola. Vidjevši ovo Ibrahim, a.s., povika:
“Siječeš kamen, a meso ne siječeš?”
A nož Allahovim izunom poče da govori:
”O Ibrahime! Halil (Ibrahim) kaže ”sijeci”, a Gospodar svjetova, Uzvišeni Allah kaže ”ne sijeci!”. Kako da odbijem Allahovu zapovijed, a izvršim tvoju?”
Prvi Kurban-bajram u islamu
Druge godine po hidžri, desetog Zulhidžeta, nakon bitke na Seviku Poslanik, s.a.v.s., je došao u Medinu i zajedno sa vjernicima u mesdžidu klanjao dva rekata namaza, bez ezana i ikameta. Zatim je proučio hutbu na kojoj je naredio vjernicima da zakolju kurban.
I sam je kupio dva bijela ugojena ovna i zaklao jednog po jednog. Kad je klao prvog je rekao:
”Allahu moj, ovo je u ime svih ljudi moga ummeta koji vjeruju u tvoju jednoću i sve ono što meni od Tebe dolazi.”
A kada je klao drugi kurban, rekao je:
”Ovo je za Muhammeda i njegovu porodicu. ” Od tog kurbana je jeo on, s.a.v.s., njegova mubarek porodica i siromasi. (Ibn Hišam, Es-Sire)
To je bio prvi kurban bajram u historiji islama.
Klanje kurbana
Kurbanom se imenuje životinja koja se kolje s nijetom približavanja Allahu. Kurban se kolje isključivo radi Allaha. Njime se Allahu, dž.š., izražava pokornost i zahvala, i sredstvo je do bogobojaznosti (takvaluka). Bliskost Allahu, koja počinje sa namazom, kurbanom doseže više stepene.
Ebu Ejjub, r.a., je rekao: ”Mi smo klali jedan kurban za sebe i svoju porodicu i od tog mesa bismo jeli i mi i drugi. Međutim, ljudi su se poslije počeli hvaliti s tim i kurban je postao sredstvo hvalisanja.” (Tirmizi)
Gavsi Sani, k.s., kaže: ”Čovjek će ubrati ono što posije. Ako posije pšenicu, nju će i ubrati. I vi posijte sjeme takvaluka, na ahiretu ćete naći nagradu.”
Kada vjernik kolje kurban, zajedno sa puštanjem krvi odlaze njegovi grijesi i on tada osjeti neopisiv osjećaj duhovne rasterećenosti. Kurban je pokazatelj pokornosti.
Kao što se spominje u suri Hadždž, cilj klanja kurbana jeste spominjanje i sjećanje na Allaha. U ajetu se kaže:
”Do Allaha neće doći njihovo meso ni krv. Do Njega dolazi vaša bogobojaznost (takvaluk). ….. A obraduj dobročinitelje!” (Hadždž, 13)
Tefsir: U vrijeme džahilijeta ljudi bi klali kurban, a onda bi kuće bojili krvlju kurbana. Tako su htjeli i muslimani činiti, ali tada je objavljen ajet u kojem se kaže: ”Do Allaha neće dospjeti njihovo meso ni njihova krv”, što znači do Allaha se ne uzdiže meso ni krv nego do Allaha se uzdiže i primljena je vaša bogobojaznost i iskrenost (ihlas). Dok koljete kurban veličajte Allaha i donesite tekbir, jer vas je uputio na pravi put, učinio da budete od onih koji dobro čine i pokorio vam životinje. I obraduj vjernike koji dobro čine i ono što im je naređeno izvršavaju na najljepši način.
Onaj ko kolje kurban ustvari govori:
”Ja Rabbi! Za Tebe i tvoje zadovoljstvo spreman sam da žrtvujem imetak, sve što volim pa čak i svoj život. I ovaj kurban koljem u Tvoje ime kao znak vjere (imana) i pokornosti (teslimijeta) Tebi. Krv ovog kurbana dokaz je da sam nepokolebljiv u obećanju datom Tebi, u imanu i ihlasu.”
Drugo značenje klanja kurbana jeste da se, zajedno sa klanjem životinje, kolju sve negativne emocije i prohtjevi nefsa.
Hasan Basri, k.s., je rekao: ”Ukoliko onaj ko kolje kurban ne zakolje time sve prohtjeve nefsa, taj nije zaklao kurban.’‘
Prema Imami Arebiju i hz. Mevlani najveći kurban jeste nefs. Suština je na Allahovom putu žrtvovati (ukurbaniti) sve negativne misli i djela. Hz. Mevlana kaže da je tekbir u namazu, kada čovjek podigne ruke i kaže: ”Allah je najveći”, tekbir klanja nefsa na Allahovom putu.
Klanje nefsa je moguće samo tako što će insan svesti račun sam sa sobom i radi Allaha odustati od svih negativnih misli, djelovanja i lošeg ahlaka.
O ovome najbolje govore riječi hz. Alija koji kaže: ”Svaki dan u kojem ne učinimo grijeh je za nas Bajram”
Tešrik tekbiri
Donošenje tešrik tekbira nakon svakog farz namaza, počevši od sabaha na dan Arefata, pa sve do ikindije četvrtog dana bajrama je vadžib.
اللَّهُ أكْبَرُ اللَّهُ أكْبَرُ لا إِلهَ إِلاَّ اللَّهُ واللَّهُ أكْبَرُ اللَّهُ أكْبَرُ ولِلَّهِ الحَمْدُ
Značenje: Allah je najveći Allah je najveći. Nema boga osim Allaha. Allah je najveći i hamd pripada Allahu.
Tešrik tekbire donose i muškarci žene, samo što žene to čine tiho. Tekbiri se donose nakon farz namaza i mogu se učiniti sve dok čovjek ne izađe iz mesdžida, ne progovori ili ne učini nešto suprotno namazu. Izgovoriti ove tekbire jedanput je vadžib a izgovoriti ih više puta je fazilet. Ukoliko neko propusti namaz u danima tešrik tekbira, a zatim ga naklanjava ponovo u istim danima, obavezan je da donese tekbire. Ako naklanjava poslije, ne treba donositi tešrik tekbire.
Kurban je žrtvovanje života za Voljenog
Čovjek je zadovoljan sa svim što dolazi od Voljenog i sve čini za tu ljubav. Ashabi su se Poslaniku, s.a.v.s. obraćali riječima: ”O Allahov Poslaniče, žrtvovao bih za tebe i oca i majku i svoj život” i time jasno iskazivali svoju veliku ljubav.
Isto su činili i velikani tesavufa, obnovitelji vjere, nasljednici Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Sadati Kiram, da bi iskazali ljubav i požrtvovanost na Allahovom putu, jedni su druge nazivali “kurban”.
Poslanik, s.a.v.s., njegovi ashabi i velikani koji slijede njihov put su ukurbanili svoje nefsove i ummetu činili hizmet imetkom, životom i svim svojim.
Gavsi Sani u jednom sohbetu kaže:
”Mi smo svoje imetke i svoje živote stavili pod noge sofilera. Suština ovog tarikata je hizmet.”
”Žrtvujte svog nefsa za dobrobit ummeta Muhammedovog!”
Potrudimo se i mi da obavljamo svoje vazife i uzmemo udio koliko je moguće iz svih hizmeta. Predstojeće hizmete oko klanja kurbana vrednujmo kao veliku priliku, a prilike ne čekaju.
Ovdje samo treba napomenuti da dok se hizmeti oko kurbana treba imati rezervnu odjeću za namaz, jer je velika mogućnost da će na nas dospjeti neđaset. Zbog toga trebamo biti jako pažljivi jer stotinu godina hizmeta ne može nadomjestiti mjesto jednog propuštenog farza.
Da nam uzvišeni Allah bereketom i dovom Sadata nasib učini fadilete kurbana, i da nas bereketom kurbana očisti od loših osobina i lošeg ahlaka i podari nam da svoje nefsove, istinski, ukurbanimo na Allahovom putu.
Ukoliko želite da u potpunosti i sa ljubavlju doživite sve ibadete i steknete Allahovo dž.š. zadovoljstvo potrebno je da se kroz duhovni odgoj očistite od svih duhovnih bolesti i nečistoća poput zavisti, oholosti, samoljublja, škrtosti…
Za potpuno čišćenje od ovakvih bolesti potrebno je da aktivno pristupite duhovnom odgoju kod muršida koji je prošao cijeli taj put, u potpunosti slijedi šerijat, ima dozvolu za odgajanje i upučivanje ljudi – iršad i čvrst lanac prenosilaca duhovnog znanja do Muhammeda s.a.v.s.
Nauka koja se bavi duhovnim odgojem u islamu zove se tesavvuf, a škole u tesavvufu tarikati. Skoro svi veliki alimi u historiji islama preko kojih je islam i došao do nas su bili pripadnici nekog od tarikata i imali su svog muršida. Detaljnije o tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema.
Ako želite i vi da brže duhovno napredujete i da se vežete za muršida, da slušate sohbete ili da se družite sa osobama koje su se vezale za ovakve velikane možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke an ovom linku: Kontakt
Nije potrebno vezivanje za muršida da bi mogli da prisustvujete sohbetima i druženjima. Svi ste dobrodošli.
Više o muršidima pročitajte na ovom linku: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida?
Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida
Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:
- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.
Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
