Allah Teala kaže: ”Istinski vjernici su oni koji vjeruju u Allaha i Poslanika, a zatim više ne sumnjaju. I na Allahovom putu se bore imecima i životima svojim.” (Hudžurat, 49/15)
Mumin je čovjek na kojem se manifestuju posebna božanska svojstva, te se zbog toga istinski mumini još nazivaju Allahov ehl, Allahovi dostovi, Allahovi šahidi/svjedoci Allaha. Mumin je osoba koja potvrđuje ono što Poslanik, s.a.v.s., donosi od Uzvišenog Allaha.
Najosnovnije karakteristike vjernika jesu vjerovanje u Allahovo jedinstvo i ahiret. Zbog ovih karakteristika vjernik ne očekuje nagradu na dunjaluku za djela koja čni nego je usmjeren prema ahiretu i traži Allahovo zadovoljstvo.
U drugom ajetu Gospodar kaže:
‘‘Allah je od njih zadovoljan i oni su Allahom zadovoljni. A to je najveća sreća.” (Maida, 5/119)
Allahovo zadovoljstvo robom se ogleda u tome što mu On daje nagradu, sevape, mnogobrojne blagodati, usrećuje ga i naposlijetku, daje mu Svoje zadovoljstvo tj. mekam rizaa.
Robovo zadovoljstvo Allahom se ogleda u tome što rob biva zadovoljan svim Allahovim propisima. On je zadovoljan da vidi roba kako hrli ka izvršavanju zapovijedi i bježi od zabrana.
Muhammed b. Hafif, k.s., je rekao: ”Zadovoljstvo/riza Allahom ima dva segmenta; zadovoljstvo Njegovim zapovijedima i zabranama, i zadovoljstvo Njegovom odredbom, kaderom i iskušenjima.”
Hz. Resulullah, s a.v.s., je savjetovao Ibn Abbasu, r.a.: ”Čini djela radi Allaha, u stanju jekina i rizaa. Ako to ne možeš, budi strpljiv. Uistinu je veliko dobro u strpljenju naspram stvari koje ne voliš.” (Bejhaki; Ebu Nuajm)
Mumin Poslanika, s.a.v.s., voli više od svega
Iman i ibadet bivaju sa ljubavlju. Osoba koja vjeruje voli uzvišenog Allaha, voli Muhammed Mustafu, s.a.v.s. Ako čovjek ne voli Poslanika, s.a.v.s., to znači da on zapravo i ne vjeruje. Resulullah, s.a.v.s., kaže:
‘‘Sve dok vam ne budem draži od oca, djeteta i svih ljudi nećete (istinski) vjerovati.” (Buhari)
Svaki vjernik treba da zna da je ljubav prema Poslaniku, s.a.v.s., farz.
Mumin ima budno srce
Istinski mumin je onaj čije je srce uvijek vezano za Allaha. Ukoliko je srce budno, čovjek sa Allahom može biti u svim stanjima; dok jede, pije, radi, posluje… Takvim nije potrebno da se povuku u osamu kako bi bili sa Allahom. Arifi kažu: ”Ruke treba da budu s poslom, a srce sa dostom.”
Uzvišeni Allah ih hvali riječima:
”Oni su takvi Allahovi robovi, njih ni trgovina ni kupoprodaja ne odvraća od zikrullaha, klanjanja namaza i davanja zekata. Oni se boje dana kada će oči i srca (od strahote) biti naopako okrenuti.” (Nur, 24/37)
Mumin je slatkorječiv i nasmijanog lica
Nasmijano lice i slatka riječ su plod ljubavi i merhameta u srcu. Osmijeh i lijepa riječ postavljaju temelj u izgradnji veze prijateljstva, te rađaju bliskost i povjerenje među ljudima. Osmijeh i topla riječ su Poslanikov, s.a.v.s., ahlak i njegove najizraženije karakteristike. On, s.a.v.s., se ljudima uvijek obraćao sa osmjehom i toplinom. Uzvišeni Allah o tome kaže: ”A ti si Allahovom milošću blag prema njima, a da si grub i osoran uistinu bi se razbježali od tebe.” (Ali Imran, 3/159)
Istinski mumin nikada neće ismijavati drugog niti će sa bilo kim razgovarati onako kako je neumjesno. Kada se neko prema njemu ovako ponese, uzvratit će zrelo, čuvajući edeb i ne uznoseći se.
Mumin zna da govori, on bira riječi i drži pod kontrolom svoj jezik. On svojim govorom nikada ni sebe ni prijatelje ne dovodi u neugodnu situaciju. On je svjestan da riječi izrečene bez razmišljanja otvaraju put neugodnostima i nemiru. Zbog toga prije nego što kaže, on prvo razmisli i odmjeri kakav ishod njegove riječi mogu prouzrokovati, pa tek onda govori.
Poslanik, s.a.v.s., je ljude upozorio na opasnost jezika, te rekao da je kod Allaha najvredniji musliman onaj od čijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani.
Ibrahim et -Tejmi, r.a., je rekao:
”Mumin, kada želi nešto da kaže, najprije razmisli. Ako će mu ta riječ donijeti korist, govori. Ako će od nje imati štetu, šuti. Međutim, sa grešnikom nije tako. On priča sve što mu dođe na jezik.”
Mumin je posjednik tevekula
Tevekul je da vjernik poduzme sve mjere predostrožnosti, prigrli sebebe, radi vrijedno i predano, ali srce ne veže nizašta od toga nego očekuje samo od Gospodara. Hak Teala u ajetu kaže:
”A kada doneseš odluku, onda se pouzdaj u Allaha/tevekul. Jer Allah voli one koji se na Njega oslanjaju.”
Mumin je daleko od besposlice
Uzvišeni Allah u Kur’anu istinske mumine opisuje kao one koji se klone bespotrebnih i beskorisnih stvari: ”Oni sa skrušenošću namaz klanjaju i klone se besposlica…” (Muminun, 23/1-3)
Mumin se čuva ispraznog i beskorisnog govora, jer on zna da prazne riječi, gibet, potvora, laž i slično navlače tamu na srce onog ko govori, a onog ko sluša navode na grijeh, pogrešne odluke i propast uopće.
Mumin je strpljiv
Istinski mumin je strpljiv kada ga zadese belaji i teškoće, ne prigovara na Allaha, podnosi sa saburom siguran da je sve u njegovu korist. On pritom samo sebe preispituje; razmišlja o ajetu:
”Kakav god vas belaj zadesi, to je zbog grijeha koje ste zaradili. A Allah mnoge i oprosti.” (Šura, 42/30)
Povjerenje koje mumin ima u Allaha povećava njegov sabur i jača njegovu volju. Zapravo, osnova njegovog sabura je povjerenje u Allaha i veza s Njim. Kao što Allah Teala u Kur’anu kaže: ”O vjernici! Od Allaha tražite pomoć strpljivošću i namazom. Jer Allah je uistinu sa strpljivima.” (Bakara, 2/153)
Mumin čuva svoje dostojanstvo u teškoćama i ostaje jak, nadajući se Allahovom rahmetu i očekujući Njegovu pomoć. On ne trpi zato što mora nego saburi nadajući se Allahovoj nagradi.
Mumin prema grijesima osjeća odvratnost
U jednom hadisu, Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
”Ako grijeh u čovjekovom srcu izaziva osjećaj nelagode i tuge, to je znak vjernika. Ali ako grijeh ne uznemirava čovjeka i ne čini da se osjeća tužnim zbog toga, to je onda znak munafikluka. Grijeh i munafikluk su od iste materije. Griješenje munafiku ne smeta.”
U drugom hadisu kaže:
”Koga rastužuje grijeh, a usrećuje činjenje dobrih djela, ta osoba je vjernik.” (Tirmizi; Ahmed b. Hanbel)
Mumin se kaje nakon učinjenog grijeha
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: ”Svi ljudi griješe, a najbolji od njih je onaj ko se kaje za grijehe.” (Tirmizi; Ibn Madže; Darimi)
Mumin se boji jedino uzvišenog Allaha
Jedini strah mumina je strah od Uzvišenog Allaha. Vjera u Allaha sprječava čovjeka da se boji smrti, siromaštva, ljudi ili bilo čega drugog. Mumin se samo boji da ne zapadne u grijeh, da emrove ne izvršava kako treba, da ne padne u stanje gafleta, skrene sa pravog puta ili zapadne u slična stanja koja bi mogla prouzrokovati Allahovu srdžbu.
Strah od Allaha je veoma važan segment u životu vjernika, jer to je nešto što ga čuva od grijeha i istovremeno ga motivira na putu činjenja dobrih djela i traženja Allahovog zadovoljstva. Na taj način vjernik biva zaštićen od Allahove srdžbe.
Mumin je darežljiv
Darežljivost Poslanika, s.a.v.s., je bila na vrhuncu. On, s.a.v.s., je mnogo insistirao na ovoj osobini i u hadisima savjetuje vjernicima da daju i onom ko ne daje.
U jednom hadisu kaže: ”Kod vjernika se ne može naći dvoje; škrtost i loš ahlak.” (Buhari; Tirmizi)
Mumin pokriva tuđe nedostatke/mahane
Mumin treba da uvijek nastoji pokriti nedostatke svog brata po vjeri, jer se u hadisu kaže:
”Ko pokrije sramotu svoga brata, Allah će njegove sramote pokriti i na dunjaluku i na ahiretu.” (Muslim; Ibn Madže)
Mumin ne čini gibet
Uistinu je gibet od najvećih i najrasprostranjenijih duhovnih bolesti među ljudima. Gibet je nešto veoma loše i haram je. Uzvišeni Allah je prekorio ovo stanje i one koji gibet čine uporedio sa onima koji jedu meso umrlog brata. U Kur’anu Časnom kaže: ”O vjernici! Klonite se mnogih sumničenja, jer neka sumničenja su zaista grijeh. I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede meso umrlog brata svoga. A vama je to odvratno – zato bojte se Allaha, Allah zaista prima pokajanje i samilostan je.” (Hudžurat, 12)
Mumin ne prenosi tuđe riječi
U hadisima je jasno navedeno da onaj ko prenosi riječi među ljudima i zavađa ih, neće ući u džennet. U jednom hadisu Poslanik, s.a.v.s., je upitao ashabe:
”Želite li da vas izvijestim o onima koji su najgori od vas?”
”Da, Allahov Poslaniče”, odgovoriše ashabi.
”To su oni koji prenose riječi i zavađaju prijatelje.” (Buhari)
Mumin ne prouzrokuje fitnu
Fitna je ahlak munafika. Uzvišeni Allah, opisujući munafike, govori da su oni smutljivci, te da su vrlo vješti u sijanju nereda. Dalje kaže: ”Za njih smo pripremili dva azaba, a onda ćemo ih gurnuti u patnju veliku.” (Tevbe, 9/101)
Mumin ne čini zulum
Zulum je nanošenje nepravde, tlačenje, zlostavljanje, prelaženje granice i svaki oblik ponašanja koji narušava tuđa prava i suprotan je Allahovom zakonu. Oni koji to čine nazivaju se zalimi ili zulumčari. Uzvišeni Allah zabranjuje svaku vrstu zuluma i upozorava da će se svaki zulum u ishodu sručiti na onog ko ga čini.
Mumin ne gaji mržnju
Mumin nikada ne gaji mržnju, jer je mržnja uzrok mnogim duhovnim bolestima. Onaj ko mrzi, on se raduje tuđoj nesreći makar se radilo i o bratu muslimanu, ogovara ga i želi mu zlo.
Poslanik, s.a.v.s., nas savjetuje da budemo dobronamjerni prema svima i da mržnju ne gajimo u svojim prsima. U jednom hadisu, hz. Enesu, r.a., je rekao:
”Sine moj, ako možeš pokušaj da od jutra do noći i od noći do jutra ne gajiš mržnju ni prema kome. To je moj sunnet. Ko živi moj sunnet, taj me voli. Ko me voli, bit će u džennetu sa mnom.” (Tirmizi)
Mumin ne proklinje
Mumin ne proklinje sebe, svoje bližnje ni svoj imetak. Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
”Ne činite bed dovu za sebe, za svoju djecu, za slugu niti za svoj imetak! Jer može se desiti trenutak kada će Allah ukabuliti tu dovu (i na kraju ćete opet vi biti ti koji će patiti).” (Ebu Davud)
Mumin savlađuje ljutnju
Mumin, kao i svaki drugi čovjek, može da se naljuti iz različitih razloga. Međutim, zbog svog vrhunskog ahlaka on svoju ljutnju savladava radi Allaha, jer on dobro zna da mu ljutnja koja izmakne kontroli ne može donijeti nikakvo dobro. Zna da u tom stanju ne može postupiti razumno ni pravično. Uzvišeni Allah one koji tako čine u Kur’anu spominje riječima: ”… oni savlađuju svoju ljutnju i opraštaju ljudima. A Allah voli one koji lijepo postupaju.” (Ali Imran, 3/134)
U hadisima se ljutnja uspoređuje sa vatrom, a obzirom da je šejtan od vatre i ljutnja se povezuje s njim. Zbog toga Resulullah, s.a.v.s., preporučuje da se u stanju ljutnje uzme abdest te da se promijeni stanje; ako osoba stoji, da sjedne, ako sjedi da legne itd., i da tako pokuša da savlada svoju ljutnju.
Vjernik voli radi Allaha i ljuti se radi Allaha
Najistaknutija karakteristika istinskog mumina je da voli radi Allaha i ljuti se radi Allaha. On koga voli, radi Allaha ga voli, a koga ne voli, ne voli ga radi Allaha. Njegovo prijateljstvo i neprijateljstvo je radi Allaha i to zapravo znači živjeti sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s. U hadisima se prenosi da onaj ko dođe u ovo stanje on je upotpunio svoj iman.
Mumin oči i srce čuva od harama
Mumin treba svoje oči da čuva od stvari koje će u njegovom srcu prouzrokovati nemir. Treba da se kloni onog što ga se ne tiče, jer onaj ko ne čuva oči od harama njegovo srce biva lišeno ilahi muhabeta. Uzvišeni Allah nas upozorava na ovo stanje: ”O Poslaniče! Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka čuvaju čednost…” (Nur, 24/ 30-31)
Mumin ne gaji dugu nadu
Ono što srce vodi u propast jeste zaborav na smrt i duga nada. Oni koji imaju dugu nadu oni odlažu ibadete, odlažu teobu i ne sjećaju se smrti. Okupirani su dunjalukom i dunjalučkim dobrima i svoj život troše u tom pravcu. Sve su to karakteristike koje nisu svojstvene istinskom vjerniku.
Mumin ne gubi nadu u Allahovu milost
Uzvišeni Allah poziva vjernike da nikada ne gube nadu u Allahovu milost i kaže:
”(O Muhammede! Reci mojim robovima) O vi koji ste prekoračili granicu u griješenju! Ne gubite nadu u Allahovu milost. Uistinu Allah oprašta sve grijehe, jer On mnogo prašta i milostiv je.”
Mumin ne laže
Mumin je osoba od povjerenja. Ne postoji nijedna osobina koja je toliko suprotna karakteru vjernika kao što je sklonost laganju. Veze među ljudima se zasnivaju na povjerenju, ljubavi i poštovanju, a laži unose nered i nemire.
Musliman treba da se drži daleko od laži koliko god je to moguće, jer jer laganje znak munafikluka. U hadisima Allahov Poslanik, s.a.v.s., govori da je to osobina koja se ne može naći kod vjernika stoga što je laž temelj kufra i munafikluka.
Uloga kamil muršida u zadobijanju muminskih svojstava
Srce se prlja pogrešnim vjerovanjima i lošim osobinama, gubi svoju suptilnost i postaje tvrdo poput kamena. Kao što Gospodar kaže u ajetu:
”A potom su vam srca otvrdla, postala su kao kamen i još tvrđa…” (Bakara, 2/74)
Kameno srce je bolesno i ne može vršiti svoju funkciju. Takvo srce je muhtadž liječenju, potrebno ga je očistiti, a to je moguće samo pod vodstvom kamil muršida – vodiča na Allahovom putu. Da bi čovjek postao od dobrih uslov je da bude sa dobrima.
Kao što kaže Imam Rabbani, k.s.: ”Lijek za rasijano srce je druženje/sohbet sa onima koji su srce dali Allahu.”
VE AHIRU D’A VANA ENIL HAMDULILLAHI RABBEL A’LEMIN.
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
