„Ko ode na mezarje muslimana, pa prouči jednom Fatihu, jedanaest puta Ihlas i jednom Tekasur, a zatim kaže: ‘Moj Gospodaru, ja sevape od ovih sura koje sam proučio poklanjam dušama vjernika i vjernica koji leže u ovim mezarima’ oni koji leže u mezarima bit će zagovornici za tu osobu na Sudnjem danu.“ (Mubarekfuri, Tuhfetu’l-ahvezi, 3/275)
Sunnet je da se posjećuju mezarja, s ciljem bi se prisjetili smrti, izvukli pouku od mrtvih i razmišljali o ahiretu. Mezarje se može posjećivati u bilo koje vrijeme. Ipak, najbolje je da se posjećuje subotom i četvrtkom, a posebno petkom. Muhammed b. Vasi (pr. 123. h.g.), rahmetullahi alejh, je rekao: “Mrtvi poznaju one koji ih posjete u petak. Poznaju i one koji ih posjete dan prije i dan poslije petka. U tom pogledu, najjodabraniji dan za posjetu mezarju je petak.” (Ibn Abidin, Reddu’l-muhtar, 5/366)
Hadiski učenjak Dahhak, rahmetullahi alejh, je rekao: “Ko posjeti mezar neke osobe (koja je od njegove rodbine) prije izlaska Sunca u subotu, ta osoba ga prepozna.“ Dahhaka su tada upitali: „Kako je to moguće?“, pa je odgovorio: „To je od vrlina dana džume.“
Muslimanima, i muškarcima i ženama, se preporučuje da uđu u mezarje i da ga posjete, a da pri tome ne gaze po mezarima. Posjeta se obavlja stojeći. I dove se uče stojeći. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je tako postupio kada su posjetili mezarje Džennetu-l-beki’. Međutim, nije sporno ni da se sjedne i uči nešto iz Časnog Kur’ana.
Posjetitelj treba da prouči nešto iz Časnog Kur’ana za mrtve i da za njih uputi dovu, a što je od velike koristi za mrtve. Preporučeni način posjete mezarju jeste da posjetitelj okrene leđa kibli, lice prema kaburu i tako nazove selam. Kada posjetitelj želi da prouči dovu, ustat će i okrenut će se se prema kibli. Hazreti Aiša, radijallahu anha, prenosi: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ‘Ko posjeti mezar brata vjernika i sjedne pored njega, njegov brat u kaburu će primiti njegove selame i s njim će uspostaviti kontakt. Ovo traje sve dok posjetitelj ne ode.’” (Dejlemi, Musnedu’l-Firdevs, br. 6460)
Mustahab je da osoba koja dođe u posjetu uči suru Jasin pored mezara. U hadisu koji se prenosi od Enesa b. Malika, radijallahu anh, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Ko uđe u mezarje i prouči suru Jasin (koju pokloni mrtvima), Allah će zbog toga olakšati patnju mrtvima. Osoba koja to prouči ima nagradu za ono što je proučila.” (Ajni, Umdetu’l-kari, 4/497)
Šurunbulali, rahmatullahi alejh, je u svom djelu Meraki’l-felah spomenuo sljedeći hadis koji prenosi Ebu Hafs el-Ukberi, rahmatullahi alejh: „Jednog dana, Enes b. Malik, radijallahu anh, je rekao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Allahov Poslaniče! Dajemo sadaku za naše mrtve, odlazimo na hadž za njih i dovimo. Pitam se da li to što radimo njima koristi?’ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je odgovorio: ‘Naravno! Ono što radite dospijeva do njih. Kao što se vi radujete kada vam daju tanjir hrane, tako se i oni raduju.’” (Šurunbulali, Meraki’l-felah, str. 569)
Učenje Fatihe i jedanaest puta sure Ihlas tokom posjete je također zasnovano na hadisima. U hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anh, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Ko ode na mezarje muslimana, pa prouči jednom Fatihu, jedanaest puta Ihlas i jednom Tekasur, a zatim kaže: ‘Moj Gospodaru, ja sevape od ovih sura koje sam proučio poklanjam dušama vjernika i vjernica koji leže u ovim mezarima’ oni koji leže u mezarima bit će zagovornici za tu osobu na Sudnjem danu.“ (Mubarekfuri, Tuhfetu’l-ahvezi, 3/275)
Enes b. Malik, radijallahu anh, prenosi sljedeći hadis: „Ko ode na mezarje i prouči jedanaest puta suru Ihlas i pokloni sevape onima koji leže u mezarima, bit će nagrađen prema broju osoba koje tamo leže.“ (Šurunbulali, Meraki’l-felah, str. 569)
Ono na što treba paziti prilikom posjete mezarju
Nema smetnje da se nakon ulaska u mezarja i učenja dove sjede i uči Časni Kur’an u sjedećem položaju, s ciljem razmišljanja i uzimanja pouka od mrtvih. Konkretno, mezarja se i posjećuju radi uzimanja pouke. Lijepo je da se posjećuju tokom mubarek dana i noći, kao što je to dan 10. zul-hidždžeta, bajrami, Dan Ašure i sl.
Mekruh je da se mezarje podiže na javnim mjestima (kao što su, primjerice, bazari). Mekruh je zapaliti svijeću ili vatru na vrhu kabura; to je bid’at. Ako je odjeća umrle osobe beskorisna, spaljuje se. Ako se može nositi, onda nije dozvoljeno paliti je. (el-Fetava’l-hindijje, 5/350)
Prema učenjacima ehli-sunneta, duši umrle osobe se može poklanjati nagrada od dobročinstva, sadake, namaza, traženja oprosta, učenja Kur’ana i drugih zikrova.
Hadisi poput: „Obnavljajte svoj iman tako što ćete puno izgovarati la ilahe illallah!” (Hakim, el-Mustedrek, 4/256) i „Najčasniji zikr jesu riječi la ilahe illallah“ (Tirmizi, Da’vat, 9) pokazuju koliko su te riječi vrijedne. U tom smislu, dakle, jedan od zikrova koji se može učiti i čiji se sevapi mogu poklanjati duši umrle osobe jeste i spomenuti zikr. Što se više uči, to je veća nagrada.
U prošlosti su Allahove evlije kao što su Bajazit Bistami, Mulla Husrev, Ibn Kemal, Mulla Ali el-Kari, rahmetullahi alejhim, ostavili zapisano u svojim vasijetnamama da se uči kelime-i tevhid za njihove duše. (Ebu Seid Muhammed al-Hadimi, Berika – Šerhu tarika, 2/459)
Svi muslimani mogu posjećivati mezarja. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je neko vrijeme bio zabranjivao posjećivanje mezarja. To je bilo tokom perioda u kojem su postojale još uvijek navike iz perioda džahilijeta. No, kasnije je dozvolio, rekavši: „Bio sam vam zabranio da posjećujete mezarja. Ali, od sada ih možete posjećivati, jer vas podsjećaju na ahiret.” (Muslim, Dženaiz, 36/106; Ebu Davud, Dženaiz, 77)
U tom smislu, i žene mogu posjećivati mezarja. Zapravo, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je savjetovao ženu koja je plakala na kaburu svog djeteta da bude strpljiva i nije joj zabranio posjetu. (Buhari, Dženaiz, 7, Ahkam, 11; Muslim, Dženaiz, 15)
Fikh / Hüseyin Okur (Aile, 215, 52)
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
