Uzvišeni Allah u Kur’an-i Kerimu kaže: ”Vjernici su uistinu braća. Zato izmirujte braću i bojte se Allaha. Ne bi li vam se Allah smilovao.” (Hudžurat)
Graditi bratsku vezu sa vjernicima i družiti se sa njima radi Allahovog zadovoljstva jedan je od najvažnijih puteva koji vode Allahovom zadovoljstvu. Naša vjera nam to naređuje, jer je ljubav radi Allaha jedna od najjačih imanskih veza. Postoji mnoštvo rivajeta koji govore o vrijednosti druženja sa vjernicima, muhabetu prema njima i vrijednosti međusobnog posjećivanja.
Većina naših dobrih prethodnika su rekli da je sevap i dobro djelo uspostaviti bratsku vezu sa što više vjernika iz razloga što ta osoba u vremenu blagostanja živi veću ljepotu, a u vremenu teškoća im više podrške i pomoći, kao i pomoći na Allahovom putu.
Oni koji su se okupili oko jednog Rabbani alima, postavivši sebi za cilj hizmet ummetu, moraju dobro da znaju svoje vazife i edeb. Edeb u ovom poslu je temelj. U suprotnom ne može se ispoštovati hak prijateljstva i bratstva.
Vrijednost i uspostavljanje bratstva radi Allahovog zadovoljstva
U jednom hadisu Poslanik, s.a.v.s., kaže:
”Najvrednije od svih djela je voljeti radi Allaha i mrziti radi Allaha.” Iz ovog vidimo da je bratsvo i jedinstvo na Allahovom putu veoma ozbiljno i vrijedno djelo. Međutim, u svakom dobrom djelu prvo se traži lijep i ispravan nijet, a zatim da se to djelo upotpuni do kraja. Kako god je onaj ko bez ispravnog nijeta čini neko djelo ostaje lišen od nagrade, isto tako lišen od dobra ostaje i onaj ko krene sa dobrim nijetom, ali ga ne održi do kraja.
Zbog čega je potrebno bratstvo?
Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže:
”Pomozite jedni druge na putu činjenja dobra i u takvaluku.” (Maida, 5/2)
Sva prijateljstva na dunjaluku, koja nisu sklopljena radi Allahovog zadovoljstva i ne zasnivaju se na takvaluku, na Ahiretu će se pretvoriti u neprijateljstva. Allah Teala nas obavještava o tome i kaže:
”Tog dana će svi prijatelji neprijatelji postati, osim mutekija (koji su se voljeli radi Allaha).” (43/67)
Prije svega, potrebno je vjerovati u vrijednost i koristi prijateljstva sklopljenog radi Allahovog zadovoljstva. Onaj ko ne zna i srcem ne vjeruje u nešto, ne može se tome istinski posvetiti niti izvršiti to kako dolikuje.
U vezi sa ovom temom Ebu Talib el Mekki, k.s., je rekao:
”Onaj ko dobro zna kakve su koristi od bratstva na Allahovom putu, on će biti strpljiv naspram pogrešaka svoga brata, bit će mu zahvalan, ponašati se prema njemu blago i podnositi ono što dođe od njega, a sve to kako bi postigao cilj na Allahovom putu. Onaj ko želi nešto što mnogo vrijedi, onda treba da uloži ono najvrednije od sebe kako bi isto postigao.”
Jedan od velikih alima je rekao: ”Povećaj broj prijatelja na Allahovom putu, jer svakom vjerniku će biti dano pavo šefaata, pa možda se i ti nađeš pod šefaatom svog brata.”
U predajama stoji da će na Sudnjem danu biti onih koji su se voljeli radi Allaha, ali je mekam jednog veći od onog drugog, pa će Allah ovog sa nižim mekamom pridružiti njegovom prijatelju i podignuti ga na više stepene. Isto tako će i djeca biti podignuta na stepen roditelja ili obrnuto.
Oprostiti pogreške
Uzvišeni Gospodar kaže: ”Tog dana, kod koga dobra djela budu brojnija od loših, taj se spasio.” (Araf, 7/10)
Ovim nam Allah Teala ukazuje na jedan divan edeb i ovo je istovremeno jedno božansko mjerilo. Dakle, Gospodar, koji zna sva naša stanja, i skrivena i javna, ne postavlja nam uslov da moramo biti bezgrešni kako bismo ušli u džennet. On je odredio da za ulazak u džennet bude dovoljno da dobra djela budu barem malo brojnija od loših, uz uvjet da preselimo sa imanom.
Shodno tome, onaj ko svog brata po vjeri proglasi zalimom zbog samo jedne loše osobine, ne gledajući na njegove brojne dobre osobine, taj sam postaje zalim jer je time učinio veliku nepravdu.
Onaj ko neće da oprosti ono što oprašta Uzvišeni Allah, taj je na tragu da sam sebi zatvori put oprosta.
Neprestano gledati u mahane ljudi je jedna velika mahana. Još veća mahana od te je da se drugi gleda kroz stare greške ili grijehe za koje je učinio teobu. Najveća mahana je da čovjek za svoje greške uvijek nalazi opravdanje i sebe prikazuje čistim, a kada je u pitanju drugi, tada i opravdanje vidi i prikazuje kao grijeh i nedostatak.
Hikaja
Jedne prilike hz. Isa, r.a., reče ashabima:
”Kada biste vidjeli jednog vašeg brata kako spava, a vjetar mu je razotkrio odjeću, šta biste učinili?”
”Pokrili bismo ga”, odgovoriše ashabi.
”Ne. Vi biste u potpunosti otkrili njegova stidna mjesta”, reče hz. Isa.
”Subhanallah”, uzviknuše ashabi, ”ko bi mogao učiniti nešto tako?”
”Onaj ko čuje nešto o svome bratu, a zatim to uveliča i ispriča nekome drugom, on je otkrio stidno mjesto svoga brata.”
Tražiti mahanu kod drugog, i osjetiti užitak kada se nađe, je šejtanski ahlak jer je on taj koji ne voli lijepe odnose i prijateljstvo među vjernicima.
Jedan od Allahovih dostova, Ebu Said el-Harraz, k.s., je rekao:
Pedeset godina sam proveo sa sufijama i nikada među nama nije bilo razmirica ni loših odnosa. Kada su ga upitali kako je uspio u tome, odgovorio je:
”Dok sam bio s njima, uvijek sam bio zauzet sa mahanama svoga nefsa. Nastojao sam da popravim sebe, a nisam se bavio sa drugima.”
Kada se s nekim sklopi prijateljstvo u ime Allaha, u slučaju da taj neko pogriješi i učini loše djelo, neće se ljutiti na njega nego na postupak. Vjernik koji je zapao u grijeh se treba žaliti, a ljutnja se osjeća i izražava prema postupku. Uzvišeni Allah u vezi sa ovim pitanjem Poslaniku, s.a.v.s., pokazuje sljedeći put:
”Ako ti budu nepokorni ti im reci: Ja sam daleko od onog što vi radite.” ( Šuara, 216) u ajetu, kako se vidi, nije rečeno ”ja sam od vas daleko” nego ”ja sam daleko od onog što vi činite”.
Vjernik ima veliku vrijednost čak i kad čini grijeh, jer on vjeruje u Allaha i u Poslanika, s.a.v.s. Zbog toga treba mu nastojati pomoći u trenucima kada ga njegov nefs nadvlada, treba ga razumjeti i činiti dovu za njega, a ne proklinjati ga.
Uzmimo pouku iz sljedećeg događaja koji nam prenosi hz. Omer, r.a.:
U vrijeme Poslanika, s.a.v.s., je živio jedan čovjek po imenu Abdullah, poznat po nadimku ”el Himar”. On bi često nasmijavao Poslanika, s.a.v.s. Jedne prilike je pio alkohol, te je Poslanik, s.a.v.s., naredio da dobije šerijatom propisanu kaznu. Nije prošlo mnogo, a ponovo su ga zbog istog razloga doveli kod Poslanika, s.a.v.s. On, s.a.v.s., je naredio te su ga ponovo kaznili. Vidjevši ovo jedan od prisutnih reče:
”Allah ga prokleo! Koliko samo pije!”
Čuvši ovo, Poslanik, s.a.v.s., reče:
”Nemojte ga proklinjati! Uistinu on voli Allaha i Poslanika.” (Buhari)
U drugoj predaji se prenosi slučaj kada je nekome također zbog pića bila određena kazna, a neki od ashaba su počeli da ga proklinju, tada je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
”Ne proklinjite ga! Ne pomažite šejtanu protiv njega! Nego recite: ‘Allahu oprosti mu, uputi ga na pravi put i Allah ti se smilovao.’ ”
Onaj prema kome se učini nepravda, on treba da krivicu traži i kod svog nefsa jer nepravda i grijeh ponekad bivaju prouzrokovani gafletom obje strane.
Kada murid dođe da se požali na svog brata šejhu ili nekome ko je na čelu nekog hizmeta, ovaj može obojicu da ukori. Kako god ovom što je pogriješio prema bratu, može reći: ”Zašto si bratu zulum učinio”, isto tako može i ovom drugom reći: ”Kakav si ti grijeh učinio, pa da budeš izložen takvom zulumu? Zar ne možeš osaburiti i sa blagošću, srcem, odgovoriti na nefsanske napade svoga brata?”
Znači krivi su i jedan i drugi jer su obojica napustili evlijanski ahlak. Opomenuvši ih ovako, moguće ih je vratiti unutar granica edeba, a oni treba da se pokaju i čine istigfar.
Ukoliko vjernik pogriješi prema vjerniku, a zatim se pokaje i izvini, a ovaj drugi to ne prihvati, napravio je veliku grešku. Poslanik, s.a.v.s., u jednom hadisu vrlo ozbiljno ukazuje na ovakvo ponašanje:
”Ko ne prihvati izvinjenje brata koji mu se izvini zbog svog postupka, počinio je grijeh kao onaj ko poseže za tuđim imetkom.” (Munavi, Fejzu’l-Kadir)
U predaji koju prenosi hz. Džabir, r.a., stoji i da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Neka takav ne dolazi na moj izvor.” (Munziri, et-Tergib)
Brinuti zbog problema svoga brata
Ko namiri jednu potrebu svoga brata, Allah će na Sudnjem danu namiriti njegovu potrebu. Ko pokrije nedostatak svoga brata, Allah će pokriti njegove nedostatke i na ovom i na onom svijetu. Sve dok je rob na pomoći svome bratu po vjeri i Allah je njemu na pomoći, a kome Allah bude pomagač, njegovo će lice biti nasmijano i na dunjaluku i na ahiretu.
Reći ”ne tiče me se ono šta se dešava drugima” nije od ahlaka vjernika. Lijep ahlak, koji priliči vjerniku jeste da brine za tuđe probleme, da pomaže drugima i da ih uvijek nastoji obradovati i uveseliti. Ovo je nešto što ima veliku vrijednost. Poslanik, s.a.v.s., u hadisu kaže:
”Draže mi je da namirim jednu potrebu mog brata vjernika nego da mjesec dana provedem u itikafu u ovoj džamiji (Mesdžidi Nebi).’‘ (Tabarani)
Čuvati pravo brata i braniti ga
Poslanik, s.a.v.s., u hadisu kaže:
”Ko brani čast i pravo brata u njegovom odsustvu, Allah će na Sudnjem danu njegovo lice sačuvati od vatre.”
Ako neko ne brani svog brata u situaciji kada neko ruši njegovu čast i dostojanstvo i Allah će njega ostaviti bez zaštite u situaciji kada mu to bude najviše trebalo. A ako se on zauzme za svog brata i brani njegovu čast i Allah će njemu pomoći onda kada mu pomoć bude najpotrebnija.
Paziti na brata kao na vlastitog nefsa i činiti mu dobročinstvo.
Kako god čovjek želi dobro sebi, isto tako treba željeti i svomu bratu. Poslanik, s.a.v.s., nam o tome govori u jednom hadisu:
”Sve dok svome bratu ne budete željeli ono što želite sami sebi, nećete biti istinski vjernici.” (Buhari)
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
