Mahremijet i društvene mreže

Mahremijet je riječ koja u arapskom dolazi od riječi haram, što znači zabranjeno. Svaka radnja koja je zabranjena zove se haram. Za stvar koja je haram može se također reći da je mahrem ili muharrem, a za stanje zabranjenosti kaže se mahremijjet ili u drugom značenju nešto što se ne smije dirati.

Mahremijet ili tajnovitost u privatnom životu je nešto što je urođeno (fitret) kod čovjeka. Naša vjera posvetila je ovom osjećaju značajnu pažnju i u vezi s tim postavila određena pravila. Kuća nije samo mjesto u kome se čuvamo od hladnoće i toplote nego je i mjesto u kome se čuva mahremijjet. Mahremijjet je za osobe, porodice ili društva posebno polje koje se pokriva i ne smije se dirati. Čuvanje mahremijjeta je manifestacija stida koji se nalazi u čovjeku.

Poslanik, a.s., nas je poučio da se mahremijjet čuva, da se u kuće ne ulazi bez dozvole, da se kuca pri ulasku, da se prozori zastru zavjesama i da se kroz njih ne zaviruje (Evlilik ve ayle,Huseyn Okur, Semerkand yayinlari, st. 38.). Velikani su rekli da neće imati časti i poštovanja onaj ko nema mahremijjeta i time nas uputili da se čvrsto držimo pravila koja mahremijjet postavlja pred nas.

Ne smijemo zaboraviti da se mahremijjet ne odnosi samo na svijet izvan kuće nego i da članovi porodice moraju paziti i poštovati određena pravila. Članovi porodice u jednoj kući treba da paze jedni na druge. Ukoliko je moguće svako treba da ima svoju prostoriju i da ne ulaze jedni drugima bez dozvole.

POŠTIVANJE PRIVATNOSTI

Mahremijjet se ne narušava samo ulaskom u zabranjeni prostor, fizičkim dodirima i napadima nego i pogledom, slušanjem telefona, ulaskom u tuđi kompjuter bez dozvole. Čitanje pisama ili ulazak i odgovaranje putem telefona bez dozvole također spada u to polje. Sve ovo narušava privatnost i mahremijjet. Dakle, ovo se odnosi na cjelovitu privatnost jedne osobe, a spomenuto je u hadisi šerifu riječima: “Neka niko bez dozvole ne gleda u tuđu kuću, a ko pogleda bez dozvole kao da je ušao!“ (Ebu Davud, Taharet, 43)

Treba shvatiti da u ovim stvarima ni u kom slučaju nema igre i prolaza u polje zabranjenog, bilo da je u pitanju bračni drug, prijatelj ili rođak, najiskreniji drug ili stranac. Nijedan musliman ne smije bez dozvole ulaziti u tuđu kuću, prostoriju ili drugo zabranjeno polje i područje, i da istražuje tuđu privatnost.

Naša vjera smatra da je lijep ahlak nešto što je prirodna osobina ili fitret insana tj. po samom stvaranju on treba da je čedan, častan i da ima stida, treba da je zadovoljan sa onim što mu je Allah dao i da ne baca oko na tuđe. Svoje polje privatnosti i mahremijjeta ne treba da pokazuje drugima.

Dakle, naša vjera je sa pažnjom mnoge stvari označila terminima kao mahremijjet, haram, avret i sl. i sve ono što je označeno ovim izrazima ne treba iznositi u javnost.

DRUŠTVENE MREŽE

U ovo spadaju od raznih korisnika formirane društvene mreže kojima ima pristup više korisnika koje se danas realiziraju putem interneta.

Medijska slika i realnost se promjenila sa pojavom interneta i digitalnog svijeta. Korisnici više nisu samo konzumenti nego su postali i prizvođači medijskih sadržaja. Na ovaj način, onaj ko želi može iskoristiti medij i podjeliti sa drugima sve što želi. Nove vrste medija su tako socijalizirane.

Ove vrste medijskih sredstava postale su da bi ljudi mogli lakše i slobodnije komunicirati. Sve je ovo veoma lahko ušlo u običaj ljudima, jer ljudi imaju potrebu za druženjem, stupanjem u vezu, pričanjem, te da sa nekim podijele ono što imaju i znaju.

Sa ovim su se pojavile i moge čudne relacije. Na primjer, prijateljstvo je dobilo neke sasvim nove čudne dimenzije. Prijateljstvo, koje je ranije podrazumijevalo susrete i druženja licem u lice, sad se realizira putem ekrana. Na ovaj način je pravo druženje gotovo napušteno i ustupilo je mjesto druženju putem medija. Čovjek je u svojoj sobi potpuno sam, ali komunicira sa stotinama ljudi putem medija.

Naravno, kod nas muslimana, pod uticajem islamskog znanja i pogleda na svijet koje ono formira, pojavljuju se razna kolebanja. Zar su najednom moralni i nemoralni sadržaji došli čovjeku na razdaljinu od samo jednog klika? Šta mi time dobivamo, a šta gubimo kao pojedinci, porodice, a posebno naša djeca? Zar će se se naša potreba za druženje sa dobrima zadovoljavati putem medija?

I pored ovih kolebanja, kultura i tehnologija koje nas okružuju su nas gurnuli u informacijsko doba. Društvene mreže postalo je gotovo nemoguće isključiti iz naših života. Ako biste se vi lično isključili iz tih dešavanja, ne možete to očekivati i od drugih ljudi.

Šta činiti ako je tako? Ono što mi predlažemo je da prvo prihvatimo da na svoja slaba leđa moramo natovariti i ovaj teret. Iza toga treba slijediti čitava serija savjeta.

Ovo je novi teret, pa se stoga otvara novo polje u kome moramo braniti vrijednosti islama kao pojednici i kao porodica. Novi teret je jer zbog ovoga u realnom životu ne možemo uspostavljati i održavati veze sa dobrim osobama i dešavanjima (koji nam trebaju), a držati se daleko od neželjenih osoba i zbivanja (koja nam ne trebaju).

Na šta treba obratiti pažnju na društvenim mrežama

Osnovne stvari o kojima musliman treba povesti računa vezano za društvene mreže su:

Pri korištenju društvenih mreža prvo na šta treba obratiti pažnju je mogučnost izbora tj. ne možemo birati ono što odgovara prohtjevima našeg nefsa nego samo ono na šta nas upućuje islam i šerijatski propisi. Pri gledanju video zapisa, uzimanju prijatelja, dijeljenju informacija i poruka, obavljanju online sohbeta treba dobro paziti na halal i haram, šta je tu grijeh, a šta sevab.
U praćenju masovnih komentara voditi računa u kom smjeru se kreće rasprava. Ako ona ne prizvodi dobro, treba odustati od praćenja i ne davati komentare, jer Resulullah, s.a.v.s., je rekao: “Onaj ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori dobro ili neka šuti!“ (Buhari, Edeb, 5673) Dakle, jedina alternativa govoru koji nije hairli je šutnja, a ne izgovaranje svega što nam dođe u usta.
Treba se ukloniti od polemika koje otvaraju vrata fitni i smutnji, jer su to sredstva koja ruše mir i sreću pojedinca i zajednice. Kako stoji u Kur’an-i Kerimu „Fitna je gora od ubijanja.“ (Bekara, 191) Polemika je opasna i zbog toga što može raspirivati vatru fitne i zbog toga što može ponižavati i lomiti srca onih koji se nalaze sa druge strane. Kako kaže hazreti Mevlana, k.s. : ”Lomljenje srca gore je od rušenja hiljadu Kaba.“
Ne uzimati informacije u čiju ispravnost nismo sigurni niti ono što se zasniva na sumnjama i pretpostavkama. U Kur’an-i Kerimu stoji: “O vjernici, klonite se većine pretpostavki (zann), jer je veći dio njih grijeh!“ (Hudžurat, 12) Sa ovim nam je sve jasno objašnjeno. To što je neka vijest izašla pred tebe i što svi uzimaju ušešče u tome ne znači da je ta vijest istinita, te se stoga treba paziti učešća u takvim stvarima.
Na društvenim mrežama treba se paziti i tedžessusa (špijuniranja) tj. istraživanja tuđe privatnosti i iznošenja iste u javnost, jer u Kur’an-i Kerimu stoji: “I ne istražujte mane i mahremijjet jedni drugima i ne ogovarajte jedni druge!“ (Hudžurat, 12)
Ako je mahremijjet obavezan u svim poljima života, na društvenim mrežama je još obavezniji. Stoga, tuđe video zapise, audio zapise i ostale informacije ne smijemo dijeliti bez dozvole vlasnika. Treba imati poštovanja i čuvati ga.
Čovjek u želji da obavijesti o zlu ponekad postane neko ko ga reklamira, pa se i ovakvih stvari treba čuvati.
Informacije bez izvora su zamka u koju musliman ne treba da pada. Ne spašava nas od odgovornosti ako uđemo u razmjenu ovakvih informacija, a zatim kažemo: „Prijatelj mi je to poslao, svidjelo mi se, pa to podijelih.“
Naročito treba paziti kod prenošenja dinskih informacija poput hadisa bez izvora. Na intrenetu kruži mnoštvo neprovjerenih hadisa koji su velika opasnost za one koji ih prenose.
Ne dijeliti slike ženskih osoba putem interneta, jer ako je neka žena nama mahrem ona nije mahrem drugim ljudima.
Ne dijeliti slike alima i evlija koje volimo, jer na ovaj način oni mogu postati sredstvo u rukama onih koji ih žele omalovažavati i vrijeđati. Srca ovakvih ljudi su bolesna, pa od stolice na kojoj se sjedi do džubbeta koje nosi postaje predmet zlih komentara i rasprava.
Musliman treba biti odgovorna osoba koja zna da treba položiti račun za sve što se radi. Najteže je, međutim, položiti račun za ljudske hakkove. Ulaziti u tuđi mahremijjet i pokazivati ono što je zabranjeno svakako je jedna od ovakvih radnji. Stoga se treba čuvati postupaka za koje ne možemo podnijeti račun.

NAJVEĆE PRIJETNJE ZA DJECU NA INTERNETU

PORNOGRAFIJA: Dijete koje je stalno na internetu izloženo je opasnosti da vidi neprimjerene fotografije. Čak i ako se ne traže stranice koje sadrže ovakve prizore, možemo se sa njima sresti bez naše volje.

NASILJE: U razmjeni informacija putem interneta dijete se može susresti sa prizorima koji sadrže elemente nasilja i divljaštva. Ovakvi prizori čine našu djecu osobama kojima to postaje normalno i koje i same počinju da čine ovakve stvari.

VEZANOST ZA IGRE: Zbog dimenzija interaktivnosti i stalnosti ovakav tip aktivnosti drži djecu svezanu za ekran. Dijete koje zbog igrica nije u stanju da prati normalne dnevne aktivnosti s vremenom gubi vezu sa stvarnim životom.

ONLINE PREVARANTI: Zbog manjka znanja i iskustva dijete nije doraslo da ulazi u razmjenu informacija putem interneta, te vrlo lako pada u zamke koje postavljaju razni prevaranti.

SAJBER UZNEMIRAVANJE: Najveća opasnost je kad dijete zbog informacija koje dijele sa drugima, a koje su privatne prirode, dođe pod medijsko uznemiravanje i prijetnje. Zlikovci koji koriste informacije iz polja privatnosti koje dobijaju putem interneta u zadnje vrijeme prisiljavaju djecu putem prijetnji na razna nedjela kao što su lopovluk, otmice, prijetnje i ucjene. Ovakve pojave bile su uzrok i mnogim samoubistvima.

Obaveza je roditelja da čuvaju dijete od svih ovih opasnosti koje mu prijete.

Da zaključimo: za sve ljudske potrebe, pa i komunikaciju putem interneta, islam je dao odgovore i pravila. Problem je samo u tome kako ta pravila povezati i primijeniti u realnom životu. Nije baš lahko uskladiti sebe, a posebno djecu sa ovim pravilima. Traži se da se uloži značajan napor i gajret, samo ne zaboravimo da sukladno zahmetu i naporu slijedi i nimet i nagrada. Ta nagrada je Allahovo zadovoljstvo i kuća vječnog uživanja.

VE AHIRU DEAVANA ENIL HAMDU LILLAHI RABBIL ALEMIN.

Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.

Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt

Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom.
Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida?

Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli.

Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema.

Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil

Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida

Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:

Više o tome šta je tesavvuf i ostalim tesavvufskim temama možete pročitati i u knjizi Duhovni odgoj u Islamu gdje možete online pročitati većinu tekstova.