Komšija je osoba izvan naše porodice s kojom dijelimo mnoge životne uslove. Kao što su nam komšije osobe koje s nama dijele istu zgradu, ulicu, također, naše komšije su i ljudi koji s nama dijele isti put, istu školu, isto radno mjesto, istu tržnicu, isto prijevozno sredstvo.
Naša vjera pravog komšiju opisuje kao osobu koja pomaže svog komšiju kad zapadne u siromaštvo, koja mu kada zatraži pozajmi novac, koja mu čestita kada postigne neko dobro, koja mu izrazi saosjećanje i pruži utjehu kada ga zadesi nešto loše, koja ga obiđe kada se razboli, koja mu klanja dženazu kada umre i kao osobu koja nikada ne nanosi bol svome komšiji. Ovo su istovremeno i komšijske obaveze i prava.
Uzvišeni naš Gospodar u Časnom Kur’anu kaže:
„A roditeljima dobročinstvo činite, i rođacima, i siročadi, i siromasima, i komšijama bližnjim i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima, i onima koji su u vašem posjedu.“ (En-Nisa, 36)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je u vezi sa komšilukom kazao:
„Lijepo postupaj prema svojim komšijama, bit ćeš musliman.“ (Tirmizi, Ibn Madže, Ahmed ibn Hanbel)
“Džibril mi je toliko puta preporučio komšiju da sam pomislio da će komšija nasljeđivati komšiju!” (Buharija, Muslim, Tirmizija)
„Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka čini dobro svome komšiji!“ (Buharija, Muslim, Ibn Madže, Ebu Davud)
Tri vrste komšiluka
Prema jednoj predaji Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao:
„Tri su vrste komšiluka. Neko ima tri prava kod svoga komšije, neko dva, a neko jedno pravo. Onaj ko ima kod tebe tri prava jeste tvoj komšija koji je musliman i tvoja rodbina. Komšija koji ima dva prava jeste tvoj komšija musliman. Komšija koji ima jedno pravo je komšija zimmija.“ (Ebu Nuajm, Hiljetu-l-evlija; Dejlemi, Musnedu-l-firdevs; Hejsemi, Medžmeu’-z-zevaid)
Ako je nečiji komšija i musliman i njegova rodbina, onda on ima tri prava:
– pravo muslimana,
– pravo rodbine,
– pravo komšije.
Komšija koji kod tebe ima dva prava jeste komšija musliman, a to su:
– pravo muslimana,
– pravo komšije.
Osoba koja kod tebe, s aspekta komšiluka, ima jedno pravo jeste komšija koji je zimmija (nemusliman koji se nalazi pod zaštitom muslimana). On ima samo komšijsko pravo. Stoga, čak i ako je komšija zimmija, mora se paziti na komšijski hak/pravo. (Ebu Lejs Semerkandi, Tenbihu-l-gafilin)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je pridavao veliki značaj komšiluku i komšijskim hakovima i nije volio da se komšija vrijeđa i uznemirava. On, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao:
„Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka ne uznemirava svoga komšiju.“ (Buharija)
Lijepo postupati prema komšiji
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je po pitanju komšiluka i prijateljstva postavio jasno pravilo:
„Kod Allaha je najbolji prijatelj onaj koji se najljepše odnosi prema svome prijatelju, a najbolji komšija onaj koji se najljepše odnosi prema svome komšiji.“ (Buharija, Tirmizija, Ahmed ibn Hanbel)
Prema predaji, jedan čovjek je došao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhive sellem, i požalio se na svoga komšiju. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mu je odgovorio: „Čuvaj se da ti njega ne uznemiravaš, i otrpi njegova uznemiravanja. Smrt je dovoljna kao prijetnja (po pitanju poštivanja komšijskih hakova).“ (Munavi, Fejzu-l-Kadir)
Hasan Basri, rahmetullahi alejhi, je kazao:
„Lijep komšiluk nije samo ne uznemiravati svoga komšiju, već je lijep komšiluk u isto vrijeme i saburati na uznemiravanjima koji dolaze od njega.“
Fakih Ebu Lejs Semerkandi, rahmetullahi alejhi, kaže:
„Musliman treba da otrpi uznemiravanja svoga komšije i ne smije da ga vrijeđa i uznemirava. Njegov komšija treba da se osjeća sigurno. Njegov komšija treba da bude siguran po pitanju tri stvari: od njegove ruke, jezika i po pitanju časti.“
Ibn Abbas, radijallahu anhu, je rekao:
„Postoje tri osobine koje su smatrane lijepim i u doba džahilijeta (predislamsko doba), a još su lijepše kad se nađu kod jednog muslimana:
1. kada bi nekome došao gost, on bi dao sve što je u njegovoj moći da ga lijepo ugosti,
2. kada bi im njihove hanume doživjele starost, pazili bi ih sa zebnjom da ih ne izgube,
3. kada bi im komšija zapao u nekakve dugove, ili kada bi bio u nekakvoj muci, oni bi se svim silama trudili da mu otplate te dugove i da ga spasu tih muka.“
Poštovanje prema komšiji je poput poštovanja prema majci
Seid ibn Musejjeb, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,rekao:
„Poštovanje i pažnja prema svome komšiji je poput poštovanja i pažnje prema svojoj majci.“ (Ali el-Muttaki, Kenzu-l-ummal; Ibn Ebu Dunja, Mekarimu-l-ahlak)
Bez sumnje, svaki musliman ima pri sebi neko dobro i hizmet koji može učiniti drugima. Onaj ko nema materijalne mogućnosti može s ljubavlju i selamom osvojiti srca mnogih ljudi. Čak je jedna vrsta hajra/dobročinstva i očistiti put kojim prolazi komšija.
Preneseno je da je hazreti Aiša, radijallahu anha, kazala Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem:
”O Allahov Poslaniče! Imam dvije komšinice kojoj od njih da dadnem hediju?”
”Onoj čija ti je kapija bliža”, reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Buharija)
Ne uznemiravati komšiju
Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao:
„Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne uznemirava svoga komšiju! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka počasti svoga gosta! Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori dobro ili neka šuti!“ (Buharija, Muslim)
U jednom drugom hadis-i šerifu – koji pokazuje koliku važnost islam pridaje komšiluku – naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:
„Onaj ko uznemirava svoga komšiju mene uznemirava, a onaj ko uznemirava mene, Allaha uznemirava. Onaj ko se svađa s svojim komšijom, sa mnom se svađa, a onaj ko se svađa sa mnom, svađa se sa Allahom.“ (Ebu Nuajm)
Neki hakovi komšiluka su:
1. kada se insan susretne s komšijom da mu prvi nazove selam;
2. da ga puno ne zadržava svojim pričanjem (razgovorom);
3. da puno ne ispituje komšiju, a kada se razboli, da ga posjeti;
4. ako komšiju zadesi neka nevolja, da mu izrazi saosjećanje, da mu pruži utjehu i da mu bude na pomoći;
5. kada se komšiji desi nešto lijepo i veselo, da mu čestita i da mu pokaže da je i njega to obradovalo;
6. da se pravi da ne vidi komšijine nedostatke;
7. ne motriti njegovu kuću da se ne bi vidjelo ono što je intima komšije;
8. ne stavljati ili vješati na zid nešto što bi teško padalo komšiji;
9. ne prosipati vodu ili nečistoću na njegov put;
10. ne bacati zemlju i slično u njegovu bašču;
11. ne sužavati mu put;
12. ne motriti i ne uhoditi šta donosi kući;
13. pokriti mu sramote;
14. kada ga pogodi neka nesreća uhvatiti ga za ruku i podići;
15. kada je odsutan, paziti na njegovu kuću;
16. ne pridavati značaj riječima koje se pričaju protiv njega;
17. zatvarati oči nasparam njegovih ženskih članova;
18. ne motriti njegovu poslugu;
19. njegovoj djeci govoriti lijepe riječi;
20. ukazati mu na ispravnost u vjerskim i materijalnim pitanjima koja ne zna.
Na ovo treba dodati, u općem značenju, i međusobna muslimanska prava i obaveze. (Imam Gazali, Mukašefetu-l-kulub)
Naša posljednja dova je EL-HAMDU LILLAHI RABBI-L-ALEMIN.
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
