„A Allah bez sumnje ne voli ohole hvalisavce.“ (An-Nisa, 36)
„Robovi Milostivog hodaju zemljom dostojanstveno i ponizno, a kad im se neznalice obrate, prođu uz riječi mira.“ (Furkan, 63)
Centar poniznosti je u srcu. Onaj ko poznaje Uzvišenog Gospodara i svog nefsa nikako ne može biti ohol, škrtac i sebičan. Ovakva osoba jasno zna da sva vlast, materijalna i duhovna, pripada Allahu i stoga za sebe ne traži veće počasti i veličinu od slijeđenja ilahi edeba.
Slatke riječi na jeziku i lažni osmjeh na licu, uz oholost i samoljublje u srcu, nikako nisu poniznost. Ovo možemo nazvati kukavičlukom ili ulizivanjem, a kraj takvog ponašanja je poniženje. Ovakva osoba, pokazujući lažnu poniznost, stječe dunjalučka dobra, ali gubi svoju vjeru, približava se ljudima, a udaljava od Allaha, jer slatke riječi ne govori radi Allaha nego iz koristoljublja.
Poniznost je znanje o Allahovoj veličini usljed čega čovjek obara glavu pred Njim. Poniznost je da svakome damo njegov hakk. Poniznost nije da se ponižavamo pred ljudima nego da se lijepo ponašamo prema svima i putem toga uzdižemo u Allahovo prisustvo. Poniznost je iskrenost srca, slatkoća jezika, svjetlost lica, iskrenost u postupanju i uravnoteženo ponašanje. Sve ovo zovemo lijepim ahlakom. Onaj ko je pokoran Allahu iskazuje poniznost, a ko mu je nepokoran oholost.
U hadisi šerifu stoji: “Ko pokaže poniznost u ime Allaha, Allah će ga podići na najviše deredže, a ko se spram Allaha (Njegovih emrova) uzoholi, Allah će ga spustiti na stepene niže od životinja.“ (Ibn Madže)
U drugom hadisu Resuli Ekrem, s.a.v.s., kaže: „Ova četiri svojstva Allah daje samo svojim voljenim robovima:
1. Šutnju koja je glava ibadeta,
2. Tevekkul (pouzdanje) na Allaha,
3. Poniznost,
4. Odsustvo stremnje ka prolaznim dunjalučkim užicima.“ (Et-Taberani, El- medžmeu-l kebir)
U hadisu također stoji: “Kad vidite ponizne u mom ummetu, ponizno se odnosite prema njima, a kad vidite ohole, oholo se odnosite prema njima, jer će ih to poniziti.“ (Imam El-Gazali, Mukašefetu-l- kulub)
“Ko pokaže poniznost bogatašu radi njegova bogatstva, izgubio je dvije trećine vjere.“ (Bejheki)
Fudajl b. Ijad, r.a., je rekao: “Poniznost je da prihvatiš istinu makar je čuo od siromaha ili djeteta.“
Imam Kušejri, k.s., je rekao: “Poniznost je da si pokoran Allahu i da se prođeš neposlušnosti Njemu.“
Hamdun El-Kassar, k.s., je rekao: “Poniznost je da ne misliš da je iko, niti na ovom niti na onom svijetu, muhtadž/ovisan o tebi.“
ISTINSKA PONIZNOST
Jedan od velikana Muhammed b. Semmakr, r.a., je rekao: “Najviši stupanj poniznosti je da ne vidiš sebe višim od bilo koga nego upravo suprotno, da iskreno, svakog vidiš boljim od sebe. Da svakom prijatelju daješ prednost nad sobom i očekuješ njegovu hajr dovu, te da se nadaš da će bereketom njegovih dova belaj biti otklonjen od tebe.“
Imami Gazali, k.s., kaže: “Na ljude treba gledati kao na dvije skupine. Jedni su iznad tebe, a drugi ispod, ali i jedne i druge treba gledati sa poniznošću. Kad sretnemo one koji su iznad nas, radovat će nas to i željet ćemo da budemo kao oni, a kada sretnemo one koji su u lošijem stanju od nas razmišljat ćemo ovako: ‘Nikad se ne zna, možda se Allah njima smiluje a mene na kraju upropasti.’ Uvijek treba razmišljati o kraju, bojati se krajnjeg završetka i misliti: ‘Možda kod ovog čovjeka ima neko skriveno dobro koje ja ne znam’.“
KORISTI PONIZNOSTI
Resulullah, s.a.v.s., je rekao: „Bez ikakve sumnje, Allah će podići ugled osobe koja je ponizna.“ (Muslim)
„Svako na svojoj glavi ima jedno uže koje drže dva meleka. Ako ova osoba pokaže poniznost, melecima biva naređeno da ga uzdignu i povuku uže gore, a ako pokaže oholost, melecima biva naređeno da ga unize i uže povuku ka dolje.“ (Hejsemi, Medžmeuz-zevaid)
IZREKE VELIKANA O PONIZNOSTI
Imam evlija Džunejd Bagdadi, k.s., je rekao: “U koga se nađu blagost, poniznost, darežljivost i lijep ahlak, ta svojstva će ga dići na velike stepene. Ona su savršenstvo imana.“
Lukman, a.s., je rekao: “Svaka stvar ima svoju jahalicu, a jahalica dobrih djela (koja dovode do Allahova prisustva) je poniznost.”
Zunun Misri, k.s., je rekao: ”Tri su odlike poniznosti:
- Kad saznamo za neku svoju mahanu, koriti svog nefsa,
2. Visoko cijeniti svakog mumina zbog vjerovanja u tevhid,
3. Od kuda god da došla istina i ono što je lijepo, prihvatiti je.”
KAKO OSTVARITI PONIZNOST
Jedan od arifa Hakim-i-Tirmizi je rekao: “Poniznost se može postići ako se predano izvršava sljedećih pet stvari:
Prvo je da se sjećamo od čega smo na početku stvoreni (kap tekućine).
Drugo je da često razmišljamo o tome kako smo nakon dolaska na dunjaluk stalno muhtadž drugima (ovisni o tuđoj pomoći).
Treće je da se sjećamo da ćemo na dunjaluku provesti ograničeni vremenski period, a zatim postati smrdljivi leš i potom zemlja.
Četvrto je da razmišljamo o tome koliko smo slabi da ni najmanji musibet koji nam padne na glavu nismo u stanju od sebe otkloniti.
Peto je da se sjećamo hadisi šerifa: ‘Na početku smo kap, u sredini gnoj, krv, mokraća i izmet, a na kraju leš’.” (Adžluni, Kešfu-l-hafa)
Ebu Hafs Haddad En-Nišaburi, k.s., je rekao: “Onaj ko hoće da se u njegovom srcu pojavi poniznost, neka se ne odvaja od sohbeta salih (dobrih) robova i hizmeta njima.“
VRHUNSKA PONIZNOST PEJGAMBERA, S.A.V.S.
Allah, dž.š., se ovako obraća našem Poslaniku, s.a.v.s.: “Obori svoja krila prema onima koji te slijede od vjernika (pokaži prema njima samilost)!“ (Šuara, 215)
Zbog toga što je izvršavao ovo naređenje, vjernici su se oko njega okupljali kao neoborivi bedem. U vezi s ovim Kur’an-i Kerim kaže: “(O Muhammede) Ti si samo zahvaljujući Allahovoj milosti bio prema njima blag, a da si bio grub i osoran oni bi se razišli od tebe, zato ti njima oprosti i traži od Allaha da im oprosti, i u poslovima koje radiš savjetuj se sa njma. A kad doneseš odluku onda se osloni na Allaha. Allah voli one koji se na Njega oslanjaju.“ (Ali Imran, 159)
H. Pejgamber je bio živi primjer ovih ajeta. Posjedovao je poniznost koju niko nije imao. Sam je obavljao kućne poslove, svojim rukama krpio odjeću, sam čistio prostorije, išao na pijacu i donosio potrepštine, dočekivao i častio musafire. Nije se odijevao drugačije od ashaba, te stoga kada bi došao neki stranac i zatekao ga sa njima, ne bi mogao da ga prepozna po odijelu, pa bi upitao: „Koji je od vas Muhammed?“. Posjećivao je sve, bez razlike bio neko siromah ili bogataš, mlad ili star. Koga god bi susreo od muslimana selam bi mu nazivao, bez obzira da li se radilo o robu, slobodnom, crncu, bijelcu ili djetetu. On nije imao posebnu odjeću za kuću, a posebnu za vani, niti se posebno odjevao za posebne prilike. Uvijek je bio čist i lijepo odjeven. Ko god bi ga pozvao, makar i na jednu hurmu, nije omalovažavao poziv. U ophođenju sa ljudima bio je lahak, lijepog ahlaka, tople naravi, nagodan, nasmijanog lica, snažnog ali ne grubog stava i pomalo tužnog držanja. Bio je posjednik poniznosti koja nije prelazila u ponižavanje i darežljivosti koja nije prelazila u israf. Prema bližnjim i svim muslimanima je bio milostiv i pažljiv. Dok bi hodao, uvijek je gledao ispred sebe. Nikada nije jeo do sitosti i nikada prema hrani nije ruku pružio sa strašću.
IZZET (veličina i čast) JE U ISLAMU
Kada je Ebu Ubejde, r.a., nakon osvojenja Šama, na dočeku hz. Omera – vladara pravovjernih, ugledao ga kako ide pješice vodeći za povodac jahalicu na kojoj je jahao njegov hizmećar jer je na njega bio red da jaše, obratio mu se: “O halifo, šta to radiš? Cio Šam, zajedno sa nevjernicima, okupio se da te dočeka. Ovo im se neće svidjeti.“
Hazreti Omer, r.a., mu odgovori: “To što govoriš je jako štetno za one koji su okupljeni ovdje. Mogu pomisliti da je čast u jahanju dobrih jahalica i oblačenju lijepih odijela, a ne u islamu i ibadetu. Mi smo prije bili među najnižim ljudima, pa nas je Allah počastio islamom. Ako budemo tražili druge počasti i uživanja izvan nimeta koje nam je Allah dao, Allah će nas ponovo poniziti i učiniti najnižim stvorenjima. Izzet (snaga i čast) je u islamu. Ko se pokorava propisima islama bit će silan i ugledan, a onaj ko traži ugled i čast u nečem drugom bit će ponižen.“
”IMAM LI KAKVU MAHANU?”
Jedne prilike Ahmed Rifai, k.s., je upitao svoje muride: “Ako ima neko među vama da vidi neku moju mahanu neka mi je kaže!“
Jedan od murida mu reče: “Ja kod Vas vidim jednu ozbiljnu mahanu.“
Šejh, k.s., reče: “Reci brate, šta je to?“
“Vaša mahana je što imate učenike poput nas“, odgovori murid.
Ove riječi su toliko dirnule sve prisutne, da svi su zaplakali pa i šejh, a zatim je rekao: “Ja sam samo vaš hizmećar, niži sam od sviju vas.“
KIBUR (OHOLOST)
Kibur je da neko sebe smatra većim od ostalih, a tekebbur je da ovakvo mišljenje uđe u naše stanje i ponašanje. Veličina pripada samo Allahu i ko je od stvorenja pripiše sebi, doživjet će propast.
Kibur ima izvor u samoljublju, a samoljublje u nepoznavanju istinskog izvora svih ljepota. Allah teala nam sljedećim ajetima govori koliko je kibur veliki grijeh: “Allah zasigurno ne voli one koji se ohole.“ (Nahl, 123) i „Mjesto onih koji se ohole je džehennem.“ (Zumer, 60)
KIBUR – NAJVEĆA SRČANA BOLEST
Fakih Ebu Lejs Semerkandi, r.a., prenosi rivajet od Kab b. Ahbara, r.a., u kojem stoji: “Osobe koje se ohole na Sudnjem danu bit će dovedene u veličini jedne zerre. Poniženje će im dolaziti sa svih strana, a zatim će biti odvedeni u džehennem gdje će ih pojiti tekućinom koja curi iz tijela džehenemlija.“
Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: “Postoje tri osobe sa kojima Allah, dž.š., neće pričati niti će ih pogledati pogledom milosti na Sudnjem danu. Za njih je pripremljena bolna patnja:
1. starac bludnik,
2. lažljivi vođa,
3. oholi siromah.” (Muslim)
ŠTA JE KIBUR?
Habib b. Ebu Sabit, r.a., prenosi od Jahja b. Džude da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: “Neće ući u džennet onaj u čijem srcu ima i trun kibura.“
Na to jedan čovjek reče: “O Allahov Poslaniče meni se sviđa da mi je odijelo novo i lijepo, da imam obuću sa tokama i bič sa topuzom, pa da li se i to ubraja u kibur?“
Resulullah, s.a.v.s., mu odgovori: “Allah je lijep i voli ljepotu. Kad Allah da robu neki nimet, On hoće da se trag tog nimeta vidi na robu, a ne želi da ga vidi poniženog, ojađenog i bijednog. Kibur je da Hakka smatraš za ništa i da gledaš ljude sa potcjenjivanjem.“ (Ahmed b. Hanbel, Musned)
Najopasniji kibur je onaj spram Allaha, dž.š. Kur’an-i Kerim nas uči da su zbog kibura, odmah iza šejtana, uništeni mnogi narodi i pojedinci. Neki su se oholili zbog svog znanja, neki zbog imetka, neki zbog pripadosti nekom narodu, ali nikome od njih to nije koristilo i svi su uništeni.
Kibur spram ljudi je opasan i dovodi do propasti, jer je naš Gospodar rekao Musau, a.s.: “Ja primam namaz samo od onih koji su ponizni pred Mojom veličinom, koji se ne ohole spram Mojih stvorenja i u čijim srcima postoji stalni strah od Mene.“
KAKO SE UNIŠTAVA KIBUR
Resulullah, s.a.v.s., je u jednom hadisi šerifu rekao: “Allah, dž.š., će bez sumnje podići kibur sa onoga ko odijeva odijelo tkano od vune, zakrpljenu obuću, sam muze ovce, sjedi i jede sa svojom porodicom i zajedno je sa bjednicima i potcjenjenima.“ (Bejheki)
Jedan od mudrih je rekao: “Mumin se ponosi svojim Gospodarom, a izzet mu je u njegovom dinu. Munafik se ponosi svojim porijeklom, a izzet mu je u imetku.“
Da nam Allah, dž.š., nasib učini da u pravom smislu budemo ponizni i da nas sačuva od oholosti i samoljublja, da nas ukrasi ahlakom svoga Poslanika, s.a.v.s., i da nas ne odvoji od sirat-i mustekima. Amin.
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
