Vrijednost učenja Kur’ana

Kur’an-i Kerim je najčasnija i najsvetija knjiga na zemlji. Njena se svetost ogleda i u činjenici da je postizanje sreće moguće samo uz slijeđenje te Knjige.
Kur’an Časni je Allahova riječ koju je On posredstvom Džebraila, a.s., dostavio Poslaniku, s.a.v.s. Čitanje/učenje ove Knjige donosi sevap, a njeno značenje je zakon po kojem muslimani postupaju.
Kur’an-i Kerim ne liči ni na jednu drugu knjigu. Niko je ne može promijeniti ili riječ zamijeniti nekom drugom niti bilo koji prijevod može izmijeniti značenje.
Kur’an-i Kerim je vječna mudžiza i njenoj ljepoti nema kraja. Da se svi ljudi i džinni okupe, ne bi mogli napraviti niti nešto slično najkraćoj suri iz Kur’ana.
Kur’an-i Kerim ima nevjerovatno dejstvo na čovjekovu dušu. Oni koji su čistog srca, dok čitaju i razumjevaju Kur’an padaju u stanje duhovne opijenosti usljed čega im se bude najdublje emocije.

Kako voda oživljava osušenu zemlju tako Kur’an djeluje na srca. On unosi novi život i radost u čovjeka, izvještava ga o dunjaluku i ahiretu, vodeći ga ka beskrajnoj sreći.
Kur’an-i Kerim je Allahova posljednja poruka čovječanstvu. On je neraskidiva veza između Rabba i roba.

Kur’an je lijek za mumine, a povećanje propasti za zalime

“Kur’an je lijek za mumine, a zalimima samo povećava propast.” (Isra, 82)
“To je Knjiga u koju nema sumnje. Ona je upute za bogobojazne.” (Bekara, 2)
Jedne večeri, u prvom periodu u Mekki, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je klanjao namaz i učio sure koje su mu objavljene tu noć. Nekoliko onih koji su danju poricali Objavu, tu noć su se kradom, svaki na svojoj strani i ne znajući jedan za drugog, približili i sa oduševljenjem slušali Allahove riječi.
Kada je počelo da sviče, krenuše prema svojim kućama da ih Poslanik, s.a.v.s., ne bi primijetio. Međitim, kada odmaknuše i izađoše na glavni put, sretoše se. Bilo ih je trojica: Ebu Sufjan, Ebu Džehl i Ahnes b. Šerik. Prema njihovom halu je odmah bilo jasno gdje su bili. Upozoriše jedni druge da o ovome ne govore nikome, te da to više ne ponavljaju, da im se srca ne bi pokolebala.
Međutim, sljedeću noć se ponovi isto pored Poslanikove, s.a.v.s., kuće. Zatim se ponovo sretoše i ponovo dogovoriše isto. Treću noć ponovo dođoše, međutim, ovaj put se zakleše da to više neće ponoviti.
Ovo je primjer onih koji su slušali Kur’an, ostali pod njegovim utjecajem, ali ga nisu razumjeli. Ovakvih je primjera mnogo. U prvom periodu objave bilo je dosta onih koji su priznavali da je Kur’an nadnaravno djelo i da ne postoji ništa slično, ali iz inata i oholosti nisu htjeli da uzvjeruju.
Mnogo je primjera i sa onima na koje je Kur’an ostavljao snažan utjecaj i koji su ga razumjeli na najljepši način. Jedan od njih je primjer Omera b. Hattaba, r.a.
U trećoj godini objave, dok je Poslanik, s.a.v.s., pored Kabe učio suru “El – Hakka”, s leđa mu se prikrao hz. Omer, koji tada još uvijek nije bio musliman i slušao njegovo učenje. Usljed toga, srce mu se smekša i osjeti neobičan spokoj, ali kada je Poslanik, s.a.v.s., završio s učenjem nečujno se udalji s tog mjesta.
Nakon nekog vremena ponovo podliježe pod Ebu Džehlov utjecaj i krenu na put da ubije Poslanika, s.a.v.s. Na putu saznade da su njegova sestra i zet primili islam i odmah se zaputi njihovoj kući. Pred kućom ču učenje Kur’ana i srce mu se ponovo smekša. Uđe u kuću i u prvi tren reagova oštro, a zatim ugleda pisane ajete sure Taha koji ga zadiviše i nakon toga izađe iz kuće kao vjernik. Dođe pred Poslanika, s.a.v.s., i izgovori kelime-i šehadet.

Sadržaj Kur’an-i Kerima

1. Kur’an-i Kerim ljude obavještava o Allahovom postojanju, jednoći, veličini, mudrosti i svemoći na način kojim ostavlja u sjeni svu poeziju i filozofiju svijeta. Poziva ljude znanju, spoznaji i razmišljanju s poukom, odvraćajući pri tom od života u gafletu.
2. Upoznaje ih sa životom nekog od prethodnih poslanika, govori koja su iskušenja i teškoće podnosili na Allahovom putu i kako su ostvarili uspjeh. Naređuje svim ljudima da slijede posljednjeg Poslanika, s.a.v.s.
3. Kur’an-i Kerim navodi najveće primjere iz života prethodnim naroda i poziva ljude da uzmu pouku iz toga. Obavještava nas kako su završili oni što su se suprostavljali poslanicima, a.s.
4. Poziva ljude da slijede Istinu, da ne ostanu lišeni duhovnih ljepota zbog pokoravanja nefsanskim prohtjevima. Upozorava čovjeka da zbog ljubavi prema dunjaluku ne izgubi ahiret, govoreći mu da je to najveća propast koja ga može zadesiti.
5. Kur’an-i Kerim ljudima savjetuje da se čvrsto drže vjere i istine, da budu snažni i nepokolebljivi naspram neprijatelja, da se ponašaju oprezno, da budu spremni da se za vjeru, čast, domovinu i duhovne i materijalne vrijednosti bore i životima i imecima svojim.
5. Nudi čovjeku sistem koji mu osigurava život u miru i sreći.
7. Poziva na pravdu, istinu, poniznost, ljubav, merhamet, dobročinstvo, opraštanje, edeb i ravnopravnost kako bi živjeli u miru i zadovoljstvu i pojedinac i zajednica. 8. Istovremeno, odvraća čovjeka od svih ružnih osobina i ponašanja kao što su zulum, izdaja, osveta, ružne riječi, oholost, tvrdoća srca; odvraća ga od svih zabranjenih jela i pića.
9. Obavještava ljude o tome da niko neće promijeniti prirodne zakone koje je On postavio u kosmosu. Ukazuje na to da se svi trebaju uskladiti prema njima, te da niko neće imati ništa osim onog što je zaradio. Podstiče ljude na rad i trud.
10. Donosi radosne vijesti o ahiretu i nimetima koji čekaju vjernike koji budu izvršavali Allahove zapovijedi, a klonili se Allahovih zabrana. Podsjeća na kaznu koja će dočekati one koji budu poricali i glavu okretali. Upoznaje ljude sa ciljem njihovog stvaranja i postojanja.

Zašto trebamo učiti Kur’an?

Svaki musliman mukelef (umno zdrav i po šerijatu punoljetan) je dužan da nauči od Kur’ana onoliko koliko je dovoljno da može klanjati namaz. To je farzi ajn. Poznavanje svih kur’anskih propisa je farzi kifaje (kada jedna skupina muslimana izvrši ovu dužnost, obaveza pada sa drugih).
Ako volimo Allaha onda treba da učimo i čitamo Njegovu poruku nama. Kakva bi bila ljubav onog ko dobije pismo od voljene osobe, a onda ga ne pročita ili čita, ali se ne trudi da razumije ili ne uživa u njegovim riječima?
Ko želi da sohbeti sa Allahom treba da uči i čita Kur’an, da za to odvoji jedan dio dana i osami se sa svojim Gospodarom.
Ako u jednom danu više odvojimo vremena za neke novine ili za TV-emisije nego za Kur’an-i Kerim, onda moramo prihvatiti da u našem srcu postoje ozbiljne bolesti. Njihovo ime je gaflet i tvrdoća srca.
Ko želi da ga Allah voli, mora učiti Kur’an. Poslanik, s.a.v.s., kaže:
“Ni čime se ne možete približiti Allahu kao što to možete Kur’anom.” (Tirmizi)

Fadileti/vrijednosti učenja Kur’ana

U jednom hadisu Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Najvrijedniji ibadet mog ummeta je učenje Kur’ana gledajući.” (Bejhaki; Sujuti)
Učiti Kur’an gledajući u Mushaf je vrednije nego učiti napamet, jer u tom slučaju biva objedinjeno i ibadet učenja Kur’ana i ibadet gledanja u ajete. (Omer Nasuhi Bimen; Buyuk Islam Ilmihali)
U rivajetu koji prenosi Abdullah b. Mesud, r.a., Resulallah, s.a.v.s., je rekao: “Kur’an čini šefaat za onog ko ga uči i njegov šefaat biva primljen. Kur’an svjedoči za one koji ga ne uče i ne rade po njemu i svjedočenje biva primljeno. Ko Kur’an uzme za vodiča, on će ga odvesti u džennet. Ko ga ostavi po strani i odbaci, to će ga odvesti u džehennem.” (Dejlemi; Ebu Nuajm; Hejsemi)
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Ko uči Kur’an, nauči ga napamet, ono što Kur’an dozvoljava prihvati kao halal, a ono što zabranjuje prihvati kao haram, Allah će ga uvesti u Džennet. I dat će mu pravo šefaata za deset griješnika iz njegove porodice koji su zaslužili Džehennem.” (Tirmizi; Taberani)
“Allah ništa ne sluša tako kao što sluša robovo učenje Kur’ana u namazu. Sve dok je na namazu na njega se spuštaju nur i hajr.” (Tirmizi; Ahmed; Taberani)
Ebu Umame Bahili, r.a., prenosi: “Resulullah, s.a.v.s., nam je govorio o vrijednostima učenja Kur’ana i rekao je:
‘Kada vjernik koji je učio Kur’an bude u najtežim trenucima, Kur’an će doći pred njega u najljepšem liku i reći mu:
– Prepoznaješ li me?
– Ko si ti? Upitat će čovjek.
– Ja sam ono što si volio na dunjaluku, čemu si ukazivao poštovanje, zbog čega si noći provodio bez sna i dane oživljavao sa mnom.
– Onda si ti Kur’an-i Kerim, odgovorit će čovjek’.”

Zatim će Kur’an uzeti čovjeka i odvesti ga pred Allaha. Sa desne strane će mu se pokazati sve ljepote dženneta, a sa lijeve strane vječnost. Zatim će mu se staviti kruna na glavu. Majci i ocu koji su bili muslimani će se također odjenuti prekrasna odjeća. Tada će oni reći:
– Odakle je ovo došlo? Naša djela nisu bila djela kojim bi ovo zaslužili!?
Pa će im se odgovoriti:
– Ovo vam je dato zbog učenja Kur’ana vašeg djeteta. (Tembihu’l Gafilin; Ebu Lejs Semerkandi)

Učenje Kur’ana napamet/hifz

Učenje cijelog Kur’ana napamet je farzi kifaje za jednu zajednicu. Istovremeno to je i sunnet-i ajn.
U jednoj predaji se prenosi da je deredža u džennetu onoliko koliko je ajeta. Na Sudnjem danu će se vjerniku reći: “Uči da ti se deredže povećaju.”
U jednom hadisu Poslanik, s.a.v.s., kaže: “… Allah neće kazniti onog u čijem je srcu Kur’an.” (Sujuti)
Riječi “u čijem je srcu Kur’an” znače, onaj ko je naučio napamet Kur’an, postupao po kur’anskim hukmovima (propisima) i uzimao pouku iz njegovih primjera. Samo naučiti napamet riječi Kur’ana, a zanemarivati njegove istine i ne postupati po njemu, je pokazatelj da Kur’an zapravo nije u srcu.

Edebi učenja Kur’ana

Prilikom učenja Kur’ana mustehab je okrenuti se prema Kibli, odjenuti lijepu i čistu odjeću, a zatim početi sa euzu bismilom. Kur’an se može učiti i hodajući, ali ako ta situacija neće biti sebeb da osoba padne u gaflet naspram učenja.
Zatim, mustehab je učiti uljepšavajući glas i vodeći računa o tedžvidu. Resulullah, s.a.v.s., je rekao: “Sve ima svoj ukras, a ukras Kur’ana je lijep glas.” (Taberani; Hejsemi)
Međutim, nije dozvoljeno povisivati i unižavati ton onako kako je suprotno tedžvidu. Način učenja u kojem se iskrivljuju ili mijenjaju riječi je haram i tome postoji jednoglasan stav među ulemom. Onaj ko čuje takvo učenje dužan je opomenuti i ukazati na grešku, ali ako će to biti sebeb mržnji i fitni onda je bolje da ne opominje. (Buyuk Islam Ilmihali; Omer Nasuhi Bilmen)
Grijeh je da onaj ko nauči Kur’an zbog stida odbija da ga uči. (Buyuk Islam Ilmihali; Omer Nasuhi Bilmen)
Da bi rob uistinu iz Kur’ana mogao uzeti odnosno čuti znanje i manifestacije koje dolaze iz gajba (nevidljivog svijeta), potrebno je sljedeće:
Najprije će probuditi srce sviješću i pažnjom da je u Allahovom prisustvu i da su ajeti koje čita ili sluša božanska riječ. Pokušat će da razumije suštinu Allahovih riječi i da srcem posmatra Allahove sifate sadržane u njima, dok će pritom ostaviti po strani svoje razumom usvojeno znanje i informacije koje posjeduje. Bit će svjestan da pri njemu nema nikakve snage ni moći, te da sva snaga i moć pripada Allahu. Bit će ponizan i skrušen uz stalno veličanje Allaha.
Najvrijednije učenje Kur’ana je učenje sa razmišljanjem o značenju ajeta, jer je to način učenja koji se naređuje.
Ibn Abbas, r.a., je rekao: “Draže mi je da ajete sura Bekara i Ali Imran učim polahko i razmišljam o njima, nego da cijeli Kur’an proučim brzo.”
Najvrijednije učenje sa razmišljanjem je učenje u namazu, jer je tefekur u namazu vredniji od tefekura izvan namaza jer su tu objedinjena dva djela: namaz i tefekur (tj. razmišljanje o Allahovim ajetima, je zapravo veličanje Allaha uzvišenog).
Istinski alimi bi znali ponavljati suru u čijem učenju im nije učestvovalo i srce, dok učenje bez prisustva srca nisu smatrali djelom za sevap.
Kada se u Kur’anu naiđe na ajete koji spominju tespih i tekbir, lijepo je odmah izgovoriti tespih ili tekbir. Kada se prouči ajet u kojem se spominje dova ili istigfar, treba proučiti dovu i tražiti istigfar. Kada se spomene kazna ili džehennem treba se utjecati Allahu od kazne, a tražiti oprost i Allahove blagodati.
Oni koji uče Kur’an pazeći na navedeno ubrajaju se u one koje Allah spominje u ajetu: “Neki od onih kojima smo darovali Knjigu, čitaju je onako kako dolikuje.” (Bekara, 121)

Vrijeme učenja Kur’ana

Proučiti jednu hatmu mjesečno je lijepo. To može biti i jednom sedmično, jednom u 40 dana ili jednom godišnje. Proučiti hatmu za manje od tri dana nije mustehab, jer se tako ne može paziti na tedzvidska pravila niti se može misliti o značenjima.
U vrijeme kada je pokuđeno klanjati, bolje je učiti zikr, dove, istigfar i salavate nego učiti Kur’an.
Učenje Kur’ana u noćima petka i drugim mubarek noćima i danima je preporučeno. U tri mubarek mjeseca: redžebu, šabanu i ramazanu treba povećati učenje, jer tada ima mnogostruku vrijednost.
Nakon što čovjek završi jednu hatmu, u njemu se odmah javlja snažna želja da ponovo počne ispočetka. Kur’an-i Kerim je jedina knjiga koja posjeduje takvu odliku.
Ashabi su jednom upitali Poslanika, s.a.v.s.:
“O Allahov Poslaniče, koje je djelo najmilije?” pa im je odgovorio:
“Krenuti na put, kada završiš putovanje.”
“Šta znači krenuti na put kada završiš putovanje?” upitaše ashabi ponovo.
“Proučiti Kur’an do kraja, a zatim ponovo započeti.” (Tirmizi)

Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.

Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt

Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom.
Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida?

Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli.

Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema.

Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil

Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida

Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:

Više o tome šta je tesavvuf i ostalim tesavvufskim temama možete pročitati i u knjizi Duhovni odgoj u Islamu gdje možete online pročitati većinu tekstova.