U jezičkom smislu ”zikr” znači ”spominjati, sjećati se, ne biti u stanju gafleta, klanjati namaz i činiti dovu”.
U sufijskoj terminologiji zikr podrazumijeva spominjanje Allaha koristeći određene riječi i rečenice.
Zikr oslobađa čovjeka od lažnih ljubavi, a smješta u srce ljubav prema Allahu. Sve lijepe osobine dolaze do izražaja posredstvom zikra. On je temelj na putu do Allaha. Zbog svega navedenog, zikr je naređen Kur’anom i sunnetom, a Allahovi dostovi ga stavljaju na posebno mjesto- odmah iza teobe.
Gavsi Sani, k.s., u jednom sohbetu kaže:
”Zikr je hrana za srce. Srce se samo sa zikrom hrani, jača i živi. Ako srce ne uzima hranu, obolijeva i na kraju umire. A harami i grijesi su hrana za šejtana. Grijesi oslabljuju srce i daju snagu nefsu i šejtanu. Shodno tome, u čovjeku se vodi jedna stalna borba između nefsa, šejtana i kalba. A Gospodar svjetova kaže: ‘Znajte da se srca jedino sa Allahom smiruju’.” (Ra’d 13/28)”
Vrijednost zikra Poslanik, s.a.v.s., opisuje sljedećim riječima:
”Želite li da vam kažem koje od djela je najbolje, kod Allaha najčišće, koje najviše uzvisuje vaše deređe, bolje i od udjeljivanja srebra i zlata, i bolje i od borbe sa dušmanom i davanja života u borbi na Allahovom putu /šehitluka? To djelo je zikrullah.” (Tirmizi, Ibn Madže)
U drugom hadisu kaže: ”Onaj koji zikr čini Allaha i onaj koji ne čini zikr su kao mrtvac i živ.” (Bejhaki)
Veliki arif Ibrahim b. Edhem o ljepoti zikra kaže: ”Uzvišeni Allah je u srca svojih voljenih robova, koji Ga mnogo zikr čine, stavio takvu slast i užitak da, kada bi za nju znali dunjalučki vladari, vojske bi poslali na srca arifa da im to oduzmu, ali Allahovi dostovi to kriju, vladari ne znaju ništa o tome.”
Zikr medžlisi
Ima mnogo hadisa koji govore o značaju i vrijednosti zikr medžlisa. Hz. Poslanik, s.a.v.s., u nekima od njih zikr skupove opisuje kao džennetske bašče. Prenosi se da je jednom rekao ashabima:
”Ako neko od vas naiđe na džennetsku bašču, neka odmah u nju uđe.”
Ashabi ga upitaše: ”Šta je džennetska bašča?”
”Zikr medžlisi”, odgovori Poslanik, s.a.v.s. (Tirmizi, Ahmed, Sujuti)
Jednog dana Allahov Poslanik, s.a.v.s., priđe ashabima koji su sjedili u halki i zikr činili Allaha. Upita ih:
”Šta radite, zašto ste se okupili?”
”Okupili smo se da zikr činimo Allaha i da Ga hvalimo”, odgovoriše ashabi, a Poslanik, s.a.v.s., im reče:
”Sada mi je Džebrail došao i rekao da se Allah hvali s vama pred melecima.” (Muslim, Tirmizi, Sujuti)
U drugom hadisu stoji:
”Kada se jedna skupina okupi samo radi toga da bi zikr činili Allaha, melek im se obrati sa nebesa:
‘Ustanite oproštenih grijeha, uistinu su vaši grijesi pretvoreni u dobra djela’.” (Ahmed, Taberani)
Hatma-i Hadžegan
Hadžegan znači: veliki zatovi, veliki alimi, velikani. Hatma-i hadžegan znači hatma koju su uspostavili i učili veliki Allahovi dostovi. Jedan od razloga zbog čega se ovaj zikr naziva hatma jeste to što su ovi velikani svaki sastanak završavali ovim zikrom, a drugi razlog je to što Ihlasi i Fatihe, koje se uče u hatmi, imaju vrijednost kur’anskih hatmi. Naime, u hadisima se navodi da onaj ko prouči tri puta suru Ihlas ima sevape kao da je proučio cijelu hatmu. U velikoj hatmi sura Ihlas se prouči 1000 puta, što je ravno sevapima 333 kur’anske hatme.
Hatma-i hadžegan u očima Sadata ima veliku vrijednost i velikani ovog puta pridaju joj veliku važnost. Prakticiraju je tokom cijelog života, a izostavljaju je samo ako za to postoji veoma ozbiljan razlog, kao što je teška bolest ili naporno putovanje.
Tako je, na primjer, Sejjid Muhammed Rašid hatmu učio čak i kad bi bio na putu. Prenosi se da je nekom prilikom putovao na hadždž kopnenim putem zajedno sa muridima i da su tada, putujući kroz pustinju, na pauzama formirali halku iza vozila i učili hatmu.
Muhammed Dijaudin, k.s., također nije propuštao hatmu ni u teškim trenucima kao što je rat. On, k.s., je zajedno sa svojim muridima učestvovao u Prvom svjetskom ratu u borbi protiv Rusa i u tim danima klanjali su u džematu farz namaze i učili hatmu hadžegan.
Hatma je zikr koji se može činiti samostalno i u džematu. To je jedan od zirkova koji je pohvaljen u Kur’anu i sunnetu. U Kur’anu stoji:
”Budi čvrsto uz one koji se jutrom i večeri mole Svom Gospodaru tražeći njegovo zadovoljstvo. Ne skidaj oči s njih tražeći ukrase na ovom svijetu.” (Kehf, 28)
Kada je objavljen ovaj ajet, Poslanik, s.a.v.s., je izašao iz kuće i počeo da traži ovakvu skupinu. Tada je naišao na grupu ljudi koji nisu imali ništa osim odjeće koja je bila na njima, zikrili su Uzvišenog Allaha. Resulullah, s.a.v.s., je sjeo s njima i proučio dovu:
”Neka je hvala Uzvišenom Allahu što je iz mog ummeta stvorio robove sa kojima mi naređuje da budem.” (Ibn Kesir, Tefsiru Kur’ani’l-Azim)
Drugom prilikom je isto tako prišao ljudima koji su Allaha zikr činili sjedeći u halki, sjeo je s njima i proučio istu dovu.
Poslanik milosti, s.a.v.s., je u to vrijeme svojim mubarek prisustvom čašćavao one koji bi se okupili da zikr čine Allaha, a sigurno je da ni one koji se danas okupe da zikr čine Allaha neće ostaviti same. Allahovim izunom, na zikr medžlise on, s.a.v.s., dolazi svojim ruhanijetom i pomaže ih svojom dovom i ljubavi.
O ovoj počasti hatme Gavsi Bilvanisi u jednom sohbetu kaže:
”Kada bi ljudi znali kolika je vrijednost hatme, dolazili bi čak i da su bolesni ili sakati, dolazili bi na hatmu pa makar i pužući. Duhovni imam u hatmi je Poslanik, s.a.v.s. On svojim ruhanijetom dolazi na ove medžlise i predočava Allahu potrebe onih koji su u hatmi. A zar da Allah ne udovolji onom što on, s.a.v.s., zatraži?”
Jedne prilike upitaše Gavsa Sejjid Abdulhakim Elhusejnija, k.s.:
”Mi učimo hatmu jer Sadati tome pridaju veliku važnost. Koje li koristi mi imamo od ove hatme?”
Mubarek Gavs, k.s., odgovori:
”Koristi od hatme su mnogobrojne. Kada bi mi sad Resulullah rekao: ‘Preporuči mom ummetu zikr koji je najkorisniji i najbolji’, ja bih ummetu preporučio hatmu-i hadžegan, jer vođa hatme je Resuli Ekrem. Nakon što se počne čitati časna silsila dolazi ruhanijet Resulullahov i ruhanijeti svih Sadata, i bilježe potrebe svih koji su u halki. Nakon što se prouči cijela dova Resulullah, s.a.v.s., potrebe prisutnih predočava Allahu i moli za njih, a ono što Resulullah zatraži od Allaha ne ostaje neuzvraćeno.”
U jednom drugom sohbetu Gavs Bilvanisi, k.s., je rekao:
”Sufi treba u toku dana da dva puta privuče ruhanijete Sadata i uđe pod njihov nazar. Jednom kada uči vird i drugi put kada uči hatmu. Onaj ko dva puta dnevno uđe pod nazar Sadata za njega nema brige. Njega Sadati neće ostaviti samog niti će ga Resulullah ostaviti.”
Sejjid Muhammed Rašid, k.s., o vrijednosti hatme kaže:
”Kada se sevapi od proučenih sura i zikrova u hatmi poklanjaju Poslaniku, s.a.v.s., i ruhovima Sadata, ti veliki insani upoznaju one koji se nalaze u tom zikr medžlisu. To poznanstvo biva sebeb da im na ahiretu čine šefaat, a na dunjaluku u teškim trenucima da čine himmet. Kada jedna osoba postane nakšibendija, ima udio u sevapima svih hatmi koje se uče. U njegovu knjigu djela pišu se sevapi i u toku života i nakon smrti.”
Hatma je djelo koje donosi velike koristi na ovom svijetu i na ahiretu. Od nje ima korist i živi i mrtvi. Posredstvom hatme kod živog insana se povećava muhabet i polet, a mrtvom u knjigu djela donosi ‘salih amel’. Od hatme imaju koristi i djeca koja su maloljetna, te je zbog toga dozvoljeno da u hatmi mogu učestvovati i maloljetna djeca koja znaju uzeti abdest, klanjati namaz i ponašati se prema adabima hatme.
Sevapi zikra koji se uči u hatmi se najprije poklanjaju Poslaniku, s.a.v.s., zatim njegovoj porodici, ashabima i Sadatima (velikanima ovog puta). Nakon njih sevapi se poklanjaju svim onima koji slijede i vole ove velikane i svim putnicima Hakku, pripadnicima drugih tarikata.
Ovaj zirk se obavlja svakodnevno, gotovo na svim mjestima gdje se nalaze pripadnici ovog tarikata. Radi Allahovog zadovoljstva ući u jedan takav džemat je najbolja investicija koju čovjek može napraviti. To je kao trajna sadaka koja vlasniku do kijametskog dana donosi sevape i nur.
Recimo da nakon naše smrti, poslije nekog vremena, ne ostane niko ko bi nam Fatihu proučio. Ako smo umrli kao sufi nakšibendijskog tarikata, gdje god da se na svijetu prouči hatma-i hadžegan i nama će stizati sevapi, sve do Sudnjeg dana. Sevapi od učenja sure Ihlas, sure Inširah, Mulk i Nabe svakodnevno će dolaziti u naš kabur.
Hikmeti hatme-i hadžegan
Prvi halifa Šejh Abdurahman Tahija, Muhammed Sami Erzindžanli, k.s.m u djelu Trikati Muhammedijje govori o hikmetima hatme i kaže:
”Šah Nakšibend u jednom sohbetu je rekao:
‘Ovaj put je put ahlaka. Put na kojem se loši ahlak mijenja u lijepe osobine. Mijenjanje i liječenje lošeg ahlaka je farz svakom muslimanu, a to je moguće samo pomoću tarikata. Sedamdeset i devet je ogranaka lošeg ahlaka i isto toliko je ogranaka lijepog ahlaka. U hatmi hadžegan se 79 puta uči sura Inširah (Elemnešrahleke) kao lijek za ovaj loši ahlak. Nesumnjivo je da osoba i sama može proučiti isto toliko puta ovu suru i da će od toga imati koristi, međutim ta korist naspram koristi koju ostvari prisustvom hatmi jeste kao kapljica u moru. Murid u hatmi, čak iako ne dobije kamenčiće, dobiva sevape od gotovo svih proučenih sura i zikrova.
Tarikat znači biti svjestan svoje prolaznosti i nestajanja. Kao jedan od načina dolaska do te spoznaje na početku hatme se čini rabita. Onaj ko čini rabitu, taj uči da nestaje u šejhovom ruhanijetu (fena fi šejh). Onaj ko spozna to stanje, on počinje da razumijeva šta znači fena fi Resul i fena fi Allah.
Tarikat počinje teobom. Hatma započinje sa istigfarom. Istigfar se broji na prste. Zadani zikrovi se uče tačno u broju kamenčića, ni više ni manje.
Nakon što se prouči hatma, uči se jedna sura iz Kur’ana. Hatma se ne uči zbog sevapa. Onaj ko tako čini on će se umoriti, jer hatma je tarikatski amel. A tarikatski ameli su nešto što je neizostavno. Sevapi su svakako sadržani u tome. Velikani kažu: ”Allahovim dostovima je haram da traže džennet, džennet je za njih samo mjesto na kojem se gleda Allahova ljepota. I džennet se samo zbog toga traži.” Pa tako i murid treba da čini djelo samo da bi zadovoljio Gospodara (time što izvršava djelo koje traži od njega njegov muršid a kojim je zadovoljan Allah i Resulullah), jer ako se ne zadobije Njegovo zadovoljstvo, čemu vrijedi bilo šta drugo’.”
Ja Baki Entel Baki
Rečenica ”Ja Baki ente’l-Baki ” ima funkciju hirurga koji iz srca odstranjuje naklonost prema grijesima. Čovjek je stvoren tako da može osjetiti ljubav prema svemu, zbog toga je srce ispunjeno raznim ljubavima. Koliko je ljubavi toliko je muka i problema. Čovjekovo srce ispašta zbog svega toga. Sve osim Allaha će jednog dana napustiti čovjeka. Istinska ljubav je voljeti onog koji nikada ne napušta.
Čovjek ide za onim što voli. Kao lijek od lažnih ljubavi i ujedno lijek za buđenje istinske vječne ljubavi kod čovjeka nakšibendije uče svetu kelimu ”Ja Baki ente’l-Baki” u značenju: ”samo Ti si vječan, a sve drugo je prolazno”. Dok ove mubarek riječi kolaju čovjekovim venama, insan se oslobađa ljubavi prema svemu što je osuđeno na propadanje.
Srce posjeduje kabilijet/sposobnost da voli bez granica. Shodno tom kabilijetu i Voljeni treba da bude bez granica, a niko osim Allaha ne posjeduje takvo svojstvo.
Koristi hatme-i hadžegan
Velikani ovog puta/Sadati kiram, su tražili vesile koje bi ljude što brže vodile do Allaha. Ono u što su se uvjerili na vlastitom iskustvu, preporučili su svojim muridima. Hatma-i hadžegan je jedna od tih vesila.
Hatma donosi nebrojene duhovne koristi i posredstvom nje bivaju primljene i ispunjene potrebe onih koji je uče.
Murid sevape od hatme poklanja prvo Poslaniku, s.a.v.s., ehli bejtu, ashabima i ruhovima Sadata. Od njihovih ruhova traži da se kod Allaha zauzmu za njegove potrebe (tevessul i istimdat).
Hatma je zajedništvo i u zahiru i u batinu. Ovakve medžlise Allah pomaže sa svojom posebnom vojskom. Posredstvom hatme čiste se čovjekovi grijesi. Uzvišeni Allah spušta rahmet i nur na svoje dostove, a ko se nađe na mjestu gdje se spušta rahmet i nur, zasigurno će se okoristiti od toga.
Hatma otklanja belaje i musibete
U jednom pismu koje je napisao Šah-i Hazne, k.s., stoji:
”Velikani ovog tarikata u vrijeme belaja i musibeta mnogo su činili hatmu-i hadžegan. U vrijeme nakon zemljotresa u Hinisu otišao sam na to mjesto. Kuće koje su od zemljotresa bile najmanje oštećene bile kuće u kojima se učila hatma. Hatma-i hadžegan i sohbeti bivaju sebebom povećanja opskrbe i otklanjanja belaja. Vi hatmu učite jednom dnevno. Ni manje ni više.”
Hatma čisti grijehe. Sevapi velike hatme su veliki. Hatma proučena u dergjahu donosi još više koristi. Pogotovo ako se nakon ikindijske hatme uči sura Amme, a nakon jacijske Tebareke/Mulk, utjecaj hatme se povećava za sedam puta.
Sejjid Muhammed Rašid, k.s., je hatmu poistovjećivao sa veš mašinom, te je govorio: ”Kako god veš mašina čisti odjeću isto tako i hatma čisti čovjekovo srce.”
Od hatme imaju koristi ne samo oni koji je uče nego i cijelo naselje. Dakle, hatma je djelo koje donosi korist ummetu Muhammedovom. Zaštita je od nedaća kao što su zemljotresi, rat i slično.
Tamo gdje se poveća broj mjesta na kojima se uči hatma, mijenja se oblik cijelog mjesta. Dr. Ahmed kaže: ”Ja sam to lično iskusio. Kada se u Čorumu povećao broj mjesta na kojim se učila hatma, primijetio sam da se povećao broj pokrivenih žena, a smanjio broj onih koje hodaju neprikladno odjevene. Od hatme ima koristi cijela okolina, a ne samo mi.”
Muhammed Emin Erbili, r.a., je svoje muride mnogo podsticao na hatmu i govorio im:
”Ako se jedan murid udalji od halke hatme, na ovom putu ne može napredovati makar sam mnogo zikr činio. Ukoliko zapostavlja hatmu, kod murida se, u duhovnom napretku, pojavljuju nedostaci, usljed čega potpuno ostavlja hatmu, da Allah sačuva od toga.
Srce liči na svjetiljku koja gori. Zikr je kao ulje koje se dolijeva u svjetiljku, a hatma je kao šibica koja pali svjetiljku. Onaj ko želi da se okoristi od svjetla lampe, potrebno mu je i ulje i šibica.”
Molimo Allaha da nas učini od onih koji Ga istinski zikr čine i da nam nasib učini da Ga zikr činimo do zadnjeg daha. Amin!
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
