Ovo je text o Menzilu objavljujen u časopisu SEMERKAND u novembarskom broju 179. U prošlom septembarskom broju 177. objavljeni su tekstovi koje u cjelosti možete pročitati na ovimm linkovima: Gavs-i Sani Šejh Sejjid Abdulbaki el-Husejni kuddise sirruhui Savjeti Gavs-i Sanija kuddise sirruhu. Ove tekstove smo objavili u cjelosti kako bi što više muslimana okoristile sa ovim divnim savjetima i mudrostima.
Na svim ulazima u Menzil stoji natpis „Ovaj Menzil je dergjah Sadat-i Kasrevija.“ Naime, selo Menzil je postalo mjesto zijareta i centar iršada u proljeće 1971. godine kada se tu doselio hazreti šejh sejjid Abdulhakim Elhusejni (Gavs-i Kasrevi). Godinu dana nakon što je doselio u Menzil, hazreti Gavs-i Kasrevi je preselio na ahiret. U tom periodu od godinu dana postavio je fizičke i duhovne temelje na kojima se selo Menzil još uvijek uzdiže. Nakon preseljenja hazreti Gavs-i Kasrevija, dužnost iršada je preuzeo hazreti sejda Muhammed Rašid. On je nastavio sa iršadom u Menzilu. U vrijeme političkih previranja, 1970-ih godina, u jednom safu i za istom sofrom okupljao je ljude koji su bili spremni jedni drugima oduzeti život. Oni koji su dolazili u njegov dergjah, koji su dolazili u Menzil kako bi njega zijaretili, u trenu bi zaboravili na najveća razilaženja, svađe i predrasude među njima. Taj veliki evlija je, svojim tihim iršadom, učinio da ljudi koji ne poznaju niti jezik onog drugog i koji pripadaju vrlo različitim kulturama, postanu bliski. Nakon preseljenja hazreti sejjida Muhammeda Rašida, 1993. godine, dužnost iršada je preuzeo njegov mlađi brat, hazreti šejh sejjid Abdulbaki (Gavs-i Sani). Većinu svog iršada obavljao je u Menzilu. U Menzilu je okupljao, ne samo ljude iz cijele Turske, već i iz raznih dijelova svijeta. Čak i kada bi zbog bolesti morao napustiti Menzil, uvijek je o njemu mislio i pitao. Pridavao je veliku važnost Menzilu. Uz to, za vrijeme svog iršada, tražio je da se Menzil izgradi u skladu sa klasičnom tradicijom izgradnje dergjaha. Za sobom je ostavio mjesto pogodno za grad u čijem središtu je džamija.
Menzil sa svojom duhovnošću, muhabetom i čorbom, ima posebno mjesto u srcima onih koji ga vole. Oni koji jednom tamo dođu, najčešće kasnije osjećaju čežnju i žele doći ponovo.
DERGJAH U MENZILU
Mjesta i građevine gdje se obavljaju tesavvufske aktivnosti, na čelu sa iršadom, nazivaju se „dergjasi“. U suštini, nije nužno da dergjah bude neka građevina; svako mjesto na Zemlji gdje bilo koja stvorenja čine zikr Uzvišenog Allaha jeste medžlis zikra. Planine, doline, mora, pa i nebesa, sve su to medžlisi zikra. Tako je i čovjekovo srce ustvari dergjah.
Međutim,budući da je kroz historiju bilo potrebno dati naziv mjestima koja su se koristila u tesavvufske svrhe, odabran je naziv dergjah. Uz pojam dergjah koristili su se i drugi nazivi sa istim ciljem i u sličnom značenju – tekija, zavija, hasithana, hanikah, ribat itd…
Mesdžid-i-Nebevi je u islamskoj historiji prva medresa kao i prvi dergjah. Jer, sve ono što danas predstavlja tesavvufska djela, a kao što su zikr, sohbet, itikaf, muhaseba sa vlastitim nefsom, tada se radilo u Mesdžid-i Nebeviju. Prema tome, prirodno je da su svi mesdžidi ustvari dergjasi. Uz to, mnogi su muršidi svoju dužnost iršada obavljali u džamijama. Većina nakšibendijskih sadata također je birala džamije umjesto gradnje novih građevina.
Kada na taj način sagledamo stvari, Menzil je u cijelosti jedan dergjah. Upravo zbog svega što smo prethodno naveli, plemeniti sadati nisu u Menzilu sagradili poseban objekat koji bi predstavljao dergjah. Sa središtem u džamiji, oni su svoj iršad činili u cijelom selu.
U današnjem vremenu menzilski dergjah predstavlja nakšibendijsko-halidijski ogranak. Postupa se u skladu sa adabima i usulom tog puta.
Halidijski ogranak nakšibendijskog tarikata dolazi od Mevlane Halida Bagdadija, kuddise sirruh. Hazreti Mevlana Halid potječe iz Iraka, iz Sulejmanije. Rođen je 1779. godine, a preselio je 1827. godine. Bio je jedan od najpoznatijih sufija svoga vremena i jedan od sufijskih alima sa najširim iršadom. Kada je otišao u Indiju, postao je halifa Abdullaha Dihlevija te je na taj način zlatnu silsilu nakšibendijskog tarikata prenio na osmanlijsku zemlju. Halidijski ogranak čiji je on bio pir, nije ostao ograničen samo na osmansku teritoriju već se proširio po cijelome svijetu. Danas je upravo nakšibendijsko-halidijski tarikat najzastupljeniji među muslimanima.
U silsili šejha sejjida Abdulhakima Elhusejnija, koji je sagradio i unaprijedio Menzil, od hazreti Mevlane Halida Bagdadija pa do njega, nalaze se sljedeći velikani:
Sejjid Abdullah Hakkari, Sejjid Taha Hakkari, Sejjid Sibgatullah Arvasi, Abdurrahman Tahi, Fethullah Verkanisi, Muhammed Dijauddin, Ahmed Haznevi. Neka Uzvišeni Allah posveti njihove tajne.
DOLAZAK GAVS-I KASREVIJA U MENZIL
Gavs-i Kasrevi šejh sejjid Abdulhakim Elhusejni, nakon što je postao halifa Šah-i Hazne, dugo je činio iršad u selima Kasrik i Gadir. Bio je iznimno vezan za svog muršida Šah-i Haznu. Stalno je o njemu govorio i pokazivao je veliku osjetljivost po pitanju slijeđenja njegovih uputa.
Nakon što je hazreti šejh Ahmed Haznevi preselio na ahiret, sejjid Abdulhakim Elhusejni je predvodio aktivnosti iršada u selu Taruni. Broj posjetilaca i murida je rastao iz dana u dan. Nije se samo običan narod vezao za njega već i učenjaci i drugi šejhovi.
Gavs-i Kasrevi, kuddise sirruh, je ostao dugo u selu Taruni. Odatle se preselio u mjesto Bilvanis, a nakon toga u selo Kasrik. Nakon što je Kasrik pretvorio u mjesto gdje izviru znanje i spoznaja, nedugo prije preseljenja na ahiret, došao je u selo Menzil.
Prvo što je šejh sejjid Abdulhakim Elhusejni uradio u Menzilu jeste to da je sagradio džamiju, medresu u skladu sa tadašnjim vremenom, i doveo vodu. Menzilska džamija je napravljena na mjestu stare džamije od ćerpiča. Odmah pored nje, sagrađena je i medresa. U mjestu gdje se nekoliko puta bezuspješno pokušavala pronaći voda, zatražio je da se opet traži.
Najveći problemi u selu bili su nedostatak vode i suša. Nakon što su derviši rekli da ne uspijevaju pronaći vodu, hazreti Gavs-i Kasrevi im je rekao da ponovo traže na drugom mjestu i ovaj put su je pronašli.
Šejh sejjid Abdulhakim Elhusejni je lično nadgledao hizmete u Menzilu. Dok se tako jedne prilike odmarao pod hrastom gdje će kasnije biti napravljeno mezarje Merkad, rekao je: „Ne bih mijenjao sjenku ovog drveta za cijeli svijet.“
MENZIL U VRIJEME HAZRETI SEJJIDA MUHAMEDA RAŠIDA
Sejjid Muhammed Rašid, kuddise sirruh, nastavio je sa iršadom u Menzilu nakon preseljenja njegovog oca šejha sejjida Abdulhakima Elhusejnija 1972. godine, pa sve do svog preseljenja, 1993. godine.
Svoju mladost je također proveo u stjecanju znanja i hizmetu u dergjahu svoga oca. Nakon što je Gavs-i Kasrevi, od kojeg je 1968. dobio hilafet, preselio na ahiret, Sejda i Menzil su se počeli spominjati zajedno. U vremenu političkih previranja i nemira, on je u jednom dergjahu okupio ljude sa četiri strane Turske za jednom sofrom i u jednom safu. Prevazišao je dotadašnje granice iršada i proširio ih na cijeli svijet.
Iz dana u dan povećavao se broj njegovih murida, onih koji ga vole i posjećuju. Nakon vojnog udara 12. septembra, u periodu 1983-1986. bio je u zatvoru, prvo na otoku Gokčeada, a zatim u Ankari. 1986. godine se vratio u Menzil i nastavio sa iršadom. Preselio je 22. oktobra 1993. godine, u petak, u bolnici Univerziteta Hadžetepe, u Ankari. U Menzilu je sahranjen pored svoga oca Gavs-i Kasrevija, kuddise sirruh.
Munara koja je sagrađena u vrijeme sejjida Muhammeda Rašida, kuddise sirruh, i danas je dio džamije u Menzilu kojoj su dodane još dvije visoke munare. Te tri munare su se srušile prilikom zemljotresa u Kahramanmarašu, 6. februara 2023, te se radi na njihovoj popravci.
Sejda Muhammed Rašid Elhusejni se nakon završene škole i odsluženog vojnog roka posvetio hizmetu u dergjahu svog oca. Gradnju i aktivnosti koje su započete nakon što se 1971. godine, sa svojim ocem, doselio u Menzil, stavio je u prvi plan, te je svojim trudom i požrtvovanošću plijenio pažnju ljudi. Njegov otac je tražio da se u poslovima u selu Menzil daje prednost njegovim odlukama. Govorio bi: „Radite onako kako kaže Muhammed Rašid.“ Te riječi šejha sejjida Abdulhakima Elhusejnija, kuddise sirruh, prenijeli su mnogi ljudi koji su svjedočili tom vremenu.
Tako je sejjid Muhammed Rašid, kuddise sirruh, koji će narednih dvadeset godina, 1972-1993, izvršavati dužnost iršada, dobio priliku da lično unaprijedi selo Menzil. Čak je, uz dozvolu svoga oca, promijenio određene projekte arhitekata i inžinjera. A mudrost tih promjena vremenom je shvaćena. Svojom pronicljivošću, Sejda je predvidio da će u Menzil dolaziti mnogo više posjetitelja nego što se pretpostavljalo.
MENZIL ZA VRIJEME HAZRETI GAVSA
Hazreti Gavs-i Sani šejh sejjid Abdulbaki Elhusejni je tokom svog života uvijek pridavao veliku važnost slijeđenju sadat-i kirama (plemeniti prvaci), a naročito svoga oca i starijeg brata. Na svojim sohbetima je često govorio o njima. Čak bi onima koji bi došli da ga posjete govorio: „Nemojte dolaziti radi mene, već radi sadat-i kirama.“ Poslove gradnje i unapređenja koje je naslijedio od sejda Muhammeda Rašida, doveo je na nivo potpuno druge dimenzije. Menzil je prošao kroz veliku obnovu. Postao je mnogo više od sela, postao je primjer gradnje modernog kompleksa.
Hazreti Gavs-i Sani je nekoliko puta nadogradio menzilsku džamiju. Sagradio je kompleks Sejjid Abdulhakim Elhusejni, koji danas zadivljuje posjetitelje. Taj kompleks danas služi kao medresa. U okviru tih velikih graditeljskih aktivnosti u periodu 2019-2023, Menzil je postao mjesto kakvo je danas.
MJESTO ZIJARETA – MENZIL
Menzil je mjesto zijareta, posjete. U to selo, već pola stoljeća, dolaze gosti iz svih krajeva Turske i svijeta. Otkako se šejh sejjid Abdulhakim Elhusejni, kuddise sirruh, preselio ovdje, Menzil je uređen u svrhu zijareta i za one koji dolaze da ga posjete.
Ukoliko ukratko sagledamo šta to sve ima u Menzilu, uvidjet ćemo da je u središtu džamija. Njegovi glavni elementi su Merkad, musafirhana, abdesthane, čorbahane, bezistan, trg znanja, dvorišta, zgrada udruženja, zajednički ulaz i ženski dio. Dio koji obuhvata sve nabrojano u potpunosti, naziva se dijelom koji se zijareti. U Menzilu se zijaret realizuje upravo na tom području.
DŽAMIJA
Menzilska džamija se sastoji od dva dijela, zimskog i ljetnog dijela. Takav način raspodjele nastao je iz jednog dijela koji je postojao u vrijeme sejjida Muhammeda Rašida, kuddise sirruh. U to vrijeme, 1970ih godina, zimi je bilo teško ugrijati džamiju. A budući da su mogućnosti bile ograničene, džamija je podijeljena na dva dijela. Tako se u zatvorenom dijelu zimi ložila vatra, a otvoreni dio se koristio ljeti. Tako su nastali nazivi „zimska džamija“ i „ljetna džamija“. Iako su se okolnosti poboljšale kasnijom nadogradnjom i unapređenjima, ti nazivi su i dalje ostali u upotrebi.
Zimska džamija i ljetna džamija su jedna uz drugu. A unutrašnje dvorište okruženo je trjemovima. Vanjska avlija vodi ka trgu znanja, bezistanu i velikom portalu. Iz dvorišta ljetne džamije ulazi se u dvorište zimske džamije. Sva kubeta su napravljena u skladu sa zimskom džamijom. Radi se o jednom velikom kubetu i četiri mala drvena kubeta. Ta drvena kubeta mogu se na daljinski po potrebi otvoriti i zatvoriti.
Taj sistem otvaranja i zatvaranja, od svih džamija i mesdžida svijeta, postoji jedino u Mesdžid-i Nebeviju i u menzilskoj ljetnoj džamiji. Kako safovi ne bi bili podijeljeni stubovima, umjesto unutrašnjih glavnih stubova koji bi nosili kube, potpora je u zidovima koji su istovremeno postali džamijski stubovi. Ti stubovi su povezani međusobno ogromnim gredama, kubeta i tavan su postavljeni na tim gredama. Svi ti radovi su urađeni na zahtjev šejha sejjida Abdulbakija Elhusejnija, kuddise sirruh, koji je od arhitekata tražio da paze na to da se safovi ne dijele. Čvrstoća tih građevina pokazala se prilikom zemljotresa 6. februara 2023.
MEDRESA
Gdje god je duže boravio, šejh sejjid Abdulbaki Elhusejni, kuddise sirruh, pridavao je veliku važnost tome da uvijek postoji po jedan medžlis znanja. Bavio se izgradnjom i unapređenjem mnogih medresa. S namjerom hizmeta ilimu koji je tom velikom evliji ostavljen u miraz, 2015. godine je započeta izgradnja zgrada Rašidijje i Husejnijje, u okviru kompleksa Sejjid Abdulhakim Elhusejni, te je njihova gradnja završena 2017. godine. Kompleks Sejjid Abdulhakim Elhusejni izgrađen je po uzoru na našu tradiciju izgradnje medresa, naročito po uzoru na medrese Transoksanije i Anadolije. Pored toga, uzimajući u obzir današnje arhitektonske pristupe, opću arhitekturu Menzila te savremene potrebe unutar naučnih aktivnosti, medresa je sagrađena i u savremenom i novom stilu.
Još od vremena izgradnje medresa Nizamija, veliki portal i dvije munare uz njega, simboliziraju dva velika akaidska mezheba u okviru Ehl-i Sunneta, ešarijski i maturidijski. Uz to, veliko džamijsko kube simbolizira tevhid, srednje kube iznad mesdžida simbolizira Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, četiri kubeta oko velikog kubeta simboliziraju četvoricu halifa i četiri mezheba, petnaest malih kubeta simbolizira sadat-i kiram, a dvanaest malih kubeta koji okružuju avliju simboliziraju dvanaest nauka. Pored toga, kubeta zgrade Rašidijje, kada se gleda iz ptičje perspektive, nalikuju na čovjeka koji čini sedždu u smjeru kible.
MERKAD
Kada je osnivač Menzila, hazreti Gavs-i Kasrevi preselio na ahiret 1972. godine, razmišljalo se o tome gdje će biti ukopan. Jer, postojala je mogućnost da bude ukopan na raznim mjestima u Menzilu. Na to je sejjid Muhammed Rašid, kuddise sirruh, upitao da li postoji neki išaret vezan za mjesto izgradnje Merkada. Nakon što je saznao da je Gavs-i Kasrevi jedne prilike sjedivši ispod hrasta rekao: „Ne bih mijenjao sjenku ovog drveta za cijeli svijet“, odlučio je da Merkad bude baš pored tog drveta hrasta. To drvo se može vidjeti na starim slikama. Međutim, vremenom se sasušilo. Danas se pored velikog ulaza u Merkad nalaze stabla hrasta nastala od sjemena tog istog drveta.
Prvo kube u Menzilu sagrađeno je u periodu 1993-1995, kada se vršila i nadogradnja Merkada. Do tada džamija nije imala kube niti je u selu postojalo bilo kakvo drugo kube. Što se tiče ulaza u Merkad, takapijajeočuvana,međutimvremenom je popravljana te su njeni ukrasi obnavljani. Prilikom posljednje nadogradnje Merkada, 2010-2013, na ulaz je dodat veliki portal sa kubetom.
NATKRIVENA ČARŠIJA – BEZISTAN
U našoj arhitektonskoj tradiciji, među kompleksima građevina, uvijek su se nalazili bezistani. Bezistani su se uglavnom sastojali od uvakufljenih radnji namijenjenih za zadovoljenje potreba građevina oko bezistana, a koji su se izdavali trgovcima. Tako je bezistan, od samog početka, mjesto bereketa zahvaljujući namjeri s kojom je pravljen. U skladu sa tom tradicijom, i u Menzilu je sagrađen bezistan.
U menzilskom bezistanu nalazi se mali prolaz sa četiri trijema. Nakon što se popne uz stepenice i prođe kroz taj prolaz, tu se nalazi ulaz u bezistan. Tu se nalaze radnje u kojima posjetitelji mogu kupiti ono što im je potrebno kao i ono što bi mogli nekome pokloniti. Uz to, u bezistanu se nalaze i restoran, slastičarna te čajdžinica.
KOMPLEKS BUHARA
Selo Menzil se posjećuje već duže od pola stoljeća. U tom periodu uvijek su bili očuvani suštinski elementi zijareta: tevba, davanje prisege i posjeta muršidu. Uvjeti posjete i mogućnosti koje Menzil nudi, vremenom su se prirodno mijenjali. Jedna od tih promjena je i gradnja kompleksa Buhara, 2018. godine.
Cilj osnivanja kompleksa stanova Buhara jeste to da se posjetiteljima olakša boravak. A naročito onima koji dolaze porodično. Musafirhana koja se nalazi na donjim spratovima menzilske džamije svakako pruža mogućnost besplatnog boravka. Ista mogućnost postoji i u ženskom dijelu. Međutim, kako bi se zadovoljila potražnja posjetitelja koji dolaze porodično da budu zajedno smješteni, sagrađen je kompleks stanova Buhara.
Kompleks stanova Buhara zasniva se na principu vremenski ograničenog vlasništva nad stanom i nudi stanove veličina 2+1 i 3+1. Vremenski ograničeni vlasnici stana u određenom periodu godine borave u svome stanu. A oni koji nisu kupili ograničeno vlasništvo ili koji žele tu boraviti u različitim periodima, mogu unajmiti apartmane na dan ili sedmicu. Ovdje se pružaju mnoge mogućnosti za ugodan boravak žena i djece. U kompleksu se pruža besplatna mogućnost čestog prijevoza do Menzila, počevši od linija koje voze na svih pet namaskih vremena.
Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
