Muharrem je Allahov, dž.š., mjesec (Šehrullahi muharem) u kojem On obilno spušta Svoj rahmet, bereket, fejz i mnoge druge blagodati.
Deseti dan mjeseca muharrema je Dan ašure. U njemu je Uzvišeni Allah svojim poslanicima dao razne počasti i uzdigao njihove stepene. Post u ovom danu ima veliku vrijednost. Tako je Poslanik, s.a.v.s., istakao: “Najbolji, najvredniji post, nakon mjeseca ramazana, jeste post u mjesecu muharremu. Najvredniji namaz, nakon farz namaza, jeste noćni namaz.” (Muslim)
U drugom hadisu se kaže:
“Ako ćeš postiti nafilu, posti u mjesecu muharremu jer to je Allahov mjesec. U njemu ima jedan dan u kojem je Allah primio dovu jednom od naroda prijašnjih. U tom danu On oprašta grijehe onima koji se kaju.” (Tirmizi)
Na Dan ašure su se desili mnogi značajni događaji u historiji islama. Neki od njih su:
– Stvaranje meleka i stvaranje Džebraila, a.s.
– Stvaranje nebeskog svoda (zvijezda i planeta), stvaranje planina i mora i prvo spuštanje kiše na zemlju.
– Stvaranje Adema, a.s., njegov ulazak u džennet i primanje njegove tobe poslije.
– Uzdizanje Idrisa, a.s., na nebesa.
– Pristajanje Nuhove lađe na obalu.
– Rađanje Ibrahima, a.s., i njegovo spašavanje od Nemrudove vatre.
– Odcijepljenje dijela mora u kojem je bio Musa, a.s., i njegov narod i potapanje Faraona i njegovih vojnika.
– Ozdravljenje Ejuba, a.s.
– Izlazak Junusa, a.s., iz stomaka ribe.
– Primanje hz. Dvudove tobe.
– Davanje carstva Sulejmanu, a.s.
– Izlazak Jusufa, a.s., iz bunara.
– Jakubovo otvaranje očiju i ponovno viđenje.
– Uzdizanje hz. Isaa na nebeski svod.
– Ubistvo hz. Husejna.
– Sudnji dan će se desiti na dan Ašure, u petak. (Sahih-i Muslim Šerhi)
Običaj kuhanja jela ašure
Hz. Nuh, a.s., i vjernici koji su se zajedno sa njim ukrcali na lađu, su desetog dana mjeseca muharrema pristali na kopno živi i zdravi.
Hz. Nuh je u znak zahvalnosti Gospodaru svjetova postio taj dan i vjernicima naredio da poste. Kad se približilo vrijeme iftara, hz. Nuh je rekao svojim sljedbenicima da svako od njih donese ono šta ima.
Neko je donio šaku pšenice, neko mrkvu, neko malo riže, neko nešto drugo. Skupiše tako sedam različitih namirnica, koje je Hz. Nuh, a.s., pomiješao i napravio ukusno jelo. Sa tim jelom se iftariše i svi se od njega zasitiše. S obzirom da je to bilo jelo koje su jeli na dan kada su spašeni, nazvali su ga ‘selamet jelo’.
To je ujedno bilo i prvo jelo koje je napravljeno nakon potopa, i prema predaji, još od tog vremena nosi naziv ašura.
Običaj pripreme ašure u ovom mjesecu se toliko ukorijenio među muslimanima da su ovaj mjesec još nazvali i ‘mjesec ašure’.
Post na Dan ašure
I prije nego što je ramazanski post učinjen farzom, naš voljeni Poslanik, s.a.v.s., je postio Dan ašure.
Čak su i mušrici su znali za vrijednost ovog dana, te su ga i oni provodili u postu.
Kada je Poslanik, s.a.v.s., učinio hidžru u Medinu, vidio je da Jevreji u Medini poste na Dan ašure. Upitao ih je zbog čega to rade, a oni su odgovorili:
“Na današnji dan hz. Musa je spašen od Faraonovog zla, mi zbog toga danas postimo u znak zahvalnosti Gospodaru.”
Tada Poslanik, s.a.v.s., reče: “Mi smo preči da slijedimo Musaa, nego vi.”
Tada naredio svim ashabima da poste. Čak i je onima koji su do tog trenutka već bili nešto pojeli ili popili naredio da od tog momenta više ne jedu i ne piju do akšama. Toliko je insistirao na tome da je poslao glasnika da to obznani po cijeloj Medini.
U drugoj predaji se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Poslanici prije mene su postili na Dan ašure, pa postite i vi.”
Pred kraj života je rekao: “Ako bi mi Allah Teala dozvolio da živim i sljedeću godinu, uistinu bi proveo u postu deveti i deseti dan muharrema.” (Muslim)
Međutim, Poslanik, s.a.v.s., je preselio svome Rabbu prije nego što je došao mjesec muharrem.
Poslanik, s.a.v.s., u mjesecu muharremu nije običavao postiti nijedan dan osim na Dan ašure, ali je u hadisima preporučio da se poste i deveti i jedanaesti dan muharrema:
“Postite dan prije Ašure (deveti muharrem) i dan poslije Dana ašure (jedanaesti muharrem), i tako učinite suprotno običaju Jevreja.” (Bejhaki)
Iz hadisa se razumije da je lijepo postiti ili deveti i deseti muharrem ili deseti i jedanaesti muharrem i tako izbjeći sličnost sa Jevrejima.
Poslanik, s.a.v.s., je također rekao: “Ko posti na Dan ašure, opraštaju mu se grijesi za jednu godinu.” (Muslim)
U drugom hadisu stoji: “Ko posti na Dan ašure, imat će sevape za svaku nafilu post u toj godini koju nije postio.” (Dejlemi)
Jedan od ashaba je rekao: “Mi smo na Dan ašure čak i djecu zaigravali igračkama sve do akšama, samo da bi ispostili taj dan.”
Dan ašure je u mjesecu muharremu, jednom od četiri sveta mjeseca u kojima post ima veliku vrijednost.
U predaji stoji: “Ko bude postio na Dan ašure, imat će nagradu kao da je obavio hiljadu puta hadždž (nafilu), kao da je obavio hiljadu umri i bit će mu dati sevapi od deset hiljada šehida. Ko na Dan ašure pripremi iftar jednom vjerniku postaču, kao da je cijelom ummetu pripremio iftar.”
Drugo što treba učiniti na taj dan jeste obaviti kupovinu i unijeti nešto u kuću. Ko tako uradi, cijela godina bit će mu bereketna.
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Ko na Dan ašure bude velikodušan prema porodici i obilno ih počasti, Allah će njega u toku godine obilno darivati; povećat će mu opskrbu.” (Bejhaki)
Sufjan Sevri, r.ah., je rekao: “Mi smo ovo isprobali i uvjerili se da je uistinu tako.” Zatim, treba koliko je moguće činiti dobročinstvo i udjeliti sadaku.
Abdullah b. Amr. b. As, r.a., je rekao: “Ko posti na Dan ašure, kao da je postio cijelu godinu. Ko na Dan ašure udjeli sadaku, kao da je cijelu godinu sadaku davao.”
Potom, lijepo je klanjati barem dva rekata namaza i doviti za hidajet i selamet ovog ummeta. Ibadet koji se najviše preporučuje na Dan ašure jeste dova, jer je Uzvišeni Allah tog dana mnogim poslanicima primio dovu.
Na Dan ašure se desio i nemili dođaj Kerbela.
Desetog muharrema, 61. godine po hidžri, hz. Husejn je ubijen u 55. godini života. Ovaj je strahoviti događaj Poslanik, s.a.v.s., najavio još pola stoljeća prije. Hazreti Husejn je na drugi svijet je otišao kao šehid i postigao najviše mertebe. A Allah će zalimima presuditi onako kako su zaslužili, u to nema nikakve sumnje. Prirodno je i normalno da sjećanje na ovaj događaj rastužuje svakog vjernika. Međutim, nije ispravno izgubiti mjeru i izaći iz ravnoteže. Nijedan vjernik ne smije dozvoliti da ga emocije odvedu u bid’at.
Ovdje je još bitno napomenuti da praksa “držanja žalosti” u ovom periodu, zbog događaja koji se desio na Kerbeli, nije u skladu sa vjerovanjem ehli sunneta.
Molimo Allaha da nas bereketom Sadata učini od onih koji će znati vrijednost Dana ašure i drugih mubarek dana i noći, i molimo Ga da nam omogući da ih oživimo i provedemo onako kako dolikuje i tako postignemo njegovo zadovoljstvo. Amin!
Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
