Putnik Hakku treba nastojati da za vrijeme zikra postigne stanje potpunog hudura (srčana budnost) sa Uzvišenim Allahom. U njegovom srcu ne smiju postojati naklonost i muhabbet niti prema jednom stvorenju mimo Allaha, dž.š. Treba spriječiti dunjalučke misli koje mu se motaju po srcu, i treba nastojati da postigne svjesnost u zikru i dosegne njegovu tajnu (sirr). Neprestano treba biti usredotočen na srce i Voljenoga u njemu. Šah Nakšibend, k.s, je smatrao da je za murida važnije i preče da u zikru nastoji ostvariti pribranost srca i vezu sa Uzvišenim Allahom kojeg spominje, nego da svoju pažnju usmjerava na broj zikra.
Riječ “vukuf” ima značenja poput “stati, znati, utjecati se”. U tesavvufu znači salikovo (putnik Hakku) pažljivo i istrajno potenciranje na određenim stvarima, koncentrisanje na njih i praćenje sa velikom pažnjom.
Prema nakšibendijskom shvatanju vukuf-i kalbi je jedan od tri izuzetno važna principa. Zajedno sa rabitom, zikrom, murakabom, te principima hifz-i nisbet i sahbet-i šejh, spada među šest temeljnih načela nakšibendijskoga puta. Kada salik dođe u stanje da se oslobodi svih vrsta veza, svih vrsta misli i shvatanja – onoga što zna, što razmišlja i što mu kroz srce prolazi; kada se oslobodi mašte i osjećaja, i usmjeri se svome srcu potpunim tevedžuhom; potom pogled svoga besireta koncentriše na hakikat svoga srca, te u tom stanju čeka manifestacije božanskih tajni u njemu, to stanje se naziva vukuf-i kalbi.
Vladati se po principu vukuf-i kalbi znači biti svjestan svoga srca, tj. biti svjestan stanja svoga srca i činiti murakabu. Uzvišeni Allah gleda u srce Svoga roba i u njemu se manifestuje. Osim toga, veza između roba i Rabba moguća je samo putem srca.
Predvodnici na putu tesavvufa, kjamil muršidi, postavili su određene usule (pravila) i metode, koje putnici Hakku trebaju primjenjivati, da bi stigli do svoga cilja. Svi ti usuli i metode preuzeti su iz časnih ajeta, hadisa i manevijskih (duhovnih) iskustava alima. Duhovno putovanje koje se naziva još i sejr-i suluk, rezultirat će vuslatom (stizanje u Allahovu, dž.š., blizinu), samo ukoliko putnik bude postupao u skladu sa tim metodama i usulom. Poznata je izreka: “Bez usula nema vusula.” , tj. ukoliko se ne postupa u skladu sa usulom, ne može se stići do cilja.
Naši tesavvufski alimi kazali su kako princip vukuf-i kalbi ima dvojako značenje. Prvo značenje je “jad dašt”, kao jedan od jedanaest usula. To znači, uvijek i na svakom mjestu biti zajedno sa Allahom, dž.š., putem svijesti i zevka, i nikada ne biti u gafletu spram Uzvišenog Allaha. To stanje je stanje onih koji su na putu tesavvufa stigli do kraja. Naziva se još i stanje “muntehi”, što znači “onaj koji je upotpunio svoj zadatak”.
U drugom značenju, princip vukuf-i kalbi podrazumijeva muridovo usmjeravanje ka dubinama svoga srca potpunim tevedždžuhom, i oslobađanje od svih vrsta misli i prisjećanja. Uzvišeni Allah, kojeg nebesa i Zemlja ne mogu obuhvatiti, manifestuje se u srcu vjernika. Dakle, dok se murid bavi svakodnevnim poslovima, njegovo manevijsko srce je zauzeto promišljanjem, i taj hal (stanje) treba zadržati naročito za vrijeme zikra i rabite. Murid koji uspije postići vukuf-i kalbi u ovom drugom opisanom značenju, to će ga dovesti do stanja opisanog u prvom značenju i postići će stanje Allahove, dž.š, blizine.
Jedan od velikana koji je u duhovnom smislu oživio naše stoljeće, Gavs-i Bilvanisi sejjid Abdulhakim el-Husejni, k.s, sljedećim riječima objašnjava način na koji se srce treba usmjeriti Uzvišenom Allahu:
“Tevedždžuh znači usmjeravanje srca ka Uzvišenom Allahu. Kao što je poznato, u čovjeku postoji sultani kalb koji je zadužen za spoznaju Uzvišenog Allaha. Taj kalb (srce) je dvostran – jednom stranom je okrenut ka ‘alemu ‘l-emru’, a drugom stranom ka ‘alemu ‘l-halku’.
U zavisnosti od toga na koju stranu se srce u potpunosti okrene, ono i vidi ono što se dešava na toj strani. Stoga, mi svoja srca trebamo okrenuti Allahu, dž.š, sve dok se posredstvom toga u njima ne pojavi zikr i fikr.
Zahvaljujući zikru i fikru, čovjek svoje srce može očistiti od ispraznih iluzija, uobrazilje, vesvesa, i svake vrste sumnje. Znajte da se srce koje se usmjeri ka halku (stvorenja) udaljava od Uzvišenog Hakka. A u srcu koje se usmjeri Uzvišenom Hakku, otvara se božanski prozor, kroz koji ulaze zrake sunca božanskog fejza. Onaj u čijem srcu se otvori takav prozor biva počašćen nimetom da može znati i vidjeti mnoge stvari, ma gdje one bile, na istoku i na zapadu.
Na primjer, ako biste napravili kuću bez prozora, u tu kuću ne bi mogle ulaziti sunčeve zrake. A kada biste još zatvorili i vrata kuće, onda bi za one koji u njoj žive život postao nemoguć.
Isto tako, i čovjekovo srce je smješteno u kući zvanoj tijelo. Ako vi na tom srcu ne otvorite božanski prozor, onda će zajedno sa sultanom tijela – srcem, umrijeti i njegovi veziri sa desne i lijeve strane, a to su akl-i selim i nefs-i mulhima. Umrijet će, jer će ostati bez zikra.
Ako se na srcu otvori prozor, ono će oživjeti fejzom Uzvišenog Hakka. U protivnom, bit će lišeno božanskog fejza.
Razmislite, sve što se desilo ovome narodu, desilo se zbog gafleta. Šah-i Hazne, k.s, bi često govorio: ‘Ne postoji gora bolest od gafleta.’ Koji god problem koga zadesi, zadesio ga je zbog toga što je bio u gafletu spram zamki svoga nefsa.
Ako neko nije u stanju, ne može se izbaviti iz gafleta, neka pazi na edeb. Neka drži pod kontrolom svoj nefs razmišljajući: ‘Moj Gospodar me vidi u svakom trenutku i na svakom mjestu.’ Čak i ako ste u stanju džunupluka, neka vaša srca čine zikr ‘Allah, Allah…’
Razmislite, kada sultani osvoje neko mjesto, oni najprije pokore i ponize uglednike toga mjesta. Vi zamislite svoje srce kao grad, a zikr kao sultana. Kada sultan, tj. zikr osvoji grad, tj. srce, on najprije eliminiše gaflet, vesvese i ostale isprazne stvari. Osim toga, ukoliko čovjek bude pazio na tajne i javne edebe, njegovo srce će se probuditi, te će iz njega nestati gafleta.”
Abdullaha Dihlevija, k.s, su upitali: “Koji su to farzi u nakšibendijskom tarikatu?” Odgovorio je: “Na ovom putu postoje dva farza. Jedan od njih je vukuf-i kalbi, a drugi je nigahdašt-i havatir.”
Neki čovjek se jednog dana Mevlani Džamiju, k.s, obrati riječima: “Podučite me nečemu, pa da do kraja života budem zauzet time.” Mevlana Džami, k.s, mu dade sljedeći savjet: “Slično pitanje su upitali i našega prvaka Mevlanu Sa’dettina. On je stavio svoju mubarek ruku na lijevu stranu grudi i pokazujući na srce rekao: ‘Ovime se pozabavi!… To je ono što trebaš raditi’!” Dakle, želio je reći: “Budite ustrajni sa principom vukuf-i kalbi u svome zikru.”
Hadžegani – velikani ovoga puta, a naročito Muhammed Behauddin, k.s, pridavali su veliki značaj principu vukuf-i kalbi. Štaviše, Imam Rabbani, k.s, je muridima na koje zikr nije ostavljao utjecaj, naređivao vukuf-i kalbi. Prema tome, vukuf-i kalbi će zasigurno rezultirati zikrom koji će imati utjecaja na srce. Tesavvufski alimi čak kažu da princip vukuf-i kalbi dovodi murida do stanja gajbeta (poništavanje svoga jastva), a stanje gajbeta opet vodi do stanja fenaa (gubljenje svoga postojanja u apsolutnom postojanju Uzvišenog Allaha).
Sve navedeno ukazuje na činjenicu da princip vukuf-i kalbi ima veoma značajno mjesto na putu tesavvufa. Međutim, jako je važno naglasiti još jednu stvar, a to je da murid, zajedno sa principom vukuf-i kalbi, mora paziti i na ostala tarikatska zaduženja, ibadete i ostala djela pokornosti. Dakle, princip vukuf-i kalbi ide zajedno sa ibadetima, a ibadeti idu zajedno sa principom vukuf-i kalbi. U suprotnom, bit će onako kako je kazao Gavs-i Azam Abdulhakim el-Husejni, k.s: “Ibadet bez vukuf-i kalba je tijelo bez ruha, a vukuf-i kalbi bez ibadeta je ruh bez tijela.”
Čuvanje budnosti srca
Najvažniji posao, zadatak kojem moramo posvetiti veliku pažnju, jeste buđenje srca iz gafleta. U trenutku kada nijetimo određeni ibadet, naša srca trebaju biti budna, trebaju znati radi koga čine taj ibadet. Toliko hušua (skrušenost) traži se od svakoga vjernika. Međutim, arifi su kazali da trebamo ustrajati sa zikrom i sa namazom, pa makar ih činili i u gafletu. Takav zikr i takav namaz, bolji su nego potpuno ostavljanje zikra i namaza, jer, u trenucima dok ih obavljamo, tijelo nije u grijehu, nego je zauzeto činjenjem dobrih djela, pa makar to bilo i na stepenu taklida. Ali, dok ustrajavamo u zikru i namazu, trebamo činiti istigfar zbog gafleta, trebamo biti tužni zbog takvoga stanja i ne smijemo se pomiriti sa njim. Trebamo tražiti pomoć od Allaha, dž.š., i dovu Njegovih dobrih robova, kako bismo se oslobodili tog gafleta.
Neki od Allahovih, dž.š, dostova su kazali: “Čuvao sam svoje srce od svega što je strano Allahovom uzvišenom Zatu. A moje srce mene još uvijek čuva.”
Stanje ihsana
Čovjek u svakom trenutku treba znati u kakvom je stanju njegovo srce, kome i čemu je usmjereno. Arifi to nazivaju murakabom. Murakaba, dakle, znači neprestano nadziranje srca; stanje hudura sa Allahom, dž.š; i čuvanje edeba.
Allahov Poslanik, s.a.v.s, je, kao cilj robovanja za svakog vjernika, definisao stanje ihsana. A ihsan je stanje takve čistoće i iskrenost srca, da čovjek robuje Allahu, dž.š, kao da Ga vidi.
Alimi su kazali kako su vjernici u tri stanja, između gafleta i mušahede, robuju Uzvišenom Allahu. Najviši stepen je onaj u kome se srce očistilo od gafleta i grijeha, te postiglo takvu čistoću da Robuje Allahu, dž.š., kao da Ga vidi. To stanje se naziva mekam mušahede. Stepen ispod opisanog je stanje u kojem rob pouzdano (jekinen) zna da ga Uzvišeni Allah u svakom trenutku gleda, te shodno tome i postupa. To stanje se naziva mekam murakabe. Najniži nivo robovanja je stanje taklida (oponašanje). To je stanje onih koji su uzvjerovali i primili islam, ali nisu još dostigli jedan od dva prethodno opisana mekama. Nažalost, većina muslimana se zadovoljila tim stanjem.
Veliki evlija Džunejd Bagdadi, k.s, sljedećim riječima opisuje način na koji se on usmjerio Voljenom u svome srcu:
“Po pitanju murakabe naučio sam veliku lekciju od mačke. Jedanput sam posmatrao jednu mačku koja je lovila miša. Miš je pobjegao u rupu, a ona je stala pored rupe, spremno čekajući da ga ulovi. Svim bićem se usredotočila na rupu, i to tako da joj se niti jedna dlaka nije mrdala. Ništa drugo nije moglo privući njenu pažnju. Ja sam zapanjeno posmatrao. U tom trenutku mi je došlo ovakvo nadahnuće od Uzvišenog Allaha: ‘O Moj robe, niskoga himmeta. Kažeš da Mene tražiš, a Ja kao tvoj cilj nisam manje vrijedan od miša. Stoga, nemoj ni ti, u traženju Mene i Moga zadovoljstva, pokazivati manju želju i trud od one mačke!’ Nakon tog upozorenja dobio sam snagu, ozbiljno sam započeo sa murakabom i usmjerio se svome srcu. Na svakom mjestu i u svakom poslu prigrlio sam zikr i tražio zadovoljstvo Uzvišenog Allaha.”
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
