Jedan od velikih ashaba Ibn Abbas, r.a., cijeli svoj život je proveo podučavajući i tumačeći Kur’an-i Kerim. Iz tog su mu razloga kasnije generacije dale nadimak ‘Sultan svih mufessira’.
Bio je čovjek koji je uložio mnogo napora da bi nama približio način na koji je živjela prva i najhairnija generacija muslimana, jer su ashabi rasli i odgajani uz Pejgambera, a.s., te lično bili svjedoci spuštanja Objave. Cilj svakog od njih bio je da te ajete sprovede u život. I hz. Ibn Abbas je na taj način bio ‘živi Kur’an’.
Život proveden u podučavanju i objašnjavanju (tumačenju) Kur’an-i Kerima
Rodio se 3. godine prije Hidžre. Sin je Poslanikovog amidže, odnosno njegov amidžić. Kad je Poslanik, a.s., preselio na ahiret, on je imao 13 godina. Njegova tetka je bila Pejgamberova žena, a naša majka Mejmuna, r.a. Zahvaljujući svojim vrlinama dobio je mjesto u Poslanikovoj kući, što mu je omogućilo da se napaja direktno sa izvora.
Hz. Ibn Abbas, r.a., nam pripovijeda: ”Jednom sam donio vodu Pejgamberu, a.s., da uzme abdest. Nakon toga, njegova žena Mejmuna, r.a., mi je rekla da uradim to isto, ali ja sam se već ranije bio toga dosjetio. Kad je Pejgamber, a.s., saznao za to, proučio mi je sljedeću dovu: ‘Allahu moj, učini dubokim njegovo razumjevanje vjere i poduči ga Knjizi (Kur’anu)’.” (Buhari)
Možemo reći da se Ibn Abbasov život formirao upravo na taj način tj. u skladu sa Poslanikovom dovom. Budući da je cijeli svoj život podučavao druge Kur’anu, dobio je nadimak ‘Sultan svih mufessira’.
Kad god bi hz. Omer, r.a., išao na skupove i medžlise, uvijek bi sa sobom vodio i Hz. Ibn Abbasa, r.a. Jedne prilike ga stariji ashabi upitaše:
“O Omere, zašto ti stalno vodiš sa sobom ovog mladića? I mi imamo djecu njegovih godina, pa ih ne dovodimo sa sobom.” Da bi istakao njegovu prednost nad ostalim, Hz. Omer im se ovako obrati:
“Šta nam naš Gospodar poručuje ajetima sure Nasr: “Kada Allahova pomoć i pobjeda dođu, i vidiš ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze, ti veličaj Gospodara svoga hvaleći Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvjek pokajanje primao.” Neki ashabi ove ajete protumačiše kako nam je Gospodar naredio da se svi pokajemo nakon što smo osvojili Mekku. Neki nisu davali nikakav komentar.
Hz. Omer, r.a., se zatim okrenu Ibn Abbasu, r.a., i uputi mu isto pitanje, a on poče da govori:
“Allah Uzvišeni u ovim ajetima nas obavještava da se primakla smrt Njegovog Polanika i od njega traži da se pokaje (da učini teobu).” Ovim njegovim komentarom se pokazalo koliko je stvarno upućen u tumačenje Kur’ana.
Za vrijeme trajanja hz. Osmanovog, r.a., hilafeta, Ibn Abbas je različitim povodima išao van Arabijskog poluotoka. Išao je u Džurdzan, Taberistan, sjevernu Afriku, pa čak je dolazio i u Istanbul. Još jedna od njegovih osobenosti je i to da se nikada nije miješao u politiku. Iako je jedan period bio valija Basre, kasnije je to napustio na svoj lični zahtjev.
Ibn Abbas, r.a., je bio krajnje darežljiv i ugošćavao bi svakoga ko bi mu došao. Ko god mu je tražio zajam govorio bi: ”Ja ću i po tom pitanju slijediti sunnet Allahovog Poslanika, a.s.”, te bi davao i više nego što se tražilo.
Naučio sam pitati jezikom i shvatati srcem
Kad je bio upitan: “Kako si toliko toga naučio?” Odgovorio je: “Pitao sam jezikom, a srcem shvatao.” Upitan za tumačenje 18. ajeta sure Bekare “Gluhi, nijemi i slijepi su, nikako da se osvijeste”, rekao je: “Oni neće da čuju za pravi put, neće da ga vide i neće o njemu da razmišljaju.”
Jedne prilike na nekom skupu ashabi su raspravljali koja je to noć Lejletu’l-kadr, pa nikako nisu mogli da se usaglase. Na tom skupu se nalazio i Ibn Abbas, ali on ništa nije govorio. Ne došavši do rezultata, upitaše njega, te im on ovako odgovori:
“Allah je Jedan i voli jednoću. Učinio je da sedmica ima sedam dana. Čovjeka i njegovu opskrbu je stvorio od sedam stvari. Učinio je da Fatiha ima sedam ajeta. U Kur’anu je zabranio da se ženi sa sedmero od familije. Podijelio je nasljedstvo na sedam dijelova, naredio je da sedždu činimo sa sedam dijelova tijela. Naredio je da se između Safe i Merve trči sedam puta, da se šejtan, l.a., gađa sa sedam kamenčića. Prema tome, želim vam reći da je Lejletu’l- kadr u zadnjih sedam dana mjeseca ramazana.”
Jedne prilike je rekao: “Ljudi su prolaznici na ovom dunjaluku, zato ne budite samo ljudi kao stvorenja nego spoznajte svrhu svog postojanja.”
Također je rekao i ovo: “Doći će takvo vrijeme da među ljudima neće ostati nijedan čovjek zdravog razuma.”
U zadnjim godinama svog života je oslijepio, a preselio je na ahiret u Tajifu u sedamdesetoj godini života. Dženazu namaz mu je klanjao Muhammed, sin hz. Alije, r.a. U govoru poslije namaza, obratio se prisutnima plačući: ”Evo upravo je nestala jedna zgrada znanja.”
Tefsir je nauka koja nam tumači, razjašnjava i objašnjava Allahov, dž.š., govor. Koliko god može čovjek treba ulagati truda da proučava Kur’an, kako bi znao šta mu to poručuje Njegov Gospodar kroz Svoj govor.
Poslije Pejgambera, a.s., najveću ulogu na polju tumačenja Kur’ana su imali ashabi. U tome ispred svih prednjači Ibn Abbas, r.a. Zbog toga je u kasnijim periodima prozvan ‘Sultan svih mufessira’. Pošto je ‘pio direktno sa Izvora’, nije ni čudo što je dobio takav naziv. Allah bio zadovoljan s njim.
Riječi hz. Omera, r.a., o Ibn Abbasu, r.a.: “On je bio onaj koji je najbolje razumijevao Kur’an-i Kerim među ovim ummetom.” (Ne znam zašto su upotrijebili prošlo vrijeme, jer ispada kao da je hz Omer nadživio hz Ibn Abbasa, r.a., što nije slučaj, jer je Omer preselio 23. god. po Hidžri, a Ibn Abbas 68. god./h., tako da je bolje da ove riječi izostavimo.)
Riječi Hz. Alije, r.a., o Ibn Abbasu, r.a.: “Kao da je gledao iza perde u gajb dok bi nam tumačio Kur’an.”
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?