U časnom ajetu se kaže:
„I hranu su davali – mada su je i sami željeli – siromahu i siročetu i sužnju. Mi vas samo za Allahovu ljubav hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo! Mi se Gospodara našeg bojimo, onog Dana kada će lica smrknuta i namrgođena biti. I njih će Allah strahote toga Dana sačuvati i blaženstvo i radost im darovati.“ (El-Insan, 8-11)
Siroče ili jetim je dijete koje prije punoljetstva ostane bez oca. Period prije punoljetstva je period u kojem se dijete ne može brinuti o sebi samom i potrebno je da bude pod nečijom zaštitom, starateljstvom i usmjeravanjem. Zbog toga što su te stvari obaveze sa kojima je zadužen otac, pri definiciji jetima gubitak oca se uzima kao mjerilo.
Kako se treba ponašati prema jetimima
Naša vjera generalno naređuje milostivo i nježno ponašanje prema ljudima i životinjama. Čak savjetuje lijepo ponašanje i prema pripadnicima drugih vjera, te se preporučuje da na lijep i prijatan način pozivamo istini i pravoj vjeri.
Islam traži da se ni prema jednom Allahovom stvorenju ne postupa grubo i surovo, a posebno prema jetimima koji su izgubili majku i babu, koji su u svome životu ostali lišeni majčine nježnosti, očeve zaštite i nadzora. Uzvišeni Allah je nama, mu’minima, učino farzom da ih pazimo, da od srca, poput majke, babe, brata i sestre, pokažemo prema njima nježnost i ljubav.
Uzvišeni Allah u časnom ajetu ukazuje da su u predislamskom (džahilijetskom) dobu kafiri zanemarivali jetime, bili nepravedni prema njima i da nisu boravili sa njima, iako su se koristili njihovim (jetimskim) imecima, te da su takvi postupci kafira jako ružni. Uzvišeni Allah mu’minima naređuje da se pobrinu o dobrobiti i odgoju jetima, da ljepo upravljaju sa njihovom imovinom, da paze na njihova prava, da vode računa o njihovim interesima i da uvećavaju njihove prihode (koji su ostali od roditelja).
Voditi računa i paziti na dobrobiti jetima podrazumijeva: obrazovati ih, odgajati ih, saosjećati se sa njima, truditi se ublažiti i ukloniti njihovu tugu, kada se razbole liječiti ih, paziti na njihova prava (njihove hakove) i imovinu, ako je moguće, naravno na dozvoljen način, uvećavati je, truditi se zadovoljiti sve njihove duhovne i materijalne potrebe i čuvati ih od bijede i siromaštva. Prema njima se treba ponašati sa razmišljanjem i mišlju da su im potrebni majčinska nježnost i toplina i mir porodičnog doma. Trebamo ih uzeti u naše kuće, sa njima zajedno živjeti i paziti da sa njima zajedno jedemo i pijemo. Ne smijemo ih odvajati od naše rođene djece. Čak prema njima trebamo pokazati i više pažnje razmišljajući da oni nemaju svoje roditelje i da su lišeni roditeljske ljubavi i pažnje.
Ebu Lejs Semerkandi, rahmetullahi alejhi, je kazao:
„Hazreti Pejgamber, sallallahu alejhi ve sellem, je po glavi milovao jetime i prema njima lijepo postupao. Uzimajući to za primjer, tako je postupao i hazreti Omer ibn Hattab, radijallahu anhu.“ (Tenbihu-l-gafilin)
Časni Kur’an nas poziva da su čuvamo toga da zanemarimo jetime i da se potrudimo da popravimo njihovo stanje. U mnogim časnim ajetima jetimi su spomenuti kao osobe kojima treba dijeliti i dobročinstvo činiti. Stoga, postoje propisi – kojih smo se dužni pridržavati – o tome kako se prema nijma ponašati i kakao paziti na njihov hak (pravo).
Postoji predaja da će nezainteresovan (nepažljiv) odnos prema jetimima biti sebep umanjenju naše nafake i zapadanju u materijalne probleme. Neki misle da je pažnja prema jetimima žrtvovanje i stvar izbora, međutim, nismo svjesni i ne znamo da je to ustvari farz-i kifaje, a farz-i kifaje je obaveza koja se odnosi na cijelu zajednicu. To znači da je Uzvišeni Allah jetime ostavio ummetu u emanet i nas kao zajednici podvrgnuo tom ispitu.
Da se jedna takva obaveza ne bi prepuštala slučaju i da bi se ummet spasio od bolesti zanemarivanja jetima, još od vremena hazreti Omera, radijallahu anhu, u islamskim državama su osnivane i uspostavljane zvanične ustanove i vakufi za brigu o jetimima.
Fadileti dobročinstva prema jetimima
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao:
„Ko sa milošću pomiluje glavu jednog jetima, Allah toj osobi daje sevape koliko mu je ruka zahvatila kose, briše mu grijeha koliko mu je ruka zahvatila kose i podiže mu deredže koliko mu je ruka zahvatila kose.“ (Taberani, Tirmizi, Ahmed ibn Hanbel)
U drugom časnom hadisu se kaže:
„Jedan čovjek je došao Poslaniku, alejhi-s-selam, i požalio mu se na tvrdoću svoga srca. Poslanik, alejhi-s-selam, mu je kazao: ‘Ako ti je drago da tvrdoća ode iz tvoga srca pomiluj glavu jetima i nahrani ga.’ “ (Hejsemi, Munziri)
Najveći muštuluk onima koji paze na jetime jeste hadis-i šerif u kojem je hazreti Pejgamber, sallallahu alejhi ve sellem, sastavljajući i pokazujući kažiprst i srednji prst, kazao: „Ja i skrbnik jetima ćemo biti u Džennetu ovako.“ (Buharija, Ebu Davud, Tirmizi)
Naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao:
„Najbolja kuća kod muslimanima je ona u kojoj se pazi na jetima i u kojoj se lijepo odnosi prema njemu. Najgora kuća kod muslimanima je ona u kojoj se nalazi jetim i prema njemu se ružno postupa.“ (Buharija, Ibn Madže)
Ružan odnos prema jetimima
Buharija i Muslim i drugi velikani bilježe predaju da je Pejgamber, sallallahu alejhi ve sellem kazao:
- Čuvajte se sedam grijeha koji uništavaju čovjeka.
- O Allahov Poslaniče, koji su to grijesi – upitali su časni ashabi.
- Allahu širk činiti, sihr, nepravedno ubiti osobu koju je Allah zabranio ubiti, jesti kamatu, trošiti
imetak jetima… (Buharija, Muslim, Ebu Davud)
Hakim bilježi sljedeću predaju:
“Četiri su vrste ljudi kojima Allah dželle šanuhu neće dati da uđu i okuse blagodati Dženneta:
1) notorni alkoholičari,
2) oni koji jedu kamatu,
3) oni koji jedu na nepravedan način imetak jetima,
4) oni koji se usprotive svojim roditeljima.” (Hakim, Mustedrek)
Narušiti hak (pravo) jetima
Srce jetima je jako osjetljivo i njegova dova se veoma brzo prima. Zbog toga se treba utjecati Allahu i paziti da se jetimu ne učini nepravda, da se ne povrijedi i rasplače.
Uzimanje imovine jetima na nepravedan način uzrokuje žestoku i bolnu kaznu. U Časnom Kur’anu se kaže:
“Oni koji bez ikakva prava jedu imetke siročadi – doista jedu ono što će ih u vatru dovesti i oni će u ognju gorjeti.” (En-Nisa, 10)
Katade kaže:
”Povod objave ovom časnom ajetu je jedna osoba iz plemena Gatafan koja je pojela (potrošila) čitav imetak jetima koji mu je bio uz to i bratić. U časnom ajetu se zabranjuje jesti „na silu i nepravedno“. Prema tome, kao što je objašnjeno u fikhskim knjigama, koristiti imovinu jetima pazeći na nju i pravo jetima, te poštujući propise oko toga nije haram.”
Po pitanju korištenja imovine jetima Uzvišeni Allah, dželle šanuhu, također kaže:
„I provjeravajte siročad dok ne stasaju za brak; pa ako ocjenite da su zreli, uručite im imetke njihove. I ne žurite da ih rasipnički potrošite dok oni ne odrastu. Ko je imućan – neka se uzdrži, a ko je siromašan – neka onoliko koliko mu je, prema običaju, neophodno troši. A imetke im uručujte u prisustvu svjedoka. A dosta je to što će se pred Allahom račun polagati.“ (En-Nisa, 6)
Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
„U Noći miradža susreo sam grupu ljudi čije su usne bile poput usana deve. Na njihovim glavama bile su osobe koje su držale njihove usne. Te osobe su tim ljudima u usta stavljale kamenje od vatre i ponovo ga preko njihovih zadnjica iz njih vadile. Upitao sam Džibrila, alejhi-s-selam: ‘Ko su ovi?’ odgovorio je: ‘To su oni koji su nepravedno trošili imovinu jetima.’“ (El-Kurtubi, El-Džami’u li ahkami-l-Kur’an)
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
