Tri vrste ljubavi zauzimaju mjesto u srcu čovjeka: ljubav prema dunjaluku, ahiretu i ljubav prema Uzvišenom Gospodaru. Onaj ko na putu duhovnog odgoja uzme sebi u obavezu odlazak na manevi sohbete i ispunjava vird s punim ihlasom, u njegovom srcu nestat će ljubavi prema dunjaluku, pa čak i prema ahiretu. Ostat će samo čista ljubav prema Gospodaru, dž.š.
Od najvažnijih osobenosti sohbeta jeste to da on priskrbljuje muhabbet prema Uzvišenom Gospodaru, što rezultira ljubavlju prema svim Njegovim stvorenjima.
U sohbetu se nalazi toliki bereket da, zahvaljujući njemu, čovjek dobiva snagu da radi mnoga djela čak iako su teška. Cilj je evlijanski sohbet, a ako to nije moguće, onda treba da se redovno čitaju i prenose riječi i izreke Allahovih dostova.
Sejid Sibgatullah El-Ervasi, k.s., je rekao: “Slušanje priča o evlijama uvećava muhabbet, a slušanje o ashabima jača iman i briše grijehe.“
Jedna od obaveza sufije jeste da se upozna sa životima velikih sadata; da slušajući ili čitajući upozna njihov hizmet i djelovanje na svim poljima, te da razmišljajući uzme pouku, primjer i snagu iz toga. Spominjanje i pripovijedanje o Allahovim prijateljima je jedna vrsta zahvale i odanosti iskazane prema njima.
Primjer
U vrijeme Gavsi Bilvanisija, k.s., jedna grupa sufija je iz Kozluka krenula u zijaret. Na putu je bio kabur Vejsil Karanija, k.s., odakle su trebali za Bitlis, a zatim za Kasrik.
Sufije su izašli na put i čekali prevozno sredstvo (u to vrijeme prevozna sredstva su bila veoma rijetka). Tako čekajući, neke sufije započeše sohbet o Sadatima. Sohbet je još bio u toku kad je naišao jedan kamion i povukao ih za Bitlis. Nakon toga stigoše u Kasrik, u Gavsov, k.s., dergah.
U nekom trenutku Gavs Bilvanisi, k.s., započe sohbet: “Jedan džemat je krenuo ovamo. Na putu su čekali prevoz i govorili o Sadatima. Sohbet su činili. Utom se pojavio kamion koji ih je povukao ovamo. Oni su ušli u kamion, a nisu vidjeli koliko je Sadata bilo oko njih. Da su vidjeli kako se Sadati okupljaju oko njih poput pčela koje lete na bogatu pašu, ne bi se popeli na onaj kamion nego bi ostali tamo i danima sohbet činili.“
Ako neko formira halku sohbeta, s ciljem da se okoristi od sohbeta i otvori svoje ruke, one mu sigurno neće ostati prazne.
Jednog od Sadata su upitali o mudrosti skrivenoj u ovim sohbetima, pa je rekao: “Tamo gdje se spominju Sadati, Allahov rahmet pada poput kiše, tako da u našim srcima ne ostavlja misao o dunjaluku. Muhabbet koji je prisutan kod onih koje Allah voli počinje da ulazi i u naša srca, a to je najvrednija strana ibadeta. Ako bi neko činio samo farze, ali s muhabbetom, to je makbul (primljeno) i veliko kod Allaha, dž.š. S druge strane, ibadet koji je bez aška i muhabbeta je ibadet učinjen sa gafletom (nemarom). Gospodaru svjetova ne treba takav ibadet. Stoga sohbete Allahovih dostova, koji daju ašk i muhabbet, treba posjećivati redovno. I u tome treba biti ustrajan.“
Zapamtimo, svaka voda ima svoj izvor, a izvor ihlasa i takvaluka su srca arifa. Način da se od njih okoristi i napoji jeste da se o njima govori tj. čini sohbet o evlijama. U tom slučaju će u naša srca početi ulaziti znaci takvaluka i ihlasa.
Ranije bi stariji u zimskim večerima uvijek pripovijedali o pejgamberima i evlijama. Vremena su se promjenila i na mjesto ovih sohbeta došla je televizija, novine i političke rasprave. Srca su zato ostala bez rahmeta i napajanja, poput neplodne pustinje. Ruhanijeti nam ne dolaze, insani su ogrubjeli, umanjio se šukr, a moć razmišljanja i razumijevanja suštine se znatno smanjila.
Prvi od puteva i uslov da bi se postigao muhabbet je pridržavanje zahirskih propisa islama. Zatim, za one koji idu putem tesavufa, što češći zijaret muršidu, a potom redovno izvršavanje rabite i virda.
Sa stanovišta postizanja muhabbeta sohbet (s Allahom i Njegovim dostovima) je korisniji od nafila namaza i posta. Sohbetom se dolazi do muhabbeta i aška prema Allahu i želje za pokornošću i ibadetom Njemu, dž.š.
U jednom sohbetu Sejid Abdlhakim El-Husejni, k.s., je rekao: “Sohbet o Šahi Hazni, k.s., smekšava čak i srca kafira, a šta je tek onda sa srcima muslimana (višestruko se smekšavaju), zato, gdje god išli, pričajte o Šahi Hazni (Sadatima) da bi se okoristio Muhammedov ummet. Čak i ako ne postanu sufije, dovoljno je koristi da im se srca barem malo omekšaju, da se bar malo okrenu Allahovom putu ili da im se u srcima pojavi barem i trun ljubavi prema Allahu.“
Hikaja
Abdurahman Tahi, k.s., prenosi: “Jedne prilike kod nekoga od murida se u prisustvu Gavsa, k.s, (S. Sibgatullah, k.s.) pojavio hal beznađa po pitanju okorištenja s ove kapije.
U tom trenutku je Gavs, k.s., rekao: “Kada insan ne bi ostvario nikakvu korist, dovoljno mu je što se nalazi na ovom sohbet medžlisu.“
A zatim je naveo hadis: “Osoba će biti proživljena s onim koga voli.“ (Abdurahman Et-Tahi, Išaretler, 155.)
Fakih Ebu Lejs Semerkandi rah. nam kaže:
”Kada neko ode na sohbet kod jednog alima, iako ne zapamti znanja koja se tamo uče, kod njega će se pojaviti sedam koristi:
- Imat će vrijednost onih koji stječu znanje.
- Dok je uz alima, bit će zaštićen od grijeha i zla.
- Allahov rahmet će biti nad njim dok ide kod alima, od trenutka kada izađe iz kuće.
- Bereketom alima u njegovom prisustvu i on će se okoristiti od Allahova rahmeta.
- Sve dok ga sluša pišu mu se sevapi.
- Dok je kod alima, bit će pod zaštitom meleka.
- Svaki korak koji učini ka alimu bit će razlog da mu se opraštaju grijesi; svaki put kad podigne i spusti nogu podižu mu se deredže i povećavaju dobra djela.
Zatim, Allah Te ‘ala ovoj osobi daje šest počasti:
- Allah, dž.š., mu daje ljubav prema sohbetu sa alimima.
- Daje mu sevab svih onih koji se povedu za njim, bez da njima umanjuje.
- Onaj kome se na tom medžlisu Allah smiluje, učinit će ga šefadžijom ostalim prisutnima.
- Srce će mu se ohladiti prema sijelima griješnika.
- Ušao je na put onih koji traže znanje i put dobrih.
- Biva da je izvršio Allahov emr.”
Kako je lijepo rekao šejh Sadi, k.s.: “Insan treba da bude ili alim, pa da poučava druge, ili da sluša alime.“
H. Ata b. Ebu Rebah je rekao: “Svako prisustvovanje medžlisu na kojem se spominje Allah biva kefaret za deset loših sijela. A ako to neko čini tražeći Allahovo zadovoljstvo, onda to biva kefaret za sedam stotina loših sijela.“
Sohbet je izražavanje odanosti voljenom. Na jezicima ašika neprestano se nalaze njegovi dostovi: Allah te ‘ala, Resulullah i dobri Allahovi robovi.
Muhammed Dijauddin, k.s., naglašavajući da je sohbet jedan od osnova puta tesavufa, rekao: “Znaj da je vrijeme provedeno bez sohbeta šteta i trošenje života u prazno. Hak (pravo) ovog vrijednog, nama danog, života je da se trudimo da posjećujemo vrijedne sohbete i da to ne napuštamo. Zatim da se okitimo i ugradimo u sebe edebe koji na putu tesavufa nemaju kraja, zato što je sohbet priprema i prva stepenica za sve kemalate i spoznaje. Prošlo vrijeme niti se može nazad vratiti, niti na kaza nadoknaditi. Šta god da bilo, ne provodite vrijeme bez sohbeta. I ne ostavljajte virdove i rabitu koji se vrše u određeno vrijeme. Postoji jedno pravilo: ‘Ono što se u potpunosti ne može izvršiti, ne treba u potpunosti ni ostaviti.’ “
Šejh Abdullah El-Ensari je nakon smrti vidio šejh Jahja b. Imada u snu, pa ga je upitao: “Kako je Allah Te ‘ala s tobom postupio?“
A on mu je odgovorio: ”Rečeno mi je: ‘O Jahja, za tebe smo bili spremili oštro obraćanje i grub prijem. Ali nekom prilikom si radi Mog zadovoljstva u jednoj skupini sohbet činio. Tu se našao jedan od mojih prijatelja, slušao je sohbet i savjet, i to ga je usrećilo. Pošto si ti njega usrećio, dočekujemo te s dobrodošlicom, a inače bi vidio šta bi bilo s tobom.’ “
U temelju sohbeta, koji je radi Allaha, leži božanska ljubav, on se čini da se poučava, uči i živi istina. Putem takvog sohbeta i druženjem s Allahovim prijateljima se postavlja temelj lijepom ahlaku i prijateljstvu sa Allahom.
Najvrjedniji sohbet je onaj sa salih insaninima (dobrima). To znači biti s Allahovim prijateljima i ući pod njihov nazar (pogled). To se zove duhovno odgajanje. Takav sohbet je ključ svakog dobra jer putem njega, sa srca na srce, teče božanska ljubav, a ruhovi uzimaju fejz (svoje napajanje).
Svi Allahovi dostovi su odgajani družeći se sa kamil insanima i to postavljaju kao uslov duhovnog odgajanja.
Sohbet s Allahovim dostovima treba tajati do smrti, jer je insan stalno u potrebi za duhovnom potporom i zajedništvom s dobrima. Ovakvo prijateljstvo i zajedništvo je važno i potrebno posebno pred smrt. Mišljenja tipa ‘ja sam sam sebi dovoljan i nemam potrebe za potporom koja se dobiva sohbetom’ krajnje su opasna.
Primjer
Jedan od učenika velikog evlije Ebu l- Hasana Šazelija, k.s., nakon što je jedno vrijeme redovno dolazio na njegove sohbete, zadovolji se tim udjelom i smatrajući da mu je to dovoljno prestade dolaziti.
Kad ga šejh vidje, upita ga: “Zašto ne dolaziš?“
A on mu odgovori: “Ono što sam od vas uzeo meni je dovoljno, sada više nemam potrebe za Vama.“
Šejh mu tada reče: “Kada bi fejz koji se od nekog uzme bio dovoljan nekome, onda bi to ponajprije trebalo da bude s Ebu Bekrom Es-siddikom, r.a. On je uzimao direktno od Resulullaha, s.a.v.s., ali se nastavio družiti s njim sve do Resulove, s.a.v.s., smrti. Kako onda ti možeš da se odvojiš od nas?“
Onaj ko bude počašćen sohbetom s Allahovim dostovima, a zatim to napusti, sliči na ribu koja je izašla iz vode. Nakon kratkog vremena gubi snagu i prestaje disati, odnosno umire. Sohbet s Allahovim prijateljima je život za srce, pomoću fejza koji se uzme na njima, vjera se može lijepo živjeti. Sa sohbetom srce se budi, duša nalazi svoju sreću, hal se mijenja, a ahlak insana se uljepšava.
Jedan od evlija po imenu Ebu Bekr Tilmisani, k.s., je rekao: “Budite u sohbetu sa Allahom, a ako to ne možete onda budite u sohbetu sa arifima, pa će vas njihov bereket dovesti do toga da budete s Allahom.”
Zekerijja El-Ensari, k.s., je rekao: “Ulema i fakihi koji ne idu na sohbete s Allahovim prijateljima sliče na suh hljeb koji se jede bez ičega.”
Omer b. Abdulaziz rah. je rekao: “Sjedenje s medinskim fakihom Ubejdullah b. Abdullahom draže mi je od cijelog dunjaluka. Sjedenje s njm i sličnim njemu osvjetljava razum, donosi smiraj i sreću i čovjeka ukrašava lijepim edebom.“
Jedan od alima po imenu Džafer b. Sulejman rah. ovako objašnjava šta mu je donijelo druženje s dobrima: “Kad god bih u srcu osjetio tvrdoću, odmah bih ustao i otišao do Muhammeda b. Vasia, priključio se njegovu medžlisu i gledao u njegovo lice. Tako bi nestalo tvrdoće srca, a pojavili bi se polet i radost spram ibadeta. S tim poletom činio bih ibadet sljedeću sedmicu.“
U tesavufu, najbolji sohbet je, bez sumnje, sohbet sa muršidom.
Kojliko god da je poznat i velik Vejsil Karani zbog toga što nije vidio Resulullaha, s.a.v.s., on se po deredži ne može približiti ni najnižem ashabu.
Said b. Zijad, r.a., je rekao: “Kunem se Allahom da je druženje ashaba s Resulullahom a.s. makar i na trenutak, bolje od vašeg rada koji bi trajao cijelog života, pa makar živjeli i koliko je živio Nuh, a.s.“
Primjer
Huzejfe, r.a., pripovijeda: ”Majka me jednom upitala: ‘Kada si zadnji put bio kod Pejgambera, s.a.v.s?’ ”
Rekoh: “Nekoliko dana se nisam vidio s njim.“
Tada se ona naljutila i žestoko me kritikovala.
Ja joj rekoh na to: “Stani, ne ljuti se, odoh odmah do Resulullaha, s.a.v.s., s njim ću klanjati akšam namaz, a zatim tražiti da čini istigfar i za mene i za tebe.“
Šejh Abdulbari En-Nedvi najlakši način da se postigne duhovna zrelost, definiše ovako: “Veoma je teško postati zreo onom ko se nije okoristio od sohbeta s jednim kamil šejhom; ko nije zajedno sa njim boravio na njegovom medžlisu i navikao se na tu duhovnu klimu; ko nije uzeo duhovni užitak od onog što je tamo doživio. Zbog toga je potrebno naći se na sohbetu duhovno zrelih ljudi koji su prešli duhovni put, kušati duhovni ukus tih sijela i okoristiti se od njegovog duhovnog iršada.
Fajda koja se ostvaruje sohbetom se ne može priskrbiti ni na koji drugi način. Najveći primjer za to su plemeniti ashabi; najniža deredža ashaba je mnogo veća od deredža velikih muhadisa, fakiha i evlija. Ovo ni u kom slučaju nije nešto što se ostvaruje čitanjem knjiga i istraživanjima, jer većina ashaba nije znala čitati i pisati. Ovo se ne postiže ni s mnogo znanja ni bogatstvom kulture, jer su alimi koji su došli iza njih, čak i oni manji, mnogo bolje vladali informacijama o vjeri. Ono što plemenite ashabe čini tako velikim jeste to što su imali sreću biti u sohbetu sa Rasulullahom, a.s. Taj sohbet je nešto toliko vrijedno i veliko da svi alimi, koji su došli iza njih, nikada nisu mogli dostići ni mali dio onog što su oni mali. Fejz koji su ashabi uzeli pod nazarom Resulullaha, s.a.v.s., ne može se doseći dugogodišnjim čitanjem knjiga. U to nema nikakve sumnje. Sohbet sa arifima, koji su naslijedili od Resulullaha, s.a.v.s., duhovnost, priskrbljuje čovjeku veoma visoke halove. Jedan arif nam to u stihu ovako poručuje:
„JEDAN SAT SOHBETA SA EVLIJAMA BOLJI JE OD
ŽIVOTNOG VIJEKA PROVEDENOG U IBADETU SA NEMAROM.“
Ako hoćeš u cijelosti shvatiti moje riječi onda lično uradi ono što ti preporučujem. Za to posveti šest mjeseci. Dođi da ti dam adresu jednog pravog arifa, pa mu otiđi i budi s njim u duhovnom sohbetu. Vidjet ćeš da ćeš tamo otići tvrdeći da si pametan, a vratiti se tvrdeći da ne znaš ništa. To je zato što ćeš pomoću sohbeta s njima doći do spoznaje o svojim duhovnim prazninama. Spoznat ćeš svoje mahane i postat ćeš posjednik širokog pogleda.“
Jedan od velikana je rekao: “Sohbetom s fakirima (koji su srce odvojili od dunjalučkog bivanja) arifima, rob dospijeva do stupnja arifa.“
Primjer
Ebu Bekir ibn Danijal Ermuni na snu je vidio Ahmed ibn Abdullaha Šerajinija te mu rekao: “Koja djela si našao najkorisnijim?“
On mu je odgovorio: „Nakon tevhida, od sohbeta s fakirima nisam našao ništa korisnije.“
„Dobro, a šta je to što je najštetnije od djela?“
„Biti među sufijama, a bez nasiba (svog duhovnog dijela). Jer da me oni nisu iršad učinili propao bih; pričao bih protiv njih i to bi mi uništilo djela. Ali spasio sam se učeći od njih.“
Na kraju možemo zaključiti sljedeće: u današnjim uslovima života sohbet medžlisi su duhovne sofre na kojim insan pronalazi sebe, spoznaje istinu i hrani svoj ruh. To je kao dnevna opskrba sufije. Ako je moguće, ovu opskrbu treba uzimati svaki dan. Ako ne, onda barem sedmično. U suprotnom srce će se osušiti i neće biti napretka. Ono što je voda za stablo, to je sohbet za sufiju.
Poznato je da se fejz i bereket koji se ostvaruju sohbetom i muhabbetom, ne mogu postići s mnogim drugim stvarima.
Tesavuf je mekteb u kojem se riječ pretvara u djelo, djelo u hal, hal u spoznaju, a spoznaja u ljubav prema Allahu. Svako se u ovom mektebu koristi shodno svojoj iskrenosti, gajretu i muhabbetu.
Molimo Allaha da nam bereketom i himmetom velikana nasib učni da se okoristimo na ovom putu.
Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:
- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.
Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?