Voditelj: Stalno se govori o hizmetu, kaže se ‘hizmeti da bi bio insan’ ili ‘hizmet je nimet.’ Kad kažemo hizmet, šta iz tog trebamo razumjeti?
S.Saki: Naravno, prije nego kažemo ‘hizmet’, moramo znati da postoji ključ za hizmet, iako smo slušali mnogo o hizmetu, možda ne znamo kakav je to ključ, a znamo da bez tog ključa ne može… Zato prije nego li se upustimo u kakav hizmet i prije nego li otpočnemo sa nekim hizmetom, moramo ga voljeti. Ljubav je vrlo važan faktor. Ona je taj ključ. Čovjek koji nema ljubavi i ne voli, njegov život nema smisla. Naravno, sebe ne stavljamo u tu klasu ljudi koji imaju takvo srce.
Koliko god imamo potrebu za zrakom, isto tako imamo potrebu za ljubavi i aškom. Kao što sam rekao, ako nam je vozilo zaključano, nikad nećemo stići do određenog cilja. Sad mi je naumpalo nekoliko stihova od naših velikana. Ukratko Sejrisuluk je sa džezbom. Džezba znači; čovjekovo srce koje se približilo Allahu, kojeg je On privukao sebi, odnosno čovjek čije se srce usmjerilo i približilo Allahu. Sejrisuluk je put salih robova, put koji će te dovesti do potpunosti (kemal), znači to je ispravan, vidljiv, pokazan put. Kad kažemo salih, to znači; insan koji je posjednik odnosno koji se nalazi na duhovnoj mertebi i koji je kvalifikovan/osposobljen da vodi ljude sejrisulukom. Dakle, za takvog čovjeka se kaže da je salih. Kako se to dešava? Ići i hoditi sejrisulukum bez ljubavi je nemoguće. Stići do Allaha bez ljubavi je nemoguće. Zato, koliko god da se trudili i šta god da radili nema nikakve fajde ako nema ljubavi i zbog toga je početak svakog posla ljubav. Allah dželešanuhu je čitav svijet stvorio isključivo zbog Pejgambera, s.a.v.s., odnosno zbog ljubavi prema njemu. Osnovni cilj stvaranja počiva na ljubavi, zbog toga posao kojim ćemo se baviti jeste ići Allahovim putem. Pravedno se ponašati prema Allahovim robovima imajući u vidu da su oni, a i čitav svijet, stvoreni iz ljubavi. Zbog te ljubavi moramo se uključiti u hizmet da budemo od koristi zajednici. Naš Pejgamber, s.a.v.s., je rekao: “Najbolji od ljudi je onaj koji im najviše koristi.” Znači, najbolji je onaj čovjek koji hizmeti. Počevši od toga, najvažniji je nijjet/namjera. Zajedno sa onim što sam rekao, ako je cilj Allahovo zadovoljstvo, ako je cilj ići putem potpunog insana – sejrisuluk, onda hizmet u tom pogledu ima smisla. Ako radiš nešto bez ljubavi i ako ti je nijet pogrešan, onda hizmet nema nikakvog smisla. Hizmet je nimet – to je slogan Semerkanda, to je ujedno i slogan naših velikana. Ako se hizmeti na način kako smo rekli, onda je to pravi nimet, u suprotnom je zulmet.
Voditelj: Govorili ste da hizmet traba započeti sa aškom i rekli ste da je nijjet vrlo važan. Kakav nijjet treba da bude i zašto je toliko važan?
S.Saki: Kao što znate, u jednom dužem hadisu Poslanik, a.s., je rekao o nijjetu sljedeće: “Djela se vrednuju prema nijetima (namjerama)”, ali malo prije sam rekao kako je ašk ključ za hizmet, isto tako je nijjet ključ za djelo. Zato, ako hoćeš da uradiš neko djelo, a nemaš taj ključ u rukama tj. nemaš nijjet, onda je nemoguće postići taj hizmet. Recimo da smo zanijjetili tj. uzeli taj ključ u ruke, pa kako onda da činimo hizmet? Naši hizmeti trebaju biti po mjeri Kur’ana i sunneta, u skladu sa Allahovim i Poslanikovim naredbama, moraju biti u okviru tih zakona, da ne izlaze iz okvira dinskih propisa. Ako su u skladu Kur’ana i sunneta, bit će legalni i u skladu sa zakonima. Zatim, naši hizmeti će biti u skladu sa našim običajima i tradicijom i na kraju hizmet koji se čini bit će u skladu sa pravilima i propisima dotičnog hizmeta. Samo takav hizmet će biti pravi hizmet. Zato je Allah, dž.š., dao ljudima pamet da bi naučili sve ovo što smo gore naveli i na taj način činili dobra djela i hizmete, kao i sve ono što od nas traži naš Gospodar. To su oni ljudi koj je opisao Pejgamber, s.a.v.s., “najbolji od ljudi je onaj koji im najviše koristi”. Ukoliko budemo radili mimo ovoga, koliko god da veliki izgledali naši poslovi i hizmeti, onda ne možemo ući u kategoriju ljudi o kojima govori Poslanik, a.s., u ovom hadisu. I nemuslimani također mogu raditi lijepe poslove, ali nikako ne mogu ući u tu kategoriju ljudi. Radeći lijepa djela oni ne stječu sevape, ma koliko god da i šta god da urade, oni će opet biti u azabu. Što se tiče mu’mina, muslimana, odnosno ehl-i iman ljudi koji čine hizmet, njihove mertebe se povećavaju, njihova mjesta u džennetu se uljepšavaju za njih, ljudi drugačije pričaju o njima, oni pospješuju stanje čovječanstva i zajednice, pa se zato kaže hizmet je nimet, ali samo ako je u ovim okvirima i mjeri on je nimet, sve mimo ovoga je zulmet. Znate vjerovatno značenje rječi zulmet, ona znači mrak ili tmina.
Voditelj: Koji je hizmet najbolji i najznačajniji? Koji od njih je najveći nimet? Može li se uopće to izdvojiti?
S.Saki: Kad uzmemo pravi ključ u ruke onda nije moguće izdvojiti nešto. Zašto? Već sam rekao, nijet treba da bude u skladu sa Kur’anom i sunnetom. U jednoj od predaja se kaže: “Kad jedan čovjek izjutra krene na posao i kaže: ‘Ja Rabbi, ja idem na posao, ali ne zbog rizka, zasigurno si Ti onaj koji daje rizk, Ti si onaj koji ispunjava Svoja obećanja. Pošto si mi naredio da zarađujem za svoju porodicu, ja idem samo da ispunim tu Tvoju naredbu.’ Ako tako kaže, svo vrijeme provedeno na poslu piše mu se kao da je u ibadetu.” Nema nikakve razlike u hizmetu, bio on mali ili veliki, jer kako kaže naš Poslanik, a.s., i osmijeh je sadaka, uklonuti grančicu s puta je sadaka i sve to potpada pod ibadet. Ono što je najvažnije jeste da uzmemo taj kompas u ruke i da se usmjerimo na pravu stranu. U ovom ahir-i zemanu toliko je zala, fitneluka, nevjerstva… Pošto živimo u tom posljednjem vremenu, živimo u jednom okeanu tame i bez tog kompasa ne bismo mogli dospjeti na kopno. Kapetan broda na moru, koliko god da je iskusan, sposoban i vješt, nikada se neće otisnuti na more bez kompasa. Zato u našim ibadetima, pokornostima, hizmetima ovaj kompas moramo imati u rukama.
Voditelj: Rekli ste kad čovjek izlazi iz kuće i ako zanijeti tako ima nagradu i sevap. Sjecam se iz vašeg prijašnjeg sohbeta u kojem ste rekli da će čovjek svoj posao pretvoriti u vrata maneviske (duhovne) opskrbe, možete li to malo pojasniti, šta to zapravo znači?
S. Saki: Upravo kako rekoste, imamo mi jednu izreku “jednim metkom dva zeca.” Vidite, u isto vrijeme obezbjeđujemo i duhovni i materijalni rizk. Samo sa takvim nijetom radeći zarađujete sevape (duhovni rizk) i sredstva za život. Naravno, oboje ovo treba da bude u okvirima halala, trudom zalaganjem, da ne povrijedite ničije pravo (hak). Npr. moj cilj je da ispunim Allahov emr (naredbu). Cilj mi je da odem na hadždž, da napravim džamiju, da pomognem jetima…Početak svega jeste ljubav, početak svakog posla jeste Kur’an i sunnet, početak svake tradicije jeste islamska tradicija.
Osnivanja i izdavanja časopisa Semerkand jeste hizmet i u najmanju ruku da se čuje za ime Semerkand, da se to predoči ljudima. Naravno kako vrijeme prolazi to ime postaje prepoznatljivo…Kad smo tek krenuli s poslom, šta je bio naš primarni cilj? Imali smo više ciljeva, ali najvažniji je bio da ljudima objasnimo pravo značenje tesavvufa; značenje koje mu mi dajemo jeste usvojiti i nositi sve osobine našeg Pejgambera, a.s. Tesavvuf znači safi (čisto), odnosno sufi – to je onaj koji je čist i koji mimo Allah (masivallah) ne misli ni našta drugo. To je taj sofiluk, to znači biti sofi…U jednom sohbetu naših velikana se kaže: “Stvarne sufije su samo poslanici, alejhimusselam.” To je naše vjerovanje, pravo značenje je samo da su oni bili sufije. Na današnjem vaktu mi kažemo tarikat, šta je to u suštini? To je usvajanje pejgamberskog ahlaka, i naš cilj je bio da ovo pravo značenje tesavvufa objasnimo svijetu. Sve reakcije koje smo dobili su bile pozitivne, i vjerujem da su njihovi pogledi i razmišljanja o tesavvufu izmijenjena, da o njemu ne razmišljaju kao prije nego kao o srž Kur’ana i sunneta.
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
