Sveti mjeseci su puni vrijednosti i dobrota. U islamu ih ima četiri: muharrem, redžeb, zul-kade i zul-hidždže. Zbog velikog hurmeta i vrijednosti Uzvišeni je Allah zabranio da se u njima čini zulum (nepravda, nasilje). S druge strane, dobra djela koja se u njima čine su mnogo vrednija nego u drugim mjesecima.
Hazreti Omer, r.a., je odredio da muharrem bude mjesec kojim počinjie hidžretska godina. Ovakav adet ima utemeljenje u Allahovoj knjizi.
U vezi sa ovim mjesecima Allah kaže: „Od kada je stvorio nebesa i zemlju Allah je propisao da je broj mjeseci dvanaest od kojih su četiri sveta, u njima sami sebi zulum ne činite (kršeći Allahove zabrane i granice)!“ (Tevbe, 36)
Uzvišeni Allah kaže da je način obračunavanja vremena odredio još od stvaranja nebesa i zemlje. Ljude je podučio da pomoću kretanja Sunca i Mjeseca mjere vrijeme. Njihov ustaljen način kretanja određuje dane i noći, godišnja doba, godine i vremena pojedinih ibadeta.
Najizabraniji od ovih mjeseci je zul-hidždže u kojem se nalaze pohvaljenih deset dana, dani tešrika i hadždž. Zatim dolazi mjesec zul-kade koji dijeli dvije zajedničke osobine sa predhodnim mjesecom (sveti mjesec i mjesec hadždža). Muharrem i redžeb nisu mjeseci hadždža kao što je to ševval, ali ipak on nije sveti mjesec.
Najizabraniji dani zul-hidždžeta su prvih i zadnjih deset dana ovog mjeseca. Iza njih po vrijednosti dolaze prvih deset dana muharrema. Ibadeti u ovim danima, u odnosu na druge, su mnogo vredniji i uzdignutiji.
Zašto su ovo sveti mjeseci?
Ima mnogo mišljenja zašto se za ove mjesece kaže da su sveti. Jedno od njih je i to što su dobra djela u njima mnogo vrednija, a grijesi mnogo pogubniji.
Kab, r.a., je rekao: “Allah je stvorio vrijeme, a četiri njegova dijela učinio je svetim jer ih On više voli.“
Jedni tvrde da je razlog svetosti to što je u ovim mjesecima bilo zabranjeno ratovati još od vremena džahilijjeta, a drugi da je tako bilo još od vremena Ibrahima, a.s.
Ima tvrdnji da svetost ovih mjeseci dolazi od hadždža i umre koji se u njima čine. Zul-kade je mjesec u kojem se putuje na hadždž, u zul- hidždžetu se hadždž obavlja, dok se u mjesecu muharremu vraćamo sa hadždža. Svetost ovih mjeseci vodi porijeklo i iz činjenice da se sam put i povratak s hadždža treba učiniti sigurnim. S obzirom na to da se nalazi u sredini godine, u mjesecu redžebu se čini umra.
Zašto je zabranjeno ratovati u ovim mjesecima?
Allah Teala ovako kaže: “(Zbog kršenja ugovora) kad isteknu sveti mjeseci ubijajte mušrike tamo gdje se nađete, hvatajte ih, hapsite i sačekujte ih. Ako se pokaju, klanjaju namaz i daju zekat onda ih pustite. Nema sumnje da Allah mnogo oprašta i da je Milostiv.“ (Tevbe, 5)
Uzvišeni Allah kaže: “(Zbog kršenja ugovora) kad isteknu sveti mjeseci, tj. vrijeme koje sam definisao…“
U ovom ajetu je i dokaz da se oni koji ne klanjaju namaz i ne daju zekat ne puštaju na slobodu nego sasvim suprotno, da se oni koji negiraju ove ibadete trebaju pogubiti. Sam Ebu Bekr Essiddik, r.a., je ratovao sa onima koji su negirali namaz i zekat i tako izašli iz vjere.
Sljedeći hadis Resulullaha, s.a.v.s., dolazi nam sa istim značenjem: “Naređeno mi je da se borim sa ljudima dok ne kažu la ilahe illa llah, ne klanjaju namaz i ne daju zekat.“ (Buhari, Iman, Muslim)
Ajet završava riječima: „Nema sumnje da Allah mnogo oprašta i da je Milostiv.“ Ovo je razlog da se pokajnici puste. Značenje je ovo- njih pustite na slobodu, jer im se Allah smilovao i oprostio im zbog njihova pokajanja. (Ibn Adžibe, Bahrul-medid)
Zatim je propis da se ne ratuje podignut ovim ajetom: “Kako se mušrici svi zajedno bore u svakom vremenu protiv vas i vi se borite protiv njih. Ako se oni bore protiv vas u svetim mjesecima, onda se i vi borite!“ (Tevbe,36)
Jedan od tabiina Ata, r.a., je rekao: “Nije dozvoljeno ratovati u svetim mjesecima i u haremu ni u koje vrijeme, dozvoljeno je ratovati jedino ako drugi izvrše napad i započnu rat.“
Samo ovaj stav pobija opkoljavanje Taifa i rat na Hunejnu protiv plemena Hevazin koje je Pejgamber, s.a.v.s., poduzeo u ševvalu i zul-kadeu.
Promjena svetih mjeseci
Resul-i Ekrem u jednom dijelu hutbe na oprosnom hadždžu je rekao: “Vrijeme (njegovo mjerenje) se vraća na stanje kad su stvoreni nebesa i zemlja. Godina traje dvanaest mjeseci od kojih su četiri svetia. Tri dolaze zaredom: zul-kade, zul-hidždže i muharrem, a četvrti je redžeb-i murdar koji se nalazi između džumadel-uhra i šabana. Nesi (običaj) uvećava nevjerstvo, Allah sa tim zavodi kafire. Gazeći Allahove zabrane, kafiri jedne godine neke mjesece smatraju svetim, a druge ne. Na isti način i mjesec muharrem jedne godine smatraju svetim, a druge ne. Eto ovo je nesi i on je od šejtana.“
Sveti mjeseci su bili poznati i poštovani još u džahilijjetu, u njima se nije ratovalo i nije se prolijevala krv. Rebia i Mudar bili su bliska plemena među koja se vremenom uvuklo neprijateljstvo koje se nastavilo i nakon pojave islama. Pleme Rabia bi počaščeno islamom, dok Murdar nije to želio. Zbog ranijeg neprijateljstva izmjenili su mjesto mjeseca redžeba. Pleme Rebia je prihvatilo da ramazan bude sveti mjesec (od ešhuri huruma) namjesto redžeba, dok Murdar nije tako uradio i zadržali su redžeb kao sveti mjesec. U svojoj hutbi Poslank, a.s., ukazuje da je Murdar pravilno postupio u ovoj situaciji. Nakon ovoga, ljudi su nastavili mjesec redžeb da zovu redžeb-i murdar.
Za ovaj mjesec se kaže i da je redžeb-i ferd, jer tri sveta mjeseca dolaze sve jedan za drugim, dok je mjesec redžeb ostao sam.
U 37. ajetu sure Tevbe Allah, dž.š., kudi mušrike koji mjenjaju mjesta svetih mjeseci: “Mijenjanje mjesta (odgađanje) svetih mjeseci predstavlja prednjačenje u kufru. U takva lutanja zapadaju kafiri. Oni čuvaju svete mjesece u njihovu broju tako što ih jedne godine proglašavaju svetim, a druge ne i na taj način oni dozvoljavaju ono što je Allah zabranio. Njima su loša djela prikazana lijepim. Allah neće uputiti kafire.“
Allah, dž.š., kaže da mijenjanje mjesta (odgađanje) svetih mjeseci predstavlja prednjačenje u kufru. To je prebacivanje svetosti sa jednog mjeseca na neki koji slijedi. Arapi su bili narod koji je volio rat i otimanje. Bilo im je zabranjeno da ratuju u četiri mjeseca što je za njih bilo veoma teško, te bi nastavili rat u svetom mjesecu, a njegovu svetost pomjerali na neki drugi mjesec. U većini slučajeva su dizali svetost sa mjeseca muharrema i prebacivali to na mjesec safer, te bi tako opet imali četiri sveta mjeseca u godini.
“Mijenjanje mjesta (odgađanje) svetih mjeseci predstavlja prednjačenje u kufru“, jer oni ohalaljuju ono što je Allah oharamio i oharamljuju ono što je Allah ohalalio. Ovo je kufur koji nadodaju na kufur koji su neć ranije činili.
U ajetu je spomenuto da ih Allah na ovaj način odvodi u zabludu.
„Njima se njihova loša djela čine dobrim“ tj. Allah im je uskratio svoju posebnu podršku i prepustio ih sebi samima i tako ih udaljio od istine.
Allah ajet završava riječima: “Zbog neprestane nepokornosti Allah neće uputiti nevjernike“ tj. neće ih uputiti na Pravi put sve dok ne budu slijedili put Njegovog Poslanika Muhammeda, a. s. (Bahru-l-medid, Ibn Adžibe)
Ibadet u svetim mjesecima
Ali b. ebu Talha od Ibn Abbasa, r.a., prenos: “Allah je četiri mjeseca učinio svetim, podigao je njihovu vrijednost, grijehe koji se u njima čine smatra većim zlom, a dobra djela većim nego u ostalim mjesecima.“
Prema rivajetu koji je do nas stigao, Resulullah, s.a.v.s., je rekao: “Ko u svetim mjesecima posti tri dana tj. četvrtak, petak i subotu, Allah će ga udaljiti od džehennema na udaljenost od sedamdeset godina.“ (Tabetani, El- Evsat)
U drugom haberu stoji: “Ko posti jedan dan u svetim mjesecima, to mu je kao da je postio trideset dana van njih.“ (Slično ovome vidi Munziri, Et-Tergib II,114)
Kako se prenosi Resulullah, s.a.v.s., je rekao: “Najdraža i najvrjednija djela kod Allaha su ona koja se učine u prvih deset dana zul-hidždžeta. Jedan dan posta u ovim danima jednak je godini posta, dok jedna noć provedena u ibadetu ima vrijednost Lejletu’l-kadra. Prisutni su ga pitali: ”O Resulullah, zar nije džihad na Allahovu putu vredniji od ovoga?“ Odgovorio je: ”Ne, ni džihad na Allahovom putu nije vredniji od ovoga, izuzev onog ko u boj izađe sa svojim imetkom i životom i nijedno od toga ne vrati kući.“ Udrugom rivajetu stoji: ”Osim onog ko ode u džihad i prolje svoju krv.“ (Pogledaj Rijadus-Salihin, II, 508.)
Ako Allah zavoli jednog roba, On ga u najvrednijim trenucima uposli sa najvrednijim djelima i tako mu da najveće nagrade. Međutim, ako ne voli nekog roba, On ga u najodabranijim trenucima uposli sa najgorim djelima i tako uveća njegovo zlo zbog nepoštivanja dinskih svetinja i padanja u harame.
Više o vrijednosti mjeseca redžeba možete pročitati i na linku: Fadileti tri mubarek mjeseca
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
