Znanje je glava svakog djela. To je sredstvo spoznaje Allaha, dž.š., i približavanja Njemu Uzvišenom. Uz to, ime “el-Alim” je jedno od Njegovih uzvišenih imena, a znanje je jedan od Njegovih sifata.
Znanje dolazi prije djela. Najprije se stječe znanje, potom se, shodno tom znanju, čine djela, dok je iman početna tačka svega. Iman prednjači u odnosu na znanje. Allahovi poslanici, a.s., su ljude najprije pozivali imanu, a potom su one koji prihvate iman, podučavali znanju i pozivali na činjenje djelā.
Stjecanje znanja je farz
Kao što je farz izvršavati Allahove, dž.š., naredbe – ibadete, isto tako je farz i naučiti kako se ispravno izvršavaju ti ibadeti. Iz tog razloga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Stjecanje znanja je farz svakom muslimanu, i muškarcu i ženi.” (Ibn Madže; Bejheki)
Svaki razuman i po islamu punoljetan musliman dužan je da nauči znanje vezano za sva djela čije izvršavanje mu je farz. Ni u kom slučaju nije dozvoljeno zadovoljiti se neznanjem.
Imam Gazali, rah., znanje kategoriše u tri kategorije:
- znanje vezano za vjerske osnove,
- znanje vezano za djela čije je izvršavanje naređeno,
- znanje vezano za djela koja su zabranjena i koja je potrebno napustiti.
Imam Suhreverdi, k.s., na sljedeći način ukratko iznosi stavove alima po pitanju znanja: prema nekim alimima znanje koje je farz svakom mukelefu jeste znanje o ihlasu i opasnostima nefsa. Jer, kao što je naređeno činjenje dobrih djela, naređena je i iskrenost u tim djelima. O tome govori sljedeći ajet:
“A naređeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da namaz obavljaju, i da milostinju udjeljuju; a to je – ispravna vjera.” (Bejjine, 5)
Nefsanske spletke, varke i strasti potkopavaju temelj ihlasa koji je farz. Stoga, kao što je farz postići ihlas, isto tako je farz i poznavati sve ono što uništava i slabi ihlas. Podsjetimo se temeljnoga principa koji glasi:
“Sve ono što omogućava izvršavanje farza je farz.”
Ebu Talib el-Mekki, rah., ovako kaže: “Znanje koje je farz jeste znanje o pet temelja na kojima se zasniva islam, a to su: kelime-i šehadet, namaz, post, zekat, i hadž. Ti temelji su farz svakom muslimanu.”
Farz je posjedovati toliko znanja koliko nam je dovoljno da možemo izvršavati djela koja su nam učinjena farzom. Prvi od pet ključnih farzova je kelime-i šehadet. Tevhidsko vjerovanje je jedno od neizostavnih djela muslimana. Znanje o ihlasu tiče se ispravnog robovanja, te se i ono ubraja u znanja koja su farz.
Neki alimi ovako kažu: “U farz znanje ubraja se i znanje vezano za kupoprodaju, trgovinu, sklapanje braka, razvod, i sl. Kada neko odluči da obavi nešto od navedenog, za njega postaje farz da stekne znanje o tome.”
Ukratko:
- Za svakog razumnog i po islamu punoljetnog muslimana farz je da nauči znanje o imanu i imanskim osnovama.
- Budući da je, nakon imana, prvo obavezno djelo za vjernika namaz, svakom mukelefu je farz da nauči klanjati namaz.
- Prije toga, potrebno je naučiti propise o čistoći, način uzimanja abdesta i gusula, farzove abdesta i gusula, ono što kvari abdest i gusul, itd.
- Farz je ispravno naučiti napamet onoliko Kur’ana koliko je dovoljno za učenje kiraeta, jer je ispravan kiraet farz u namazu.
- Za punoljetnu ženu muslimanku farz je da nauči propise o stanjima hajza i nifasa.
- Za muslimana koji dočekuje mjesec ramazan farz je da nauči propise vezane za post, stanja koja iziskuju napoštavanje i kefaret, stanja koja kvare post, propise o postu bolesnika, putnika, starca, trudnice, itd.
- Vjerniku koji je odgovoran za izdržavanje porodice farz je da stječe opskrbu na halal način. Iz tog razloga farz mu je da nauči šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno vezano za posao kojim se bavi.
- Kada vjernik odluči da se bavi nekim poslom ili trgovinom, farz mu je da nauči vjerske propise o tom poslu odnosno trgovini. Jer, haram imetak negativno utječe na sve ibadete, i to do te mjere da se može desiti da osoba koja se hrani haramom i odijeva haramom ne bude imala nikakve koristi od svoga namaza, zikra, hadža, sadake, ili dove. Iz tog razloga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
“Traženje halal opskrbe je farz svakom muslimanu.” (Taberani; Bejheki)
Hazreti Omer, r.a., je za vrijeme svog hilafeta trgovcima izdao sljedeću naredbu: “Neka u našoj čaršiji i na našim pijacama trguju oni koji dobro poznaju propise o trgovini. U suprotnom, htjeli to ili ne htjeli, ući ćete u haram i jesti kamatu.”
- Kada vjernikov imetak dosegne količinu nisaba, farz mu je da nauči propise o zekatu i da daje zekat.
- Za vjernika koji ima dovoljno imetka da obavi hadž, farz je da nauči propise o hadžu i da obavi hadž.
- Za one kojima je prema hanefijskom mezhebu vadžib da zakolju kurban, udijele sadekatu ‘l-fitr, i klanjaju bajram-namaze, vadžib je da steknu znanje o tim djelima i da ih izvršavaju.
- Za mladića koji ima materijalnu mogućnost da se oženi i koji je u opasnosti da padne u haram, nakon što nauči uslove braka, farz je da se oženi i farz mu je da zna koje su to radnje koje mogu poništiti brak.
- Muškarcu koji razvede ženu farz je da zna propise razvoda i kako treba da se odnosi prema ženi nakon razvoda.
- Svakom muslimanu je farz da nauči koje su to misli, ideje i djela koja su mu zabranjena.
- Prema riječima Imama Gazalija, rah., tamo gdje se prošire novotarije, gdje se na sve strane pojave zabludjele ideje i frakcije, gdje se harami budu predstavljali kao nešto lijepo, mladića koji postane punoljetan treba podučiti znanju o tome i zaštititi ga od harama. Jer, zabranjene ideje i djela treba eliminisati odmah, prije nego što se smjeste u srce i u razum. U suprotnom, oporavak je jako težak.
- Za svakog muslimana je farz da stekne znanje i da se klone svih skrivenih grijeha poput širka, rijaluka, kibura, zavisti, udžba, gibeta, prenošenja tuđih riječi i zapodijevanja fitne među ljudima, jer ti grijesi uništavaju dobra djela i mnogo su opasniji od zahirskih grijeha.
- Za svakog mukelefa je farz da nauči prava roditelja i obaveze koje je dužan da izvršava prema njima.
- Svakom vjerniku je farz da zna koga treba voljeti i koga treba mrziti radi Allaha, dž.š., te s kojim ljudima se treba družiti, a koje izbjegavati.
- Za imućne muslimane koji su u mogućnosti, farz je da zasnivaju i čuvaju ustanove koje će se baviti čuvanjem i širenjem vjerskih nauka.
Pogubnost neznanja
Ponos svjetova, Pejgamber, s.a.v.s, sljedećim riječima ukazuje na razliku između alima i džahila (neznalica): “Alim se boji Uzvišenog Allaha i stidi se ljudi. A džahil niti se boji Allaha niti se stidi Njegovih robova; laže, i stalno govori beskorisne i isprazne riječi. Takva osoba je džahil, čak i kada bi bila pismena. A abid čini ibadet Uzvišenom Allahu zarad Njegova zadovoljstva, a svoje znanje koristi i za sebe i za druge ljude. Džahil je lišen i jednog i drugog, i lišen je potpunosti.”
Imam Rabbani, k.s., u jednom pismu koje je poslao jednom od svojih učenika sljedećim redoslijedom navodi stvari koje je potrebno učiniti na Allahovom, dž.š., putu:
“Prije svega, potrebno je popraviti i’tikad i uskladiti ga sa vjerovanjem ehl-i sunneta ve ‘l-džema’ata.
Potom je potrebno steći znanje o farzovima, vadžibima, sunnetima, mendubima, halalu, haramu, mekruhu i sumnjivim stvarima, onako kako je to objašnjeno u fikhskim knjigama.
Nakon toga, kao treće, potrebno je činiti djela u skladu sa naučenim znanjem.
Kao četvrto, potrebno je stupiti na put tesavvufa i upotpuniti sejr-i suluk.
Sve dok ta dva krila, tj. krilo zahira i krilo batina, odnosno krilo fikha i krilo tesavvufa ne budu potpuno ispravna, nemoguće je napredovati i uzdignuti se u uzvišene svjetove. Ako ti se pojave kakvi halovi ili vedždovi, a da ti ta dva krila nisu zdrava i ispravna, znaj da je u njima propast za tebe. Trebaš zatražiti utočište kod Uzvišenog Allaha i zamoliti Ga da te sačuva od takvih halova i vedždova.”
