Iz hadisa u kojem se kaže: ”Znanje je farz svakom muslimanu i muslimanki” (Bejhaki), biva jasno da je stjecanje znanja stroga obaveza svakom muslimanu. Međutim, ono što ostaje jeste da se nauči koje je to znanje farz.
Znanje koje se spominje u hadisu je dio ilma koji je farzi-ajn. Kad kažemo da je nešto farz, onda to znači da je nužno i potrebno do te mjere kao što nam je potrebna hrana, piće i zrak.
Kako god je farz činjenje određenih djela, isto tako je farz i usvojiti znanje o istim. Na mjesto onog što je farz ne može doći ništa kao zamjena. Ukoliko neko ne izvrši jedan farz, koliko god da umjesto toga učini nekog drugog dobra, time ne može nadoknaditi ni nadomjestiti mjesto farza.
Farzovi su kao temelji jedne građevine koja se bez temelja ne može dugo održati. Vjeru drže na nogama znanje i djela koja su farz, čime nas zadužuje i Uzvišeni Allah. Svaki punoljetan i umno zdrav musliman je odgovoran za to znanje i obavezan je primjenjivati ga.
Dakle, prvo što osoba treba da učini kada postane nosilac odgovornosti (mukelef) jeste da usvoji određeno znanje.
Ono se dijeli u tri kategorije:
· Znanje o imanskim šartima,
· Znanje o djelima koja su strogo naređena,
· Znanje o haramima koje je farz napustiti.
Osim toga, imamo još vadžib, sunnet, mendub, mustehab, mubah, mekruh i mufsid. Znanje o njima je odmah nakon znanja o farzovima.
Znanje iz akaida prije svega
Na čelu svih znanja jeste znanje iz akaida koje sačinjavaju teme o Allahovom zatu, sifatima, poslanicima, Knjigama, melekima, kada i kaderu, Ahiretu, polaganju računa, kazni, džennetu i džehennemu. Svaki musliman mora da na ispravan načinda poima i vjeruje u sve navedeno. Proširiti svoje znanje o svim imanskim osnovama, dovesti ga na stepen jekina, zatim slijepo slijeđenje (taklid) preokrenuti u istinsko vjerovanje je nešto što ima neprocjenjivu vrijednost.
Znanje iz akaida se u osnovi tiče srca, odnosno čovjekovog vjerovanja i prihvatanja. Ovo dvoje je na različitom nivou od srca do srca i mijenja se shodno njegovoj bolesti ili zdravlju.
Znanje o imanu nije jedino znanje koje se tiče srca. Postoje mnogi veliki grijesi koji se čine srcem, a znanje o njima i čišćenje srca od istih je također farz.
Na čelu tih grijeha se nalaze širk, rijaluk, kibur, samoljublje (udžb), zavist, ljubav prema dunjaluku i slično. Većina ljudi to zanemaruje i ne zna da je znanje o ovim bolestima farz kao i njihovo liječenje. Zbog toga, veliki broj muslimana koji klanjaju i pridaju važnost zahirskim propisima namaza ne mare za stanje srca u namazu. Ne brinu zbog toga što u namazu nisu srčano prisutni (hudur) i ne pomišljaju da se liječe od bolesti koje uništavaju sva djela. Neke od tih bolesti su samopokazivanje, zadovoljstvo sa vlastitim djelima, hvalisanje itd.
Allame Ibn Abidin, r.a., u svom djelu ”Reddu’l-Muhtar” kaže:
”Znanje o ihlasu, udžbu, zavisti, rijaluku, kiburu, škrtosti, dugoj nadi i drugim lošim svojstvima je farzi-ajn. Kao što kaže Imam Gazali niko nije potpuno čist od navedenog, te stoga onaj ko posjeduje nešto od spomenutog, farzi-ajn mu je da usvoji znanje o istom i pristupi liječenju. A to je moguće samo ako čovjek zna šta je određena bolest, koji su uzroci iste i koji su njeni alameti, jer svako onaj ko ne zna šta je zlo, neminovno će zapasti u njega.”
Jedan od fakiha šafijskog mezheba Allame Ibnu Hadžer kaže:
”Grijesi koji se čine srcem su mnogo opasniji i na čovjeka ostavljaju veći utjecaj. Iz razloga što grijesi srca, poput širka, rijaluka, kibura i slično, počinioca istovremeno čine fasikom i zalimom i uništavaju njegova dobra djela. I dok su grijesi koji se čine u zahiru (pojavnom svijetu) nešto što je trenutno, a grijesi srca su trajni i nikada se ne odvajaju od čovjeka. Pa tako na primjer, čovjek koji krade ne može neprestano krasti, onaj ko pije alkohol ne može to u svakom trenutku činiti, ali onaj ko ima kibur ili udžb to njegovo stanje ga ne napušta nikada. Onaj ko zavidi on zavidi uvijek. Dakle ova stanja ne prestaju čak ni dok čovjek jede, pije, sluša sohbet, klanja namaz ili uči zikr. I dok se zahirski grijesi mogu očistiti sa samo jednom iskrenom teobom, za grijehe srca je potrebna teoba, istigfar i terbijet/duhovni odgoj. Shodno svemu tome, poznavanje ovih grijeha i čuvanje od istih je još mnogo važnije nego poznavanje zahirskih grijeha.”
Uzvišeni Allah u ajetu kaže: ”A njima je naređeno da Gospodaru samo sa ihlasom robuju.” (Bejjine, 5)
Iz ovog ajeta je jasno da je ihlas farz, a ”sve ono što doprinosi ispunjenju jednog farza, je također farz.” (Suhraverdi)
Znanje o djelima koja su naređena
Odmah nakon imana i znanja o imanskim osnovama, svaki punoljetan i umno zdrav musliman (mukelef) je obavezan da nauči način klanjanja farz namaza.
Također, farz je i znanje o svemu onom što prethodi namazu i što je uslov za namaz, kao što je taharet (čišćenje nakon fizioloških potreba), zatim nečistoće (neđaset) koje su smetnja namazu, čišćenje istih, farzovi gusula i abdesta i td.
Da bi osoba ispunila namaski farz kiraet, neophodno je da ispravno nauči od Kur’ana onoliko koliko je dovoljno da taj farz bude ispunjen.
Svakoj ženi koja je obavezana namazom (mukelef) farz je da nauči sve propise o hajzu i istihazi. Ukoliko je rodila ili treba da rodi, obavezna je da zna propise o nifasu.
Vjernik i vjernica koji ulaze u ramazan, ukoliko nemaju vjerom opravdan razlog kao što je bolest, putovanje, trudnoća ili slično, obavezni su da poste i poznaju sve potrebne propise o postu; šta kvari post, u kojim situacijama je potreban kefaret, a u kojim samo kaza.
Muškarac koji izdržava porodicu obavezan je da opskrbu stječe na halal način. Shodno tome, farz mu je da posao kojim se bavi čuva od uplitanja harama. Prije nego što uđe u jedan posao, farz mu je da nauči propise o tom poslu. Ovo je jako bitno znati, jer će se i najmanji haram u opskrbi odraziti na naše ibadete. Čovjeku koji u svoj stomak unosi haram lokmu ili odjeva haram odjeću, namaz koji klanja, zikr koji uči, i sadaka koju daje neće donijeti nikakvu korist. Zbog svega toga je halal opskrba farz, kao što stoji u hadisu.
”Svakom muslimanu je farz da traži halal opskrbu.”
Hz. Omer je u vrijeme kada je bio halifa esnafima dao sljedeće talimate:
”Neka se na ovoj čaršiji trgovinom bave samo oni koji dobro poznaju vjerske propise (u vezi sa trgovinom). U suprotnom, svjesno ili nesvjesno, ući ćete u haram i jesti kamatu.” (El-Mekki, Kutu’l-Kulub)
Ako osoba ima imetak koji doseže iznos nisaba, farz joj je da zna propise u vezi zekata.
Onaj ko ima materijalne mogućnosti da obavi hadždž, farz mu je da nauči propise hadždža i da ga obavi.
Čovjek koji nije oženjen, a strahuje od opasnosti ulaska u haram, ako posjeduje materijalne mogućnosti farz mu je da nauči šartove sklapanja braka, da se oženi i da nauči u kojim situacijama dolazi do razvoda braka.
Čovjek koji razvede ženu, obavezan je da zna propise kako se treba ponašati prema njoj nakon razvoda.
Što se tiče harama, svaki musliman je obavezan da zna koje su mu misli, ideje i djela zabranjena. Kao što kaže Imam Gazali, r.a.: ”Kada dođe vrijeme u kojem će biti raširen bid’at, harami i iskrivljene filozofije, svaki mukelef musliman treba da usvoji potrebno znanje o haramima da bi ih se mogao čuvati. Sva djela i ideje koje su zabranjene treba izbjeći prije nego što uđu i smjeste se u čovjekovom srcu i mozgu. U suprotnom, liječenje je jako teško.”
Zatim, farz je da svaki musliman mukelef zna propise u odnosu sa roditeljima i dužnosti prema njima.
Farz je da vjernik zna koga treba voljeti radi Allaha, a koga mrziti radi Allaha. S kim se treba družiti, a koga napustiti.
Farz je također, da vjernik zna prava i dužnosti prema hakk vođi na Allahovom putu, muršidu ili halifi (ulu’l-emr). Farz mu je da to nauči i izvršava.
Bogatom i imućnom muslimanu farz je da učini potrebne radnje kako bi se vjerske nauke izučavale, širile i očuvale.
Farz je voljeti nauku (ilm) i ljude od nauke.
Iako su ova znanja nešto što je stroga obaveza svakog muslimana mukelefa, kada se spoje nemar i gaflet današnjeg vremena, dobivamo ljude koji ne poznaju ni Gospodara ni svoju vjeru, ne znaju granice edeba i ne misle ni na što drugo osim na vlastitu korist. Sve dok čovjek ne izađe iz stanja džehaleta, on ne može istinski živjeti vjeru niti osjetiti slast tesavufa.
S obzirom da je tako, treba trčati za znanjem.
Neka se u našem društvu uvijek govori ono što je korisno i ono što povećava znanje. Neka se u našim torbama uvijek nađe knjiga jer je ilm zikr i sebeb rahmeta. Halke ilma su džennetske bašče. Na početku puta stjecanja ilma je Allahova ljubav, a na kraju edeb. Znanje koje ne producira edeb je propast. Znanje koje čovjeka ne približava Allahu je samo isprazan trud, a istinski alim je rahmet za alem (kosmos).
Među mjestima na kojima se uči ilm su i sohbet medžlisi. U današnjem vremenu sohbet medžlisi su sofre na kojima se hrani ruh. Na sohbet medžlisima čovjek pronalazi sebe i hakikat. Sohbet je kao dnevna opskrba sufija. Ako je moguće sufi tu opskrbu treba da uzima svaki dan. Ako to nije moguće, onda barem jednom sedmično. U suprotnom, teško može napredovati. Sohbet za sufija je isto što je voda za drvo.
Muhabet i fejz koji se dobiva posredstvom sohbeta ne može se naći u mnogim drugim stvarima. Sohbet je mekteb koji riječi pretvara u djela, djela u hal, a hal u marifet koji producira ilahi muhabet.
Svako se od ovog mekteba koristi shodno svojoj iskrenosti, trudu i muhabetu.
Kako u svemu tako i kod prisustva sohbet medžlisima postoje određeni edebi koje je potrebno poštovati da bi se okoristili. Na sohbetu čovjek treba obratiti pažnju na sljedeće:
· Na skupove gdje se sohbet čini ići isključivo radi Allahovog zadovoljstva,
· Biti pod abdestom,
· Srce držati otvorenim za Allahov rahmet koji se spušta i nesumnjivo vjerovati da je mjesto na kojem se nalazi mjesto koje posjećuju meleki,
· Utjecati se Allahu od grijeha i nedostataka, i tražiti od Gospodara zaštitu od toga da se bude sebeb nečijoj šteti,
· Ne obraćati pažnju na stanje i ponašanje onog ko govori ili onih koji su tu prisutni,
· Ako ima nešto što želi da mu se objasni, nakon sohbeta pitati u skladu sa edebom,
· Svaki sohbet medžlis vidjeti kao priliku za teobu, od Allaha zatražiti oprost prije nego sa udalji sa tog mjesta,
· Vjerovati da je lijek u sohbetu, čak iako se priča o poznatim temama slušati sa pažnjom kao da se sluša prvi put,
· Ne dozvoliti da se srce zaokupi sa određenim temama ili osobama,
· Od početka do kraja sohbeta biti u stanju rabite,
· Sjediti zbijeni blizu osobe koja sohbeti. Izbjegavati da se sjedi raštrkano po cijeloj sobi,
Ukoliko se svemu navedenom posveti pažnja i provede kako je po usulu i edebu, korist će biti maksimalna i sufi će dobiti sve blagodati sohbeta.
Da nas Allah bereketom dova i himmeta velikana učini dostojnim ovog puta i ne odvoji nas od njega. Amin!
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?