Važnost znanja i pogubnost neznanja

Znanje je glava svakog djela. To je sredstvo spoznaje Allaha dž.š. i približavanja Njemu Uzvišenom. Uz to, ime “el-Alim” je jedno od Njegovih uzvišenih imena, a znanje je jedan od Njegovih sifata.

Znanje dolazi prije djela. Najprije se stječe znanje, a potom se, shodno tom znanju, čine djela. A iman je početna tačka svega. Iman prednjači u odnosu na znanje. Allahovi poslanici a.s. su ljude najprije pozivali imanu, a potom su one koji prihvate iman, podučavali znanju i pozivali na činjenje djelā.

 

Stjecanje znanja je farz

Kao što je farz izvršavati Allahove dž.š. naredbe – ibadete, isto tako je farz i naučiti kako se ispravno izvršavaju ti ibadeti. Iz tog razloga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Stjecanje znanja je farz svakom muslimanu, i muškarcu i ženi. (Ibn Madže; Bejheki)

Svaki razuman i po islamu punoljetan musliman dužan je da nauči znanje vezano za sva djela čije izvršavanje mu je farz. Ni u kom slučaju nije dozvoljeno zadovoljiti se neznanjem.

Imam Gazali, rah., znanje kategoriše u tri kategorije:

  1. znanje vezano za vjerske osnove
  2. znanje vezano za djela čije je izvršavanje naređeno
  3. znanje vezano za djela koja su zabranjena i koja je potrebno napustiti.

Imam Suhreverdi, k.s., na sljedeći način ukratko iznosi stavove alima po pitanju znanja:  Prema nekim alimima znanje koje je farz svakom mukelefu jeste znanje o ihlasu i opasnostima nefsa. Jer, kao što je naređeno činjenje dobrih djela, naređena je i iskrenost u tim djelima. O tome govori sljedeći ajet:

A naređeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da namaz obavljaju, i da milostinju udjeljuju; a to je - ispravna vjera. (Bejjine, 5)

Nefsanske spletke, varke i strasti potkopavaju temelj ihlasa koji je farz. Stoga, kao što je farz postići ihlas, isto tako je farz i poznavati sve ono što uništava i slabi ihlas. Podsjetimo se temeljnoga principa koji glasi:

“Sve ono što omogućava izvršavanje farza je farz.”

Ebu Talib el-Mekki, rah., ovako kaže: “Znanje koje je farz jeste znanje o pet temelja na kojima se zasniva islam, a to su: kelime-i šehadet, namaz, post, zekat, i hadž. Jer ti temelji su farz svakom muslimanu.”

Farz je posjedovati toliko znanja koliko nam je dovoljno da možemo izvršavati djela koja su nam učinjena farzom. A od pet ključnih farzova, prvi je kelime-i šehadet. To je znanje tevhida, i ono je farz, jer, tevhidsko vjerovanje je jedno od neizostavnih djela muslimana. Znanje o ihlasu tiče se ispravnog robovanja, te se i ono ubraja u znanja koja su farz.

Neki alimi ovako kažu: “U farz znanje ubraja se i znanje vezano za kupoprodaju, trgovinu, sklapanje braka, razvod, i sl. Kada neko odluči da obavi nešto od navedenog, za njega postaje farz da stekne znanje o tome.”

Ukratko:

  • Za svakog razumnog i po islamu punoljetnog muslimana farz je da nauči znanje o imanu i imanskim osnovama.
  • Budući da je, nakon imana, prvo obavezno djelo za vjernika namaz, svakom mukelefu je farz da nauči klanjati namaz.
  • Prije toga, potrebno je naučiti propise o čistoći, način uzimanja abdesta i gusula, farzove abdesta i gusula, ono što kvari abdest i gusul, itd.
  • Farz je ispravno naučiti napamet onoliko Kur’ana koliko je dovoljno za učenje kiraeta, jer je ispravan kiraet farz u namazu.
  • Za punoljetnu ženu muslimanku farz je da nauči propise o stanjima hajza i nifasa.
  • Za muslimana koji dočekuje mjesec ramazan farz je da nauči propise vezane za post, stanja koja iziskuju napoštavanje i kefaret, stanja koja kvare post, propise o postu bolesnika, putnika, starca, trudnice, itd.
  • Vjerniku koji je odgovoran za izdržavanje porodice farz je da stječe opskrbu na halal način. Iz tog razloga farz mu je da nauči šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno vezano za posao kojim se bavi.
  • Kada vjernik odluči da se bavi nekim poslom ili trgovinom, farz mu je da nauči vjerske propise o tom poslu odnosno trgovini. Jer, haram imetak negativno utječe na sve ibadete, i to do te mjere da se može desiti da osoba koja se hrani haramom i odijeva haramom ne bude imala nikakve koristi od svoga namaza, zikra, hadža, sadake, ili dove. Iz tog razloga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

“Traženje halal opskrbe je farz svakom muslimanu.” (Taberani; Bejheki)

Hazreti Omer, r.a., je za vrijeme svog hilafeta trgovcima izdao sljedeću naredbu: “Neka u našoj čaršiji i na našim pijacama trguju oni koji dobro poznaju propise o trgovini. U suprotnom, htjeli to ili ne htjeli, ući ćete u haram i jesti kamatu.”

  • Kada vjernikov imetak dosegne količinu nisaba, farz mu je da nauči propise o zekatu i da daje zekat.
  • Za vjernika koji ima dovoljno imetka da obavi hadž, farz je da nauči propise o hadžu i da obavi hadž.
  • Za one kojima je prema Hanefijskom mezhebu vadžib da zakolju kurban, udijele sadekatu ‘l-fitr, i klanjaju bajram-namaze, vadžib je da steknu znanje o tim djelima i da ih izvršavaju.
  • Za mladića koji ima materijalnu mogućnost da se oženi i koji je u opasnosti da padne u haram, nakon što nauči uslove braka, farz je da se oženi i farz mu je da zna koje su to radnje koje mogu poništiti brak.
  • Muškarcu koji razvede ženu farz je da zna propise razvoda i kako treba da se odnosi prema ženi nakon razvoda.
  • Svakom muslimanu je farz da nauči koje su to misli, ideje i djela koja su mu zabranjena.
  • Prema riječima Imama Gazalija, rah., tamo gdje se prošire novotarije, gdje se na sve strane pojave zabludjele ideje i frakcije, gdje se harami budu predstavljali kao nešto lijepo, mladića koji postane punoljetan treba podučiti znanju o tome i zaštititi ga od harama. Jer, zabranjene ideje i djela treba eliminisati odmah, prije nego što se smjeste u srce i u razum. U suprotnom, oporavak je jako težak.
  • Za svakog muslimana je farz da stekne znanje i da se klone svih skrivenih grijeha poput širka, rijaluka, kibura, zavisti, udžba, gibeta, prenošenja tuđih riječi i zapodijevanja fitne među ljudima, jer ti grijesi uništavaju dobra djela i mnogo su opasniji od zahirskih grijeha.
  • Za svakog mukelefa je farz da nauči prava roditelja i obaveze koje je dužan da izvršava prema njima.
  • Svakom vjerniku je farz da zna koga treba voljeti i koga treba mrziti radi Allaha, dž.š., te s kojim ljudima se treba družiti, a koje izbjegavati.
  • Za imućne muslimane koji su u mogućnosti, farz je da zasnivaju i čuvaju ustanove koje će se baviti čuvanjem i širenjem vjerskih nauka.

 

Pogubnost neznanja

Ponos svjetova, Pejgamber s.a.v.s, sljedećim riječima ukazuje na razliku između alima i džahila (neznalica): Alim se boji Uzvišenog Allaha i stidi se ljudi. A džahil, niti se boji Allaha, niti se stidi Njegovih robova; laže, i stalno govori beskorisne i isprazne riječi. Takva osoba je džahil, čak i kada bi bila pismena. A abid čini ibadet Uzvišenom Allahu zarad Njegova zadovoljstva, a svoje znanje koristi i za sebe i za druge ljude. Džahil je lišen i jednog i drugog, i lišen je potpunosti.

 

Prije svega ostalog...

Imam Rabbani k.s. u jednom pismu koje je poslao jednom od svojih učenika sljedećim redoslijedom navodi stvari koje je potrebno učiniti na Allahovom, dž.š., putu:

“Prije svega, potrebno je popraviti i’tikad i uskladiti ga sa vjerovanjem ehl-i sunneta ve ‘l-džema’ata.

Potom je potrebno steći znanje o farzovima, vadžibima, sunnetima, mendubima, halalu, haramu, mekruhu i sumnjivim stvarima, onako kako je to objašnjeno u fikhskim knjigama.

Nakon toga, kao treće, potrebno je činiti djela u skladu sa naučenim znanjem.

Kao četvrto, potrebno je stupiti na put tesavvufa i upotpuniti sejr-i suluk.

Sve dok ta dva krila, tj. krilo zahira i krilo batina, odnosno krilo fikha i krilo tesavvufa ne budu potpuno ispravna, nemoguće je napredovati i uzdignuti se u uzvišene svjetove. Ako ti se pojave kakvi halovi ili vedždovi, a da ti ta dva krila nisu zdrava i ispravna, znaj da je u njima propast za tebe. Trebaš zatražiti utočište kod Uzvišenog Allaha i zamoliti Ga da te sačuva od takvih halova i vedždova."

Više iz iste kategorije: « Pažnja prema siročadima

Pretraga