Najveća blagodat koju je Allah dao svojim robovima jeste to što im je otvorio srca za iman i u njima im dao svjetlost upute. Uzvišeni Gospodar ovu blagodat daje osobama kojima On želi i onima koje On voli. Ako Allah ne da iman svome robu, čak i cijeli svijet kada bi se skupio, niko ne može učiniti tu osobu vjernikom. Povodom toga Gospodar u Kur’anu kaže:
“Onome koga Allah želi uputiti – On srce njegovo prema islamu raspoloži, a onome koga želi u zabludi ostaviti – On srce njegovo stegne i umornim učini kao kad čini napor da na nebo uzleti. Eto, tako Allah one koji ne vjeruju bez podrške ostavi.” (Al-An’am, 125)
Iman je svjetlost i kada uđe u srce svu prljavštinu i fleke od kufra i širka briše. To je takva vrsta svjesnosti o Gospodaru i ko god ga bude imao u sebi, makar kao i zrno gorušice, ide s ovog svijeta s imanom i nastanjuje se u Džennetu. Ovaj iman je dug prema Allahu, djelo srca i duša koja gaji skrivenu ljubav prema Gospodaru još od kalu bela. I malo imana je puno i njegova protivrijednost na dunjaluku ne postoji. Resulullah, salallahu alejhi ve sellem, objašnjavajući vrijednosti imana je ovako rekao:
“Uzvišeni Allah će na dan patnje kafiru koji bude kažnjavan najmanjom kaznom reći: ‘Kada bi cijeli svijet i sve što je na njemu bilo tvoje da bi se spasio od ove patnje bi li ga dao kao otkup?’ Kafir će na to: ‘Da, dao bih.’ Tada će Allah reći: ‘Još dok si bio u Ademovoj kičmi od tebe sam tražio još lakšu stvar, a to je da mi ne pripisuješ druga kako te ne bih bacio u vatru, ali ti nisi poslušao već si ušao u širk i sada ćeš dobiti ono što si zaslužio.’ ”
Iman je vredniji i hairniji od svih riznica dunjalučkih jer kako se kaže u ajetima Kur’ana da i kada bi se cijeli dunjaluk dao kao otkup za spasenje od vatre neće biti primljen, dok će insan i sa zehrom imana biti izbavljen iz džehennemske vatre.
Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, nam je ostavio sljedeće radosne vijesti:
“Ko iskreno povjeruje da nema drugog boga osim Allaha i umre s tim ubjeđenjem, ući će u Džennet.”
“Ko iskreno povjeruje da nema drugo boga osim Allaha i da je Muhammed, salallahu alejhi ve sellem, Njegov poslanik bit će sačuvan od džehennemske vatre.”
Došao mi je Džibril i rekao mi ovu radosnu vijest: “Ko god od tvog ummeta ne bude pripisivao Allahu druga i umre ući će u Džennet. Ja sam ga upitao: “I ako učini zinaluk i ukrade čak i tada? Džibril će na to: “Da, čak i ako učini zinaluk i ukrade.” (a da nije pripisivao Allahu druga nakon što mu Allah oprosti ili nakon što kaznu odsluži).
Sva bitnost leži u tome da se Allahu insan treba vratiti sa imanom. Hazreti Muhammed, salallahu alejhi ve sellem, je Allahov Poslanik. S tim ubjeđenjem moramo da praktikujemo din onako kako je on, alejhi selam, radio. Svi imanski šarti, harami i halali moraju da budu prihvaćeni i da se u skladu s tim insan ponaša i ophodi onako kako je to Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, radio. Pored prihvatanja temeljnih farz-radnji, za insana je također stroga obaveza i da prihvati i druge halale i harame. Kako je rečeno u hadisu, čovjeka će u Džennet odvesti samo takav vid imana.
Ovakav jedan mu’min, čak i da ima nedostataka, je naš brat i ima hakk kod nas. Mu’mina izuzev negiranja i širka ništa ne može odvojiti od imana.
Rahmetli Sejda hazretleri, kadesallahu sirehu, u vezi s veličinom blagodati i da bi se ta blagodat bolje shvatila je poručio:
“Insan, kada malo bolje razmisli, uvidjet će da nema veće blagodati od imana. Iman je vesila koja čuva insana od džehennemskog azaba. Iman je takva blagodat da, od istoka do zapada, od svih dunjalučkih bogatstava, carstava i sultanata, ima veću vrijednost koja se ne može zamijeniti. To je neprocjenjivi dragulj. S tim da je Gospodar svjetova dao ovu blagodat insanu treba da je s velikom pažnjom čuva i njeguje. Onaj koji nije počašćen imanom umrijet će kao kafir i neće mu moći pomoći ni vjerovjesnici ni evlije. Zbog toga svaki priseban musliman treba da nastoji da nikako ne uprlja iman, da se ne dovodi u situaciju gdje će slabosti imana prikazivati u javnosti i treba da ga štiti s ljubavlju i predanošću. Insan svojom upornošću da bi došao do upotpunjivanja svoga stanja samo ibadetom i pokornošću to može postići. Allah nam poručuje da ustrajemo u činjenju dobrih djela kako bi zadobili stanje hakikata i kako bi stigli do upotpunjenja.”
Nakon što je rekao o vrijednosti imana zatim je i ukazao na opasnosti i upozorenja kojih se insan treba pridržavati radi očuvanja imana:
“U svakoj prilici postoji opasnost za muslimana. Bilo da je alim, sahibija manevijata, bilo da je Gavs ili neko od najvećih arifa koji su ikad postojali, ista stvar se odnosi na sve. Insan ne treba da se pouzda u bilo šta, bilo da je to njegov sufizam ili njegov šejh već do zadnjeg izdisaja svog treba da se pita i da bude u brizi govoreći sebi “da li sam ja spasio svoj imam i da li sam ga zaštitio od opasnosti na koje sam nailazio?”
Iman briše grijehe
Dihje el-Kelbi, radijallahu anhu, prije nego što je povjerovao, je bio bogati arapski vladar. Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, je mnogo želio da on postane musliman. Bio je to ugledan čovjek za kojeg su bile vezane više od 700 osoba, a koje su bile počastvovane islamijetom nakon što je i on postao musliman.
Allah, džellešanuhu, je nakon jednog sabahskog namaza Objavom obavijestio Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, da Dihje el-Kelbi radijallahu anhu želi da postane musliman. Ubrzo nakog toga Dihje je ušao u Mesdžid-i Nebevi. Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, je skinuo svoj ogrtač stavio ga na pod i dao mu išaret da sjedne. Kada je vidio kako ga je Poslanik, salallahu ajehi ve sellem, počastio počeo je da plače. S velikom milošću i poštovanjem izgovorio je: ”Ešhedu en lâ ilâhe illallah ve ešhedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu.”
Hazreti Pejgamber, salallahu alejhi ve sellem, ga upita:
– Zašto plačeš?
– Ja Resulallah! Mnogo sam griješio. Šta je iskup za moje grijehe? Da li da dam svoj imetak kao sadaku ili treba da budem ubijen?
Poslanik, salallahu alejhi ve sellem,
– Ej Dihje, šta je tvoj grijeh? – upita ga.
Dihje (r.a):
– Jâ Resulallah! U doba džahilijeta ubio sam svoju žensku djecu – reče.
U tom trenutku dolazi Džibril, alejhi selam,
Ja Resulallah! Allah, džellešanuhu, je oprostio muslimanima grijehe koju su urađeni u vremenu džahilijeta – poruči.
Zahvalnost je vesila za zaštitu imana
Naši stari alimi su poručili da je zaštita imana zahvalnost na imanu. Kada pogledamo koliko ljudi ima na dunjaluku – dvije trećine nisu muslimani. Kako nas je Allah samo počastio i dao nam da živimo u zemlji gdje se praktikuje vjera islam.
Muhammed Dijauddin hazretleri, kadasallahu sirehu, kaže: “Zahvalnost je okov blagodati.”
Šta je okov da li znate? To znaju ljudi koji žive na selima, okov se veže za nogu od hajvana. Kada je okov vezan za hajvana, hajvan ne može pobjeći s imanja. Tako i insan koji je svjestan imana i na njemu je zahvalan ne može se udaljiti od blagodati islama.
Allah, džellešanuhu, u Kur’anu poručuje:
“I kad je Gospodar vaš objavio: ’Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti.҆ ” (Ibrahim, 7)
Mi ćemo nastojati biti zahvalni kako bi nam iman ojačao. Trebamo da sačuvamo svoj iman od formalne prakse kako bi dospjeli do stvarne srži. Kada insan se oslobodi čiste formalnosti okov se ojača i naša tijela čvršće se vežu za vjeru.
Tražiti zadovoljstvo kod Allaha
Gavs Bilvanisi, kadesallahu sirehu, u jednom od sohbeta je poručio:
“Blagodat imana je vrednija od svega što je na dunjaluku i od njega samog. Onaj koga je Allah počastio da ima ovako vrijedan imetak mora znati njegovu vrijednost, mora ga zaštititi i mora ga stalno ojačavati. Njegovo ojačavanje i zaštita je moguća samo s pokornošću Allahu i čuvanjem od grijeha. Kako insan čuva zlato i srebro od toga da budu ukradeni tako isto treba imetak, odnosno svoj iman koji nema premca, da čuva i da ga sakrije od kradljivaca, a to je put ibadeta i pokornosti Allahu džellešanuhu. Na tom putu insan treba da teži Allahovom zadovoljstvu i koliko god je dao sebe Allahu ibadetima i pokornošću njegov iman će biti upotpunjen u istoj mjeri. Isto tako u istoj mjeri biva sačuvan i siguran od zla svog nefsa i šejtana.”
Važnost odgoja nefsa za zaštitu imana
Odgoj nefsa igra veliku ulogu u zaštiti imana. Nefs koji nije odgojen liči na nepripitomljenog hajvana grabežljivca. Kako takav hajvan predstavlja opasnost za ljude u svojoj blizini, na isti način neodgojen nefs predstavlja opasnost za mu’mina. Onaj nefs koji se nije savio pred štitom imana ne može dugo izdržati napade strijela od nepokornosti i nijekanja. Jusuf, alejhi selam, je i sam rekao: “Ja ne pravdam sebe, ta duša je sklona zlu, osim one kojoj se Gospodar moj smiluje. Gospodar moj zaista prašta i samilostan je.” (Yusuf, 53)
Zbog toga najvažnija stvar i najvažniji korak za nefsov iman jeste odgoj nefsa. Jedan od najučinkovitijih metoda odgoja nefsa jeste škola tesavufa. Činjenjem ibadeta istinski se doseže do imanskog hakikata, odnosno jekina (čvrstog ubjeđenja). Imam Rabbani kadesallahu sirehu je rekao: “Cilj stvaranja čovjeka jeste da izvršava ibadete koji su mu naređeni. Cilj ibadeta jeste zadobiti stvarni iman, odnosno dokučiti do stvarnog jekina.“
Imam Rabbani, kadesallahu sirehu, komentarišući ajet u kojem Allah, džellešanuhu, kaže: “O vjernici, vjerujte……” (An-Nisa, 136) je rekao da se ovim dijelom ajeta zapravo kaže: ”O vi koji formalno vjerujete, izvršavajući naređene ibadete stvarno suštinski vjerujte.”
Sve ovo ukazuje na da je nepokornost i nijekanje u porastu, radi se na tome da se srca odvoje od manevijatskih veza. Da bi se iman upotpunio, danas više nego ikad imamo potrebe za put tesavufa. U današnjem vremenu imamo puno više potrebe za tim putem, jer u prošlosti nije bilo toliko rasprostranjenih šejtanksih indoktrinirane propagande za nepokornošču i negacijom, a koja bi insana odvela s pravog puta, utjecala na njegov iman gdje bi zalegao kao mu’min, a probudio se kao kafir.
Zbog toga za jednog insana u tim starijim vremenima gdje je bilo manje iskušenja, iman koji bi pokupio u krugu porodice mogao je biti dovoljan. Čak ako bi mu iman i islam bili samo formalni, dosta lakše je mogao živjeti jer se u takvom okruženju puno više govorilo o imanu i manevijatu, te bi takav insan lakše mogao napredovati na polju vjere i puno manje je bilo opasnosti od nepokornosti i negacije. Kada pogledamo našu današnjicu ljudi, džini i šejtani svi su ujedinjeni i rade na tome da pokvare duševno stanje kod insana vjernika. U ovim vremenima odgojem nefsa se zadobiva iman i tako se jača kula imana. U ovim vremenima odgoj nefsa predstavlja obavezu za sve nas.
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
