„Ono što vam Poslanik da to uzmite, a ono što vam zabrani toga se klonite. I bojte se Allaha. Zaista, Allah žestoko kažnjava.“ (Hašr 7)
U jezičkom smislu, ”sunnet” znači ”put, navika, narav, karakter, ponašanje, vladanje, ophođenje”. U smislu definicije, sunnet označava riječi, dijela i pešutna odobravanja hazreti Poslanika, s.a.v.s. Ukratko, sunnet je tumačenje islama na način kako ga je Poslanik, s.a.v.s. živio. Dakle, sunnet je Kurʼan koji se živi, odnosno, njegova konkretizacija.
Mubarek riječi našeg plemenitg Poslanika, s.a.v.s., nazivaju se „kavl-i sunnet“, njegovo ponašanje i ophođenje, izuzev onoga što je samo njemu naređeno, naziva se „fil-i sunnet“, a ono što je on vidio i šutnjom odobrio naziva se „takrir-i sunnet“.
SLIJEĐENJE KURʼANA I SUNNETA
Kurʼan je naša sveta knjiga koju je Uzvišeni Allah poslao da bi ljudi izašli iz tmina na svjetlo i postigli ovosvjetsku i onosvjetsku sreću. Što se pak sunneta tiče, to su riječi našeg Pejgambera, s.a.v.s., njegovo uzorito ponašanje i sve ono što je on odobrio. Ova dva izvora u životu jednog muslimana imaju ogromnu važnost. U Kurʼanu se na mnogo mjesta nalazi naredba „Pokoravajte se Allahu i Njegovom Poslaniku“. Pokoravanje Uzvišenom Alllahu je moguće sa slijeđenjem Kurʼana, a pokoravanje Pejgamberu, s.a.v.s., sa slijeđenjem sunneta. Oni koji se pokoravaju Pejgamberu, s.a.v.s., oni se pokoravaju Uzvišenom Allahu. U našoj uzvišenoj Knjizi se kaže: „Onaj ko se pokorava Poslaniku – on se pokorava i Allahu, a onaj ko glavu okreće – pa Mi te nismo poslali da im čuvar budeš.“ (En-Nisa, 80)
Naš Pejgamber, s.a.v.s., nam je svojim životom pokazao kako se izvršavaju naredbe i propisi koji se nalaze u Kur’an-i Kerimu. Bez obraćanja sunnetu nije moguće shvatiti povode (sebebe) objave ajeta, mudrosti (hikmete) naredbi i način obavljanja ibadeta koji, naravno, imaju jako važno mjesto u našim životima. Voljeti Resulullaha, s.a.v.s., vjerovati u njega, pokoravati mu se, prihvatiti ono sa čim je došao, kloniti se onoga što je zabranio, ukratko, živjeti sunnet jeste Allahova naredba. U Kur’an-i Kerimu se kaže: „Ono što vam Poslanik da to uzmite, a ono što vam zabrani toga se klonite.“ (Hašr, 7)
Kur’an i sunnet su dvije svjetiljke koje osvjetljavaju mu’minov put, i dva upučivaća koja mu’mina čuvaju da ne zapadne i da se ne izgubi u dunjalučkom metežu.
Islamski alimi nisu odobrili da se bez sunneta tumači Kur’an i iz njega izvlače praktična riješenja. Ne poznavajući sunnet ne može se razumjeti na koji način će se klanjati, kako će se postiti, kako će se hadž obaviti ili kurban zaklati. Naučavanje i spoznaja svih ibadeta, moralnih postupanja i međuljudskih odnosa je vezana za dobro razumijevanje sunneta.
Po pitanju važnosti sunneta u Kur’an-i Kerimu se nalazi mnogo ajeta koji naređuju pokornost Pejgamberu, s.a.v.s.
„Ono što vam Poslanik da to uzmite, a ono što vam zabrani toga se klonite.“ (Hašr, 7)
„Reci, ako Allaha volite, mene slijedite i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti.“ (Ali-Imran, 31)
„Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi i koji Allaha često spominje.“ (Ahzab, 21)
„O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim. A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allah i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas rješenje ljepše.“ (En-Nisa, 59)
„Onaj ko se pokorava Poslaniku pokorava se i Allahu; a onaj ko glavu okreće – pa, Mi te nismo poslali da im čuvar budeš.“ (En-Nisa, 80)
„A ti, zaista, upućuješ na pravi put.“ (Šura, 52)
„Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno naređenju njegovu, da ih iskušenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snađe.“ (Nur, 63)
Poslanik, s.a.v.s., je po pitanju važnosti sunneta još kazao:
„… Onaj ko napusti moj sunnet on ne pripada meni.“ (Buharija, Muslim)
„Ostavljam vam dvije stvari. Sve dok ih se budete držali nećete zalutati; Allahova knjiga i sunnet Njegovog Poslanika.“ (Malik)
„Gubljenje vjere počinje sa napuštanjem sunneta. Kako god se uže kida nit po nit i vjera nestaje ostavljanjem jednog po jednog sunneta.“ (Darimi)
BEZ SUNNETA KUR’AN SE NE RAZUMIJEVA
Da je moguće bez sunneta razumijevati Kur’an onako kako to Uzvišeni Allah želi i da je moguće bez sunneta živjeti život u skladu Allahovog zadovoljstva, onda ne bi blilo potrebe za desetinama ajeta koji naglašavaju Poslanika, s.a.v.s. Na primjer, iako je Uzvušeni Allah mogao spustiti Kur’an na neku planinu i poslati meleka koji će kazati: „Na tu i tu planinu je spušten kitab, idite i uzmite ga i postupajte prema onome što se nalazi u njemu“, ipak je Uzvišeni Allah dao da se tako ne obznanjuju Njegove mudrosti i kitabi, već putem poslanika, alejhimu-s- selam. Samo ovaj primjer je dovoljan da se objasni potreba za pejgamberima, kako bi se vjera mogla živjeti onako kako teba.
Kao što je poznato, za vrijeme hazreti Alije, r.a., su se pojavile haridžije koji su godinama zamajavali i uznemiravali islamski svijet i koji su one koji ne misle poput njih optuživali za kufur (nevjerstvo). Hazreti Alija, r.a., bilo lično, bilo putem svojih drugova, se mnogo borio protiv njih kako bi ih vratio sa puta kojim su krenuli i kako bi spriječio štetu koju su nanosili islamu. Između ostalog, jedanput je zadužio svoga amidžića Abdullaha ibn Abbasa, r.a., da s njima porazgovara. Pri polasku na put hazreti Alija, r.a., mu je kazao (poveo se sljedeći razgovor):
„Kada se budeš s njima raspravljao, ne iznosi im kur’anske ajete kao dokaz.“
”Zašto, vođo pravovjernih? U našoj kući je Kur’an objavljen. Njegove ajete ja znam bolje od njih.”
„Istinu govoriš, ali mi njima kao dokaz navedemo jedan ajet, a oni za svoje vjerovanje navode drugi ajet, jer Kur’an je takav da se iz njegovih ajeta mogu izvesti mnoga značenja. Zbog toga, kada se budeš sa njima raspravljao, ti im iznesi dokaze iz sunneta. Ako tako postupiš, oni će se razbježati i neće se moći spasiti.“
Zaista, u nastavku ove predaje se spominje da ih je hazreti Abdullah ibn Abbas, r.a., pobijedio navodeći im dokaze iz sunneta.
Ovakv stav hazreti Alije, r.a., nam pokazuje da svi ajeti nemaju iste odlike. Značenje pojedinih ajeta se može lahko razumijeti pri prvom čitanju, dok pojedini ajeti imaju drugačiji smisao (cilj) nego što se to na prvi pogled čini. Kao i u svakom, tako i u arapskom jeziku postoji figurativni izraz, alegorični izraz, metafora i slični umjetnički izražaji, a naročito su u kur’anskom jeziku ovakvi izrazi još više prisutni. Kada porazmislimo o tome, onda još bolje razumijemo stav hazreti Alije, r.a.
SA SUNNETOM ŽIVOT POSTAJE IBADET
Život koji se živi prema odrednicama sunneta postaje sevapli život tako što običaj prelazi u ibadet (adet postaje ibadet). Drugim riječima, ako jedan musliman nešto prihvati i učini samo zato što se to preporučuje sunnetom, za to ima sevap.
Navest ćemo jedan jednostavan primjer: ako jedemo lijevom rukom mi ne izlazimo iz vjere, međutim, ako jedemo desnom rukom mi praktikujemo jedan sunnet i zbog toga imamo sevape. Od ličnih i pojedinačnih poslova kao što su: stvari koje činimo više puta izabrati neparan broj 3, 5, 7, leći u postelju na desnu stranu, u toalet ulaziti lijevom, a izlaziti desnom nogom, u džamiju, na posao ulaziti desnom nogom, a izlaziti lijevom itd., pa do društvenih, pravnih ili ekonomskih tema, odnosno, po pitanju svih naših aktivnosti, kako god nam sunnet ukazuje na ono što je dobro i lijepo, također, nudi nam priliku da za to zaradimo i sevape.
TESAVVUF JE AHLAK KUR’ANA I SUNNETA
Tesavvuf je odgajanje mu’mina shodno odgojnim metodama koje je hazreti Pejgamber, s.a.v.s., primjenjivao. Onaj ko se ne pridržava sunneta našeg Poslanika, s.a.v.s., neće se moći odgojiti niti će druge moći odgajati, pa makar se sa svojim nefsom borio i hiljadu godina.
Arifbillah Šihabuddin Suhreverdi, k.s., kaže: “Sufije imaju najviše uspjeha po pitanju slijeđenja Resulullaha, s.a.v.s., jer oni u pravom smislu slijede hazreti Pejgambera, s.a.v.s., izvršavaju ono što je naredio i čuvaju se onoga što je zabranio, a po tom pitanju Uzvišeni Allah kaže: ‘Ono što vam Poslanik da to uzmite, a ono što vam zabrani toga se klonite’.”
Također, sufije sa velikom ozbiljnošću slijede Resulullaha, s.a.v.s., prilikom činjenja svojih djela, ibadeta, farzova, vadžiba i nafila, i sa bereketom slijeđenja Poslanika, s.a.v.s., oni su počašćeni ahlakom kao što je ilm (znanje), stid, oprost, tolerancija (popustljivost), saosjećanje, milost, lijepo ophođenje, lijep savjet, skromnost itd. Pored toga, oni oni su zadobili i ukrasili se sa Poslanikovim, s.a.v.s., ponašanjem i postupanjem kao što su bogobojaznost, smiraj, strahopoštovanje (hejbet), poštovanje (tazim), zadovoljstvo, sabur, zuhd, oslanjanje na Uzvišenog Allaha itd. Sufije svestrano i u pravom smislu slijede Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i na najljepši način oživljavaju njegov sunnet.
Kada je hazreti Abdulvahid bin Zejd upitan: “Po vašem mišljenju, ko su sufije?“, on je odgovorio: “Prave sufije su oni koji se svom svojom snagom trude u potpunosti razumjeti sunnet, svoja srca vezati za Sunnes, koji se čuvaju zla svoga nefsa i koji su potražili pribježište kod Uzvišenog Hakka.“ Ovo su riječi koje u potpunosti objašnjavaju stanje (hal) sufija.
Tarikat je živjeti u skladu Kur’ana i sunneta, jer su to njegovi temelji. Treba čvrsto prihvatiti Poslanikov sunnet, a to se uči i postiže slijeđenjem Sadata (tarikatski prvaci, šejhovi iz silsile, više o tome u tekstu Lanac prenosilaca – silsila). Upravo tako je i kazao hazreti Gavs-i Sani, k.s. “Da bi se živio život Resulullaha, s.a.v.s., potrebno je slijediti plemenite Sadate. Najljepši način da se istinski slijedi Pejgamber, s.a.v.s., jeste slijediti Sadate koji žive prema sunnetu. Jer, Sadati sunnet ne kazuju samo riječima, oni ga žive i prenose.“
Šejh Abdurahman Tahi, k.s., je kazao: “Tarikaat je slijeđenje šerijata, odnosno, Kur’ana i sunneta. Cilj tarikata je u potpunosti prihvatiti šerijatske (kur’anske i sunnetske) naredbe i zabrane.“
Abdulkadir Gejlani, k.s., je kazao: “Radi ono što je Pejgamber, s.a.vs., donio, to jest, Kur’an i sunnet, jer onaj ko napusti Kur’an i sunnet postaje nevjernik (zindik) i sam sebe izvodi iz okvira islama.“
Više o tome kako je nastao tesavvuf – sufizam pročitajte na ovom linku: Pojava tesavvufa kao sistema
ZATO ŠTO SI SLIJEDIO MOJ SUNNET
Bišr Hafi, rahmetullahi alejhi, pripovijeda:
-Sanjao sam Resul-i Ekrema, s.a.v.s., te mi je kazao:
– Ej, Bišr. Da li znaš zašto te je Allah uzdigao među tvojim vršnjacima?
– Ne, neznam, Allahov Poslaniče.
–Zato što si hizmetio dobrim robovima, što si savjetovao braću mu’mine, što si gajio ljubav prema svojim prijateljima i onima koji slijede sunnet i zato što si se ti pridržavao moga sunneta.
ČAK I NA SMRTNIM MUKAMA NIJE OSTAVIO SUNNET
Imam Suhreverdi, k.s., penosi: ”Hizmećar hazreti Šibilija je bio upitan: ‘Kada je hazreti Šibili bio u momentima preseljenja, šta si vidio?’
Hizmećar je ispričao:
‘Kada mu se jezik oduzeo i kada se počeo znojiti, meni je išaretom dao znak da mu radi namaza uzmem abest. Ja sam mu uzeo abdest, ali sam zaboravio prstima protrljati njegovu bradu. Odmah me je uzeo za ruku i prinio je do svoje brade, te mi naredio da mu protrljam bradu. Čak i u jednom takvom momentu, nije napuštao edeb koji naučio i koji se odnosio na Allahovog poslanika, s.a.v.s’.“
RIJEČI VELIKANA U VEZI SA SLIJEĐENJEM SUNNETA
Velikan među arifima, Bajazid Bistami, k.s., je rekao:
„Sufija je osoba kod koje se na desnoj strani nalazi Allahov, dž.š., kitab, na lijevoj sunnet Resul-i Ekrema, s.a.v.s., koji jednim okom gleda u džennet, a drugim u džehennem i koji se između toga odaziva svome Gospodaru učeći telbiju ‘lebejk, Allahumme lebejk.”
Šejh Ahmed Rifai, k.s., je kazao:
„Sve dok je derviš vezan za uzoriti sunnet, on je na pravom putu. Ako se odvoji od uzoritog sunneta koliko dlaka, smatra se da je skrenuo sputa.“
Gavs-i Azam Abdulkadir Gejlani, k.s., je rekao:
„Ovaj naš tarikat je sagrađen u skladu sa Kur’anom i sunnetom.“
Veliki evlija, Šah Nakšibend, k.s., je kazao:
„Naš put vodi ka „najčvrščoj vezi“ (urvetu-l-vuska). To jest, pažnji u slijeđenju sunneta i ashaba-i kiram (plemenitih ashaba). Zbog toga i malo djela biva uzrokom velikih pobjeda i rezultata. Slijediti sunnet je jako velika stvar.“
Sultan evlija, Džunejd Bagdadi, k.s., je rekao:
„Samo onaj tesavuski pravac (tarik) koji ide stopama Allahovog Poslanika, s.a.v.s., čovjeka dovdi do potpunosti (kemal). Ostali putevi liče na slijepu ulicu.“
Mevlana Halid Bagdadi, k.s., je kazao:
„Ovaj put je sagrađen na temeljima Kur’ana i sunneta. Onaj ko želi stići do cilja, ne smije bilo šta promjeniti od onoga što je naredio Kur’an i sunnet. Onaj ko stupi na ovaj put, a ne bude se pridržavao njegovih edeba i pravila, neće imati na ovom putu hajra i berićeta.“
Također, jedan od duhovnih velikana i neimara (mimara) prošlog stoljeća, Sejjid Muhammed Rašid El-Husejni, k.s., je kazao:
„Istinski (hak) tarikati ne rade ništa drugo do oživljavanaja Kur’ana i Sunneta.“
Pir šazilijskog tarikata, Ebu-l-Hasan Eš-Šazili, k.s., je rekao:
„Skrenuo je s pravog puta ko god poziva Allahu na način kako to nije činio Allahov Poslanik, s.a.v.s. Također, njegov poziv odvodi putnika (salika) u zabludu.“
Na kraju, onaj ko želi stići Allahu i steći Njegovo zadovoljstvo, uslov je (šart) da slijedi božanska mjerila i poredak. Božanska mjerila su određena Kur’anom i sunnetom. Ne pridržavajući se Kur’ana i sunneta nije moguće steći Allahovo zadovoljstvo.
Ono što je bitno jeste da društva, uključujući i čitavo čovječanstvo, usvoje lijepi ahlak i pronađu uzor za kojim će se povoditi. Da bismo pronašli put umjerenosti i ravnoteže, da bismo se očistili od grubosti, spasili nezrelosti i bili na istini, odnosno da bismo se okitili ahlak-i Muhamedijjom, potrebno je krenuti na put odgoja i duhovnog nadzora od strane njegovih duhovnih nasljednika (vārisa), istinskih alima koje je on, a.s., najavio u radosnoj vijesti, a koji su doktori za srce.
Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt
Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom. Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida? Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli. Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema. Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:- Šta je tesavvuf?
- Pojava tesavvufa kao sistema
- Tesavvuf u današnjem vremenu
- Aktuelna pitanja u pogledu na tesavvuf
- Tesavvuf – put Kur’ana i Sunneta
- Tema broja: Šta je tesavvuf?
