Važnost znanja i pogubnost neznanja

Znanje je glava svakog djela. To je sredstvo spoznaje Allaha, dž.š., i približavanja Njemu Uzvišenom. Uz to, ime “el-Alim” je jedno od Njegovih uzvišenih imena, a znanje je jedan od Njegovih sifata.

Znanje dolazi prije djela. Najprije se stječe znanje, potom se, shodno tom znanju, čine djela, dok je iman početna tačka svega. Iman prednjači u odnosu na znanje. Allahovi poslanici, a.s., su ljude najprije pozivali imanu, a potom su one koji prihvate iman, podučavali znanju i pozivali na činjenje djelā.

Stjecanje znanja je farz

Kao što je farz izvršavati Allahove, dž.š., naredbe – ibadete, isto tako je farz i naučiti kako se ispravno izvršavaju ti ibadeti. Iz tog razloga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Stjecanje znanja je farz svakom muslimanu, i muškarcu i ženi.” (Ibn Madže; Bejheki)

Svaki razuman i po islamu punoljetan musliman dužan je da nauči znanje vezano za sva djela čije izvršavanje mu je farz. Ni u kom slučaju nije dozvoljeno zadovoljiti se neznanjem.

Imam Gazali, rah., znanje kategoriše u tri kategorije:

znanje vezano za vjerske osnove,
znanje vezano za djela čije je izvršavanje naređeno,
znanje vezano za djela koja su zabranjena i koja je potrebno napustiti.

Imam Suhreverdi, k.s., na sljedeći način ukratko iznosi stavove alima po pitanju znanja: prema nekim alimima znanje koje je farz svakom mukelefu jeste znanje o ihlasu i opasnostima nefsa. Jer, kao što je naređeno činjenje dobrih djela, naređena je i iskrenost u tim djelima. O tome govori sljedeći ajet:

“A naređeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da namaz obavljaju, i da milostinju udjeljuju; a to je – ispravna vjera.” (Bejjine, 5)

Nefsanske spletke, varke i strasti potkopavaju temelj ihlasa koji je farz. Stoga, kao što je farz postići ihlas, isto tako je farz i poznavati sve ono što uništava i slabi ihlas. Podsjetimo se temeljnoga principa koji glasi:

“Sve ono što omogućava izvršavanje farza je farz.”

Ebu Talib el-Mekki, rah., ovako kaže: “Znanje koje je farz jeste znanje o pet temelja na kojima se zasniva islam, a to su: kelime-i šehadet, namaz, post, zekat, i hadž. Ti temelji su farz svakom muslimanu.”

Farz je posjedovati toliko znanja koliko nam je dovoljno da možemo izvršavati djela koja su nam učinjena farzom. Prvi od pet ključnih farzova je kelime-i šehadet. Tevhidsko vjerovanje je jedno od neizostavnih djela muslimana. Znanje o ihlasu tiče se ispravnog robovanja, te se i ono ubraja u znanja koja su farz.

Neki alimi ovako kažu: “U farz znanje ubraja se i znanje vezano za kupoprodaju, trgovinu, sklapanje braka, razvod, i sl. Kada neko odluči da obavi nešto od navedenog, za njega postaje farz da stekne znanje o tome.”

Ukratko:

Za svakog razumnog i po islamu punoljetnog muslimana farz je da nauči znanje o imanu i imanskim osnovama.
Budući da je, nakon imana, prvo obavezno djelo za vjernika namaz, svakom mukelefu je farz da nauči klanjati namaz.
Prije toga, potrebno je naučiti propise o čistoći, način uzimanja abdesta i gusula, farzove abdesta i gusula, ono što kvari abdest i gusul, itd.
Farz je ispravno naučiti napamet onoliko Kur’ana koliko je dovoljno za učenje kiraeta, jer je ispravan kiraet farz u namazu.
Za punoljetnu ženu muslimanku farz je da nauči propise o stanjima hajza i nifasa.
Za muslimana koji dočekuje mjesec ramazan farz je da nauči propise vezane za post, stanja koja iziskuju napoštavanje i kefaret, stanja koja kvare post, propise o postu bolesnika, putnika, starca, trudnice, itd.
Vjerniku koji je odgovoran za izdržavanje porodice farz je da stječe opskrbu na halal način. Iz tog razloga farz mu je da nauči šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno vezano za posao kojim se bavi.
Kada vjernik odluči da se bavi nekim poslom ili trgovinom, farz mu je da nauči vjerske propise o tom poslu odnosno trgovini. Jer, haram imetak negativno utječe na sve ibadete, i to do te mjere da se može desiti da osoba koja se hrani haramom i odijeva haramom ne bude imala nikakve koristi od svoga namaza, zikra, hadža, sadake, ili dove. Iz tog razloga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

“Traženje halal opskrbe je farz svakom muslimanu.” (Taberani; Bejheki)

Hazreti Omer, r.a., je za vrijeme svog hilafeta trgovcima izdao sljedeću naredbu: “Neka u našoj čaršiji i na našim pijacama trguju oni koji dobro poznaju propise o trgovini. U suprotnom, htjeli to ili ne htjeli, ući ćete u haram i jesti kamatu.”

Kada vjernikov imetak dosegne količinu nisaba, farz mu je da nauči propise o zekatu i da daje zekat.
Za vjernika koji ima dovoljno imetka da obavi hadž, farz je da nauči propise o hadžu i da obavi hadž.
Za one kojima je prema hanefijskom mezhebu vadžib da zakolju kurban, udijele sadekatu ‘l-fitr, i klanjaju bajram-namaze, vadžib je da steknu znanje o tim djelima i da ih izvršavaju.
Za mladića koji ima materijalnu mogućnost da se oženi i koji je u opasnosti da padne u haram, nakon što nauči uslove braka, farz je da se oženi i farz mu je da zna koje su to radnje koje mogu poništiti brak.
Muškarcu koji razvede ženu farz je da zna propise razvoda i kako treba da se odnosi prema ženi nakon razvoda.
Svakom muslimanu je farz da nauči koje su to misli, ideje i djela koja su mu zabranjena.
Prema riječima Imama Gazalija, rah., tamo gdje se prošire novotarije, gdje se na sve strane pojave zabludjele ideje i frakcije, gdje se harami budu predstavljali kao nešto lijepo, mladića koji postane punoljetan treba podučiti znanju o tome i zaštititi ga od harama. Jer, zabranjene ideje i djela treba eliminisati odmah, prije nego što se smjeste u srce i u razum. U suprotnom, oporavak je jako težak.
Za svakog muslimana je farz da stekne znanje i da se klone svih skrivenih grijeha poput širka, rijaluka, kibura, zavisti, udžba, gibeta, prenošenja tuđih riječi i zapodijevanja fitne među ljudima, jer ti grijesi uništavaju dobra djela i mnogo su opasniji od zahirskih grijeha.
Za svakog mukelefa je farz da nauči prava roditelja i obaveze koje je dužan da izvršava prema njima.
Svakom vjerniku je farz da zna koga treba voljeti i koga treba mrziti radi Allaha, dž.š., te s kojim ljudima se treba družiti, a koje izbjegavati.
Za imućne muslimane koji su u mogućnosti, farz je da zasnivaju i čuvaju ustanove koje će se baviti čuvanjem i širenjem vjerskih nauka.

Pogubnost neznanja

Ponos svjetova, Pejgamber, s.a.v.s, sljedećim riječima ukazuje na razliku između alima i džahila (neznalica): “Alim se boji Uzvišenog Allaha i stidi se ljudi. A džahil niti se boji Allaha niti se stidi Njegovih robova; laže, i stalno govori beskorisne i isprazne riječi. Takva osoba je džahil, čak i kada bi bila pismena. A abid čini ibadet Uzvišenom Allahu zarad Njegova zadovoljstva, a svoje znanje koristi i za sebe i za druge ljude. Džahil je lišen i jednog i drugog, i lišen je potpunosti.”

Imam Rabbani, k.s., u jednom pismu koje je poslao jednom od svojih učenika sljedećim redoslijedom navodi stvari koje je potrebno učiniti na Allahovom, dž.š., putu:

“Prije svega, potrebno je popraviti i’tikad i uskladiti ga sa vjerovanjem ehl-i sunneta ve ‘l-džema’ata.

Potom je potrebno steći znanje o farzovima, vadžibima, sunnetima, mendubima, halalu, haramu, mekruhu i sumnjivim stvarima, onako kako je to objašnjeno u fikhskim knjigama.

Nakon toga, kao treće, potrebno je činiti djela u skladu sa naučenim znanjem.

Kao četvrto, potrebno je stupiti na put tesavvufa i upotpuniti sejr-i suluk.

Sve dok ta dva krila, tj. krilo zahira i krilo batina, odnosno krilo fikha i krilo tesavvufa ne budu potpuno ispravna, nemoguće je napredovati i uzdignuti se u uzvišene svjetove. Ako ti se pojave kakvi halovi ili vedždovi, a da ti ta dva krila nisu zdrava i ispravna, znaj da je u njima propast za tebe. Trebaš zatražiti utočište kod Uzvišenog Allaha i zamoliti Ga da te sačuva od takvih halova i vedždova.”

Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.

Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt

Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom.
Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida?

Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli.

Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema.

Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil

Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida

Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:

Više o tome šta je tesavvuf i ostalim tesavvufskim temama možete pročitati u knjizi Duhovni odgoj u Islamu gdje možete online pročitati većinu tekstova, kao i na stranici Buhara.ba