Nijjet – duh djela

Nijet je fikhski termin koji ima značenje namjere, nakane, odluke, čvrste volje, znanje srca za nešto, odnosno, srčano donošenje odluke tj. da srce zna zašto se radi neko određeno djelo/posao. Množina od riječi nijet je ‘nijjat’. Put ka Hakku počinje srcem, jer je ono centar odluke/nakane. Ta konačna odluka srca se naziva nijet. Nijet je početak svakog posla i bolji je od djela. On je iskrenost, a iskrenost je ključ svih hajrata. Allah Uzvišeni u svakom našem poslu/djelu gleda u srce i u nijet koji je u našem srcu.

Rekao je Pejgamber, s.a.v.s.: “Djela se vrednuju prema namjerama i svako će dobiti ono što je naumio.” Kaže Imam Šafija da ovaj hadis predstavlja trećinu islama i navodi: “Hadis o namjeri prožima se kroz sedamdeset poglavlja fikha.” Ebu Davud je ovako rekao: “Napisao sam 500.000 hadisa od Pejgambera. Od toga sam odabrao 4.700 hadisa o propisima. Za čovjeka i njegovu vjeru su dovoljna slijedeća četiri:

Djela se vrednuju prema nijetu.
Halal i haram je objašnjen/jasan.
Da čovjek napusti stvari koje ga se ne tiču je od ljepote njegovog islama.
Niko od vas neće biti (pravi) mumin (vjernik) sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi i sebi.”

Zbog važnosti nijeta Gavs-i Sani, k.s., se gotovo u svim svojim sohbetima dotiče važnosti nijeta i kaže: “U svakom poslu/djelu koje radite neka vam nijet bude radi Allahovog zadovoljstva. Nijet je jako važan. Ma koji posao da radite, najprije prekontrolišite svoje nijete.”

Prema alimima nijet ima dva značenja. Prvo – u značenju da bi jedan dio ibadeta razlučili od drugih, npr. da bi razlučili podne namaz od ikindije namaza ili ramazanski post od drugih postova ili da bi razlučili kupanje/čišćenje od džunupluka od običnog kupanja/rashlađivanja itd. To je značenje koje navode fakihi u svojim knjigama. Drugo – značenje određivanja cilja za koji se donosi namjera sa dotičnim djelom koje radimo. Taj cilj je ili samo Allahovo zadovoljstvo ili nečije drugo zadovoljstvo. Ovo je značenje koje navode arifi u svojim knjigama i koje je temelj ihlasa.

Prenosi se od vođe pravovjernih Omera ibnul-Hattaba, Allah mu se smilovao, da je rekao: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ‘Djela se vrednuju prema namjerama i svako će dobiti ono što je naumio. Pa, čija hidžra bude ka Allahu i Njegovom Poslaniku – njegova hidžra je ka Allahu i Njegovom Poslaniku, a čija hidžra bude radi dunjalučke koristi ili zbog žene da bi je oženio – njegova hidžra je zbog onoga što je naumio.’ ” (Buhari, Muslim)

Sebeb izricanja ovog hadisa je čovjek koji je htio oženiti ženu za koju kažu da se zvala Ummu Kajs, pa je učinio hidžru zbog toga, a svojom hidžrom nije htio postići nagradu hidžre u pravom smislu.

Spominje Taberani od E’ameša da kaže: “Bio je među nama čovjek koji je zaprosio djevojku, kažu da se zvala Ummu Kajs. Odbila je da se uda za njega dok ne učini hidžru, zatim je učinio hidžru, te je oženio. Nakon toga prozvali su ga ‘Muhadžir Ummu Kajs’ (onaj koji je učinio hidžru radi Ummu Kajs).”

Svako prije nego učini neko djelo mora pogledati u svoj nijet. Ako nijet nije Allahovo zadovoljstvo, ma kakvo djelo da učini ono je prazno/bezvrijedno i za njegovog vlasnika nema nikakve fajde/koristi sve dok ne ispravi svoj nijet.

Zbog toga Poslanik Muhammed, s.a.v.s., u hadisu kaže: “Nijjet (nakana) vjernikov bolji je od njegova djela. Kada vjernik (radi Allaha) učini neko djelo u njegovom srcu se raširi/rasprostre nur.” (Buhari, Muslim)

Enes b. Malik prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada je krenuo u pohod na Tebuk rekao: “U Medini ima takvih ljudi da mi nećemo nikakvu dolinu prevaliti niti stupiti na kakvo mjesto koje će nevjernike naljutiti niti kakav prilog dati ili kakvu nevolju od neprijatelja pretrpjeti, a da oni, iako su u Medini, neće sa nama biti.” ” Kako to Allahov Poslaniče, kad nisu sa nama?” upitali su, pa im je odgovorio: “Oni imaju (opravdan) razlog što su izostali.” Iz hadisa se da razumjeti da će i oni što su bili ostali u Medini, zbog svoje dobre namjere, imati udjela u nagradi.

U jednoj predaji stoji: “Neki pobožnjak od Benu Israila je prolazio pored gomile pijeska i poželio u sebi: ‘Kada bi ovo bilo brašno, mogao bih nahraniti sve gladne Israelićane.’ Allah je objavio njihovom Poslaniku: ‘Reci tome i tome da mu je Allah odredio nagradu koju bi dobio i da je podijelio onoliko gomilu brašna.’ ” Pošto je imao lijepu namjeru, Allah mu je dao nagradu shodno namjeri.

Ibn Mesud, r.a., kazuje: “U prisustvu Poslanika, a.s., bilo je riječi o šehidima, te on na to dodade: ‘Većina šehida moga ummeta je među onima koji su umrli na postelji. Koliko samo ima onih koji su ubijeni na bojnom polju, a njihove namjere Allah vrlo dobro zna.” (Ahmed b. Hanbel, el-Musned)

Allahovog Poslanik, s.a.v.s. je rekao: “Na Sudnjem danu će prvo biti presuđeno čovjeku koji je poginuo kao šehid na Allahovom putu. Allah će mu pokazati sve svoje blagodati i čovjek će ih priznati, pa će ga Allah zapitati: ‘Šta si učinio sa blagodatima?’ ‘Borio sam se na Tvome putu dok nisam poginuo’, odgovorit će. ‘Lažeš, borio si se da ti ljudi kažu: ”Kako je hrabar!” i eto, hvalili su te!’ – a zatim će narediti da ga naglavačke bace u vatru džehennema. Onda će biti suđeno učenjaku koji je podučavao druge i mnogo učio Kur’an. Allah će ga podsjetiti na svoje blagodati, on će ih priznati, a Allah će ga zapitati: ‘Šta si učinio sa blagodatima?’ ‘Učio sam Kur’an i podučavao druge u Tvoje Ime.’ ‘Lažeš, učio si da ti ljudi kažu: ”Kako je učen!” i učio si Kur’an da ti kažu: ”Kako mnogo uči!” i eto, hvalili su te!’ a zatim će narediti da ga naglavačke bace u vatru džehennema. Pa će se suditi čovjeku kome je Allah dao obilan i raznovrstan imetak. Allah će ga podsjetiti na svoje blagodati, on će ih priznati, pa će ga Allah zapitati: ‘Šta si učinio sa blagodatima?’ ‘Dijelio sam imetak na svaki način za koji sam znao da si Ti zadovoljan’, odgovorit će. ‘Lažeš, dijelio si imetak da ti ljudi kažu: ”Kako je darežljiv!” – i eto, govorili su!’ a zatim će Allah narediti da ga naglavačke bace u vatru džehennema.” (Muslim)

“Zaista, Allah ne gleda u vaša tijela, niti u vaše likove, nego gleda u vaša srca i vaša djela.” (Muslim)

Svi arifi su uvijek insistirali na nijetu, tako da su napredak ili nazadak na putu odgoja vezivali da nijet. Džunejd Bagdadi je u vezi sa ovom važnom temom rekao: “Većina stvari koje sputavaju one koju su stupili na put terbijeta, koje ih sprečavaju u duhovnom uzdizanju i koje im blokiraju put, proističu iz pokvarenosti početnog hala (stanja) i nijeta (namjere).”

Gavs-i Sani, k.s., jako insistira na ovoj temi i često nas upozorava govoreći: “Vi učinite lijep nijet radi Allaha i svaki posao/djelo će vam biti lijepo i dat će lijepe rezultate. Dovoljno je što Allah zna robov lijep nijet.”

Opet po pitanju nijeta on kaže: “Pejgamber, s.a.v.s., je u jednom hadisu rekao: ‘Allah je prokleo dunjaluk i sve ono što je na njemu, osim onoga što se uradi radi Allahovog zadovoljstva.’ Zato je nijet jako bitan. Ako je nijet ispravan, zadobit ćemo i dunjaluk i ahiret.” Nastavlja, pa kaže: “Kad čovjek ustane na sabah namaz, lijepo se abdesti i u kući prije nego krene na posao kaže: ‘Ja Rabbi, Ti si Onaj koji daje opskrbu svim Svojim Stvorenjima! Radili mi ili ne, Ti nam opskrbu daješ. Ali, Ti Si nam naredio da radimo za svoju opskrbu! Poštujući Tvoju naredbu, idemo tražiti i zaraditi svoju opskrbu!’ Ako donese takav nijet i sa takvim nijetom otpočne sa poslom, dobit će sevapa kao onaj koji je čitav dan proveo na sedždi klanjajući nafilu namaz. To je za čovjeka lahko uraditi. Dovoljno je samo da lijepo zanijeti kako bi zaradio ove sevape.”

U drugom sohbetu Gavs-i Sani, k.s., je kazao: “Koliko samo ima ljudi koju su stalno uz evlije, ali njihovi nijeti nisu radi Allahovog zadovoljstva. Takvi su daleko od njih. Dok drugi ljudi su tijelima daleko od evlija, ali srca su im ašici prema Allahovom zadovoljstvu i žive na ihlasu. Evlije takve prepoznaju i vole ih, a da takvi nikad nisu ni vidjeli evliju.”

Ebu-Kebse prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: “Četiri su vrste ljudi:

Čovjek kojem je Allah, dž.š., dao imetak i (korisno) znanje, pa se on u tome boji svoga Gospodara, pomaže bližnju rodbinu, ne zaboravlja Allahovo pravo i ovaj je na najboljem stepenu (kod Allaha);

Čovjek kojem je Allah, dž.š., dao znanje, a nije mu dao imetak, pa on sa iskrenim nijetom i željom govori: ‘Kad bih ja imao imetka i ja bih radio kao što taj i taj radi’ i on će biti nagrađen prema svojoj namjeri, a nagrada njih dvojice (prvog i drugog) je jednaka;

Čovjek kojem je Allah, dž.š., dao imetak, a nije mu dao znanje, pa se on nepromišljeno razbacuje tim imetkom i pri tom se ne boji svoga Gospodara, niti pomaže bližnju rodbinu, niti priznaje u tome (što posjeduje) Allahovo pravo. Ovaj (čovjek) je na najgorem stepenu kod Allaha, dž.š.;

Čovjek kojem Allah, dž.š., nije dao ni imetak ni znanje, pa on kaže: ‘Kad bih ja imao imetka, i ja bih radio što taj i taj (misleći na trećeg) radi!’ On će biti osuđen prema svojoj namjeri i grijeh njih dvojice (trećeg i četvrtog) je jednak.” (Tirmizi)

Nakon što nam bude dobar/ispravan nijet i naši poslovi će se pretvoriti u hajr, te će biti uzrokom božanske ljubavi i nagrade/sevap. Da Allah, dž.š., himmetom i bereketom Sadata okrene naše nijete da budu uvijek radi Njegovog zadovoljstva inšallah. Amin!

Da li znaš za kakvim ljudima je najveća nestašica? Ako tražiš učače, doktore ili poznavaoce šerijatskog prava, naći ćeš ih puno. Ali ako budeš tražio onoga koji bi te ka Allahu, dželle šanuhu, uputio, i mahanama tvog nefsa te podučio, nećeš naći osim vrlo malo. Pa ako ti se posreći i nađeš ga, zgrabi ga s obije tvoje ruke i ne ispuštaj ga. Ibn Ataullah Iskender, k.s.

Ako se i vi želite upoznati sa jednim ovakvim muršidom možete nam se obratiti porukom na Messenger ili na kontakt podatke na ovom linku: Kontakt

Muršid, duhovni vodič, igra neizmjerno važnu ulogu u duhovnom rastu i svaki musliman bi trebao da slijedi jednog ispravnog muršida čije djelovanje je u potpunosti u skladu sa Kur’anom i sunnetom.
Preporučujemo vam da pročitate ove tekstove da naučite o važnosti muršida: Zašto nam treba muršid? i Šta je to posao muršida?

Pozivamo vas na naše sohbete i druženja, prisustvovanje sohbetima i druženje nije uvjetovano vezivanjem za muršida – svi imaju pravo prisustvovati i sudjelovati u aktivnostima! Svi ste dobrodošli.

Detaljnije o duhovnom odgoju i tesavvufu pročitajte na linku: Pojava tesavvufa kao sistema.

Detaljnije o Menzilu i našim muršidima saznajte na ovim linkovima: O Menzilu, Biografija, savjeti i mudrosti Gavs-i sanija k.s. i Muršid, iršad i Menzil

Više o vezanju za muršida možete pročitati na ovom linku: Intisab – vezanje za potpunog muršida

Više i detaljnije o tesavvufu možete pročitati na ovim likovima:

Više o tome šta je tesavvuf i ostalim tesavvufskim temama možete pročitati i u knjizi Duhovni odgoj u Islamu gdje možete online pročitati većinu tekstova.